Omladinski lideri: Vizionari koji mijenjaju svijet

Foto: privatna arhiva

Omladinski lideri u Bosni i Hercegovini (BiH), a među kojima je i Adnan Družić iz Bosanskog Petrovca, preuzimaju vodeću ulogu u neophodnim promjenama i svojim aktivizmom potiču mlade ljude da doprinesu pozitivnim promjenama u lokalnim zajednicama.

Za Družića aktivizam predstavlja mogućnost da radom, zalaganjem i trudom pomogne zajednici u Bosanskom Petrovcu, ali i poboljša stanje u cijeloj BiH. Svoje prvo iskustvo u aktivizmu, on je stekao sa 17-18 godina, kada se uključio u volonterski rad u organizaciji „Mozaik“ putem programa Omladinska banka. Stekao je iskustvo u radu s mladima i pomaganju njihovog razvoja. Uz to, on je kroz neformalno obrazovanje razvio vještine javnog nastupa, timskog rada, vođenja projekata ali i pisanja projektnih prijedloga. 

Aktivist Adnan Družić (Foto: privatna arhiva)

„Ranije smo se suočavali s izazovima privlačenja mladih ljudi i poticanja njihovog sudjelovanja u aktivizmu i volontiranju. Međutim, danas sve više mladih prepoznaje važnost aktivizima i volonterizma i uključuje se u različite projekte“, kazao je Družić. 

Naglasio je da postoji novi izazov a riječ je o „smanjenju broja mladih u malim lokalnim zajednicama“, što zahtjeva zajedničke napore u stvaranju povoljnijeg okruženja za povratak mladih koji su otišli.         

S obzirom da razumije važnost aktivizma i kako mladi mogu doprinijeti razvoju zajednice, Družić mlade ohrabruje kako da koriste svoje aktivitičke napore kako bi ostvarili ciljeve u različitim područjima kao što su glazba, znanost, kultura i tako dalje. Naglašava važnost partnerstva i podrške jer kako ističe ne želi biti jedini vođa ili nositelj aktivnosti i projekata već želi osnažiti mlade da budu nosioci svojih ideja i inicijativa. Cilj mu je da mladi aktivizam dožive kao nešto svoje a ne samo kao još jedan zadatak ili projekt.

Adnan Družić ohrabruje mlade da koriste aktivističke napore kako bi ostvarili svoje ciljeve. (Foto: privatna arhiva)

„Mladima treba omogućiti da rastu i razvijaju se kroz svoj aktivizam“, kazao je Družić. 

Posebno ističe poštenje kao osnovnu vrlinu i važnost osjećaja pripadnosti zajednici. 

„Potičem mlade da budu samosvjesni i da rade na sebi kako bi unaprijedili zajednicu u kojoj žive“, dodao je Družić, pojasnivši da vjeruje da svaki mali napredak koji mladi čine prema boljoj zajednici i samorazvoju je važan i vrijedan. 

Družić je svojim zalaganjem pokrenuo aktivizam mladih u Bosanskom Petrovcu, a što nam je potvrdila Nejla Zukandžić. Istakla je kako je „Adnan zaista inspirativan lider“ i njegova posvećenost zajednici je nevjerovatna. 

„Njegove inicijative su nam omogućile da se uključimo i osjećamo da možemo napraviti razliku. On nas potiče da iznesemo svoje ideje i podržava nas u ostvarivanju naših ciljeva. S njim se osjećamo sigurno i podržano. Pravi je vizionar koji nas potiče da sanjamo velike snove i vjerujemo da ih možemo ostvariti“, kazala je Nejla, opisujući Družićev utjecaj na mlade u Bosanskom Petrovcu.

Družićev aktivizam u ovom malom bosansko-hercegovačkom gradiću prepoznat je i od lokalnih institucija, a sve s ciljem veće uključenosti mladih u društvene aktivnosti i doprinosa da svojim zalaganjem mogu da mijenjaju svijet oko sebe. S nadom u bolju budućnost mladi zajedno sa Družićem vjeruju u bolje sutra.

Amina Bašić je obučena Balkan Diskurs dopisnica iz Novog Travnika. Studira na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Aktivna je u mnogim organizacijama, poput PRONI Centra za omladinski razvoj. Zainteresovana je za fotografiju i film.

Vezani članci

Medeni pripravci način osiguranja osnovnih i (ili) dodatnih prihoda
Budući da je pčelarstvo u ekspanziji i sve više imamo pčelara koji se uvezuju i prelaze granice Bosne i Hercegovine kako bi unaprijedili svoje “medene” proizvode ali i poboljšali zaradu, postavlja se pitanje da li se može živjeti od prihoda od prodaje pčelinjih proizvoda.
Centar za nenasilnu akciju: vođenje rata sjećanja
Prošlo je više od dvadeset godina od kada je Dejtonski sporazum doveo do kraja najkrvavijeg sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Svakodnevni život u Sarajevu je mnogo drugačiji danas nego što je bio tokom opsade, ali iako grad i regija sada djeluju u relativnom miru, još uvijek postoje ljudi na koje su sukobi iz 1990-ih imali snažan uticaj. Za mnoge, Dejtonski sporazum je služio za zaustavljanje nasilja tako što je zamrznuo osnovne uzroke konflikta, umjesto da ih riješi.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu