Produkt dizajnerica, esteta i ljubiteljica prirode koja nastoji oblikovati visokoestetizirane proizvode. Tako bi se najjednostavnije mogla predstaviti Nataša Perković, dizajnerica koja daje oblik proizvodima koji dugo traju, održivi su i povoljno djeluju na prirodu.
Diplomirala je na Odsjeku za produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Pred kraj studija, znanje je upotpunila odlaskom na razmjenu u kreativni centar Cittadellarte-FondazionePistoletto u Italiji, a zatim je stažirala u agenciji za grafički dizajn „ThePartners“ u Londonu. Kako kaže, tamo je naučila kako dizajnerski biro treba biti struktuiran i shvatila koliko je dizajn povezan s poslovanjem.
Nakon tih i brojnih drugih iskustava, vraća se u Sarajevo i počinje raditi s domaćim kompanijama. Povratak u Sarajevu značio je i početak njene akademske karijere kao asistentice profesorima Zlatku Ugljenu i Ognjenki Finci.
„Zahvalna sam na pruženoj prilici da učim kako potaknuti studente da otkriju svoje estetske afinitete i da se ostvare kao kreativci i autori. Privilegovana sam što danas imam priliku voditi predmet, raditi s talentovanim mladim ljudima i utjecati na njih“, kaže Perković.
Bh. scena
Akademska karijera joj, kaže, daje podstrek da visoko postavi ljestvicu za svoj praktični rad. Nastoji da njeni projekti budu doprinos struci te se zbog toga okrenula saradnji s domaćim proizvođačima namještaja.
„U to vrijeme je industrija namještaja stasala, i bila je, prvi put nakon rata, spremna da razvija vlastiti proizvod, najčešće za internacionalno tržište, i za to im je bio potreban dizajn. Upravo su takve kompanije imale potencijal razviti proizvod koji je doprinos struci. Pojavilo se nekoliko kompanija koje su osvijestile prednost vlastitog proizvoda i stvorile tehničke, tržišne i druge uslove da krenu tim putem. Ovo je zapravo kompleksnije nego što zvuči, otprilike kao da po mraku krenete na put preko mora u malom čamcu s malim motorom umjesto da ostanete u svojoj uvali. Mislim da je svaki bh. privrednik koji se otisne u razvoj svog branda hrabri avanturista. Izuzetno je interesantno biti dio te avanture“, kaže Perković.
Smatra da je dizajn namještaja u našoj zemlji na izuzetno visokoj razini ako izdvojeno posmatramo djelovanje pojedinaca u produkt dizajnu. Ipak, kada gledamo cjelokupnu scenu produkt dizajna, vidimo da ona gotovo i ne postoji.
„Koliko mi je poznato, nemamo niti jedan studio koji se bavi isključivo produkt dizajnom ili dizajnom namještaja. Dizajneri i dizajnerice nisu strukovno udruženi, ne postoji kultura izlaganja dizajna u galerijama ili muzejima, ne postoji kritika, i mnoge druge slične stvari. Bilo bi dobro da više dizajnera i dizajnerica ima priliku raditi s više industrija, ne samo s industrijom namještaja koja nam je trenutno najaktivnija. Sve bi ovo bilo bitno za izgradnju scene koja je stabilna, koja može dugo biti prisutna i iz koje se može izgraditi brand bh. dizajna. Sve je to moguće, samo je potrebno da bude strateški prioritet i da svi bitni akteri rade ka istom cilju, plivajući u istom smjeru“, ističe.
Uprkos tome, naglašava da su pojedinci zaista briljantni i da stvaraju izvrsne proizvode. Kao primjer navodi izlaganje dizajnera na ImmCologne, Međunarodnom sajmu u Kelnu.
„Ne mogu se oteti dojmu da su naši dizajneri hrabri, svježi i izuzetno produktivni. Već godinama bh. proizvodi čine otprilike pola moje liste najinteresantnijih deset proizvoda sa cijelog sajma. Moja procjena je u potpunosti subjektivna, ali objektivno stručnjaci iz cijelog svijeta prepoznaju bh. dizajn i bh. proizvodnju kao inovativne. Možda industrija u povoju nema puno da izgubi i dozvoljava eksperiment pa će biti jako bitno nastaviti razvijati industriju i zadržati sklonost ka hrabrim potezima. I naravno, strateški razvijati sve elemente scene“, smatra Perković.
Podsjeća da su tokom osamdesetih godina velike državne kompanije zapošljavale dizajnere i arhitekte koji su bili zaduženi za dizajn proizvoda. Nakon rata i privatizacije, novonastale male privatne kompanije nisu razvijale svoj dizajn već su radile kao podizvođači za druge kompanije. Za domaću industriju namještaja kaže da se ponovo rađa.
„Vrlo bitnu ulogu su odigrali ljudi koji su prije rata stekli iskustvo u kompanijama koje su razvijale svoje proizvode, među njima su i menadžeri, inžinjeri i dizajneri. Oni su spona i prenosnici znanja i iskustva. Omogućili su tako visok kvalitet svih aspekata proizvoda. Naravno, uloga Odsjeka za produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu je u tom smislu značajna“, ističe Perković.
Kada su se među poduzetnicima izdvojili oni koji su željeli razvijati vlastite proizvode i biti konkurentni na tržištu, počela je upotreba termina „dizajnirani namještaj“.
„Ti su poduzetnici prepoznali stratešku ulogu dizajna u razvoju poslovanja, i da se ulaganje u njega isplati višestruko. U nedostatku velikih timova za procjenu kvaliteta idejnog rješenja i proizvoda u razvoju, poduzetnici bi davali dizajnerima odriješene ruke i slobodu da rade. Finalni proizvod koji bi proizašao iz te slobode bi nerijetko bio iskren, živ, svjež, što i tržište prepozna. To nije uvijek slučaj u razvijenim industrijskim sistemima gdje proizvod prođe kroz brojne razine odlučivanja i ponekad izgubi na neposrednosti i svježini“, podsjeća.
Prelijepi produkti za svaki dan
Tradicionalno u novom ruhu zapravo se razvija bez granica. To je spoj „retro mahale“ i napretka kojem čovječanstvo teži kroz vrijeme. Minimalizam je ključ opstanka. Predstavlja odraz lijepog i sofisticiranog na svim poljima razvoja i inovativnosti. Jedan od takvih proizvoda plasiranih u novijem dobu, iz domena dizajna enterijera, jeste i Elle kolekcija, nastala radom Nataše Perković. Zamišljena je kao otjelotvorenje sofisticirane ljepote.
„Elle je ujedno skulpturalna i plod modernističkog pristupa dizajnu. Svaki komad koji je dio ove linije karakteriše kompleksna forma razvijena kroz igru oblih volumena i oštrih ivica, ali im je silueta izuzetno jednostavna. U estetskom smislu Elle je na granici između karakternog i neutralnog. Može biti u prvom planu. Oblici joj variraju kada je promatramo iz različitih vizura i svaka promjena osvjetljenja na njima otkriva bogatstvo detalja. S druge strane, nije dominantna i može biti svakodnevni upotrebni predmet koji uočavamo kada nam je potreban i koji odgovara našim funkcionalnim zahtjevima. Dijelovi kolekcije se mogu dobro uklopiti u različite enterijere ili u jednom domu čiji se stil mijenja kroz godine“, objašnjava.
Dizajn je razvila tako što je ručno napravila veliki broj modela u mjerilu i realnoj veličini od materijala kao što su karton, ljepenka i stirodur. Smatra da ovaj pristup olakšava sagledavanje različitih aspekata proizvoda: forme, funkcije, ergonomije, proporcije dijelova u odnosu na cjelinu.
„Okvirne tehničke aspekte svakog novog rješenja provjeravam kroz nacrte i principe zlatnog reza. U slučaju Elle najveći izazov je bio maksimalno fizički istanjiti elemente od punog drveta, a pritom ostaviti dovoljno prostora za čvrste spojeve, odnosno vizuelno olakšati elemente koji su morali ostati deblji. Nakon toga inžinjeri u fabrici počinju raditi na tehničkom razvoju“, govori Perković.
Kako ističe, san joj je da kolekcija Elle bude zastupljena u domovima i da ljudi dugo uživaju u njoj. Uz to, nada se da će MS & Wood, kompanija koja proizvodi ovu kolekciju, upravo uz pomoć nje da osigura radna mjesta brojnim radnicima.
Ovaj članak je ranije objavljen u prvom izdanju MIR Magazina. MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs. Posvećen je pojedincima i organizacijama koje su nam ostavile u naslijeđe čvrste temelje za nastavak naše borbe za mir i pravdu.
