U današnjem međusobno povezanom svijetu, cyber sigurnost i umjetna inteligencija postali su kritični problemi. Bosna i Hercegovina nije adekvatno spremna da se uhvati u koštac s ovim rastućim prijetnjama.
Darko Brkan, koautor policy brief-a “Cybersigurnost u BiH – napredak, potencijal i nedovršeni poslovi”, upozorava na hitne izazove cyber sigurnosti s kojima se Bosna i Hercegovina (BiH) danas suočava. U sažetku se ističe nedostatak zakonodavstva, javne svijesti i koordinacije, naglašavajući hitnu potrebu za političkom akcijom u cilju zaštite nacionalne sigurnosti, stabilnosti i mirovnih procesa u zemlji.
Brkan identifikuje nekoliko ključnih problema koji utiču na spremnost BiH da radi na cyber sigurnosti. Brkan navodi da je jedan od najizazovnijih i najhitnijih aspekata koje treba razmotriti dezinformacija.
Prema Brkanu jedan od ključnih problema je nedostatak odgovarajućeg zakonodavstva i strateškog okvira za cyber sigurnost u BiH. Iako postoje zakoni o cyber sigurnosti na državnoj i entitetskim nivoima, oni ne pokrivaju dovoljno sve relevantne aspekte. Osim toga, BiH se obvezala na usvajanje međunarodnih sporazuma i konvencija, ali je potrebno daljnje usklađivanje sa standardima Evropske unije (EU) o cyber sigurnosti kako bi se ojačala njena kibernetička odbrana.
Prema riječima Brkana, uspostava Tima za odgovor na računalne incidente (CERT) za institucije BiH smatra se pozitivnim korakom, ali kaže da je to samo jedan dio slagalice.
Na pitanje kako riješiti ovaj problem, Brkan odgovara: ,,Kako bi se adekvatno uhvatila u koštac s cyber prijetnjama, BiH treba robusnu strategiju cyber sigurnosti koja obuhvata različita područja, uključujući javno-privatna partnerstva, regionalnu i međunarodnu saradnju te ulaganja u IT infrastrukturu“.
Cyber, internetska i mrežna sigurnost
Cyber prijetnje su prevazišle granice i postale globalni problem, a BiH nije izuzetak.
Međutim, politički stav u zemlji nastoji umanjiti značaj cyber sigurnosti. „Nedostatak političke volje i interesa spriječio je formulisanje i provedbu učinkovitih politika cyber sigurnosti, što u konačnici nije uspjelo zaštititi naše građane“, kazao je Brkan.
Cyber prijetnje su prevazišle granice i postale globalni problem, a BiH nije izuzetak.
Cyber Security Excellence Center piše: „Bosna i Hercegovina se nalazi u nepovoljnom položaju, budući da je posljednja zemlja zapadnog Balkana bez funkcionalnog sveobuhvatnog tima za reagovanje na ovakve prijetnje. Ovo ostavlja BiH, njenu vladu, ekonomiju i građane izloženima kibernetičkoj šteti do te mjere da može ugroziti potencijalne dobrobiti digitalizacije za ekonomiju i društvo, a zemlju više izloženu zloćudnim vanjskim uticajima u cyber domeni“.
Uprkos ovim zabrinutostima, BiH je relativno pošteđena velikih cyber napada u usporedbi s drugim zemljama poput susjedne Crne Gore, koja je pretrpjela veliki cyber napad u augustu 2022. godine. Međutim, Brkan upozorava da to ne bi trebalo stvarati lažni osjećaj sigurnosti.
AP News je u augustu 2022. godine objavio članak u kojem se navodi da je: ,,Koordinirani napad koji je započeo oko 20. augusta osakatio internetske vladine informacijske platforme i izložio osnovnu infrastrukturu Crne Gore, uključujući bankarski, vodovodni i elektroenergetski sistem visokom riziku“.
„Napad u Crnoj Gori trebao bi poslužiti kao ozbiljno upozorenje bosanskohercegovačkim kreatorima politike o opasnostima zanemarivanja brige o cyber sigurnosti u svijetu koji trpi sve više digitalnih napada koji stvaraju ozbiljne sigurnosne probleme za njegovu infrastrukturu i građane“, kazao je Brkan.
Dok se mrežna sigurnost bavi zaštitom internih mreža organizacije od neovlaštenog pristupa i cyber prijetnji, internetska sigurnost se bavi zaštitom korisnika i podataka u njihovoj interakciji s internetom. Cyber sigurnost je, s druge strane, širi koncept koji obuhvata i mrežnu i internetsku sigurnost, dok se također bavi prijetnjama kritičnim informacijskim sistemima, podacima i infrastrukturama.
Uticaj na mirovni proces i nacionalnu sigurnost
U naciji koja još uvijek zacjeljuje od ožiljaka rata iz 1990-ih dok prolazi kroz delikatan mirovni proces, Brkan kazao je da se cyber prijetnje isprepliću s etničkim i političkim podjelama.
Nedavne zakonske izmjene ograničile su javno znanje o vlasništvu nad domenom što sada predstavlja značajne izazove u identificiranju cyber kibernetičkih napada i kampanja dezinformiranja.
U prošlosti je bilo moguće ući u trag vlasnicima domena, podsjeća Brkan, što je stvorilo veću odgovornost za pojedince i tvrtke koji šire dezinformacije online. Međutim, nedavne promjene u zakonodavstvu sada otežavaju ulaženje u trag porijeklu takvih napada.
„Nedostatak transparentnosti komplicira pitanja odgovornosti, ostavljajući firmama i pojedincima da neovisno istražuju i ublažavaju cyber incidente“, smatra Brkan i dodaje da to stvara poticaje za pojedince da šire dezinformacije s malim rizikom za bilo kakve posljedice.
Neregulirana priroda interneta u zemlji čini ga podložnijim kampanjama dezinformiranja, što, prema Brkanu, predstavlja prijetnju povjerenju u javne institucije i uzrokuje daljnje etničke podjele. Kampanje digitalnih dezinformacija mogu se i iskorištavaju za potpirivanje napetosti i destabilizaciju krhkog mira koji trenutno postoji u zemlji.
,,Nedostatak snažnog zakonodavstva čini digitalni govor mržnje većom prijetnjom, prijetnjom koja potkopava društvenu koheziju i koči bilo kakve ozbiljne napore u nacionalnim mirovnim procesima“, navodi Brkan.
Ranjivi sektori i obrazovni izazovi
Određeni sektori u BiH posebno su ranjivi na pojedinačne cyber napade, s finansijskim prevarama i krađom identiteta usmjerenih na građane, posebno one s ograničenom digitalnom pismenošću.
„Obrazovne institucije ne daju prioritet sveobuhvatnim programima podizanja svijesti o cyber sigurnosti“, što kako naglašava Brkan, „ostavlja mlade ljude loše pripremljene za sigurno snalaženje u digitalnom krajoliku, ostavljajući ih osjetljivijima na digitalne dezinformacijske kampanje“.
Nažalost, temi cyber sigurnosti i digitalne pismenosti često se pridaje ograničena pozornost u političkim raspravama i formalnim obrazovnim okruženjima. Zapravo, smatra Brkan, da kreatori politika u BiH uopće ne daju prioritet inicijativama za cyber sigurnost.
Nedostatak formalnog obrazovanja o kibernetičkim pitanjima mlađu generaciju nesvjesno čini podložnom da postane nosilac dezinformacija. Kako bi se to suzbilo, objašnjava Brkan, institucionalne promjene moraju se provoditi kroz odgovorno donošenje politika, a digitalna pismenost u formalnom obrazovanju trebala bi postati ključni fokus zakonodavaca.
Uz to, navodi da manjak ICT pismenosti među stanovništvom, kako starijima tako i mladima, čini ih podložnijima da postanu žrtve kibernetičkih napada i kampanja dezinformiranja.
Podizanje svijesti i promicanje obrazovanja o cyber sigurnosti
Jedno od obećavajućih nastojanja je aplikacija za digitalnu medijsku pismenost, koju razvija organizacija Zašto ne, u kojoj je Brkan suosnivač, a koja je inače usmjerena na mehanizme političke odgovornosti.
Ciljajući na mlade u BiH, ova aplikacija ima za cilj opremiti mlađu generaciju potrebnim alatima za kritičku procjenu informacija na internetu, prepoznavanje dezinformacija i sigurno kretanje digitalnim krajolikom.
„Osnaživanjem mladih ovim vještinama, BiH može ojačati svoju cyber otpornost i zaštititi mirovne procese,“ dodaje Brkan.
Jačanje mjera cyber sigurnosti, unapređenje zakonodavstva i poticanje učinkovite koordinacije, kako navodi Brkan, ključni su koraci u osiguravanju sigurnosti građana BiH, kao i podizanje svijesti o važnosti cyber sigurnosti. „Moraju se provoditi institucionalne promjene kako bi se osiguralo da digitalna pismenost postane sastavni dio formalnog obrazovnog okruženja, osnažujući mladu generaciju da sigurno upravlja digitalnim svijetom“, kazao je Brkan.
Prema njemu, BiH se nalazi na kritičnoj prekretnici u kojoj je potrebna odlučna akcija kako bi se ojačala otpornost kibernetičke sigurnosti, zaštitio nacionalni mirovni proces i zaštitili njeni građani. „Kombinacijom političke volje, poboljšanja zakonodavstva i strateških ulaganja u obrazovanje i tehnologiju, BiH može postati kibernetički sigurnija nacija“, smatra Brkan.
Zajedničkim radom, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, BiH može osigurati svoju digitalnu imovinu, zaštititi svoje građane od kibernetičkih prijetnji, ojačati nacionalnu sigurnost i mirovne procese, te osigurati svoju sigurnost u sve digitaliziranijem svijetu.
