Razgovor sa šefom Delegacije EU u BiH, ambasadorom Johanom Satlerom

U vašem mandatu kao šefa Delegacije Evropske unije u BiH i specijalnog predstavnika Evropske unije, BiH je dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj Uniji. Koliko je izazovan bio ovaj put za Vašu Delegaciju i koji su bili najveći problemi, ali i uspjesi na ovom putu? Koji su prvi naredni koraci za BiH po pitanju članstva u EU i Vaša očekivanja za buduće reforme u državi?

Dobijanje kandidatskog statusa je bio historijski trenutak za Bosnu i Hercegovinu. Ne smije se zaboraviti da je Evropska unija prvenstveno jedan mirovni projekt, utemeljen s ciljem da se čvrsto integrišu društva i ekonomije širom Evrope, tako da je rat ne samo nezamisliv nego i fizički nemoguć.  Evropski put Bosne i Hercegovine ima poseban značaj, a svaka prekretnica u ovoj zemlji je razlog za slavlje.

U decembru je Bosna Hercegovina dobila obećanje od Evropskog vijeća, odnosno šefova država i vlada članica, o otvaranju pristupnih pregovora onog trenutka kad se postigne neophodan nivo usklađenosti sa kriterijima za članstvo.  Evropsko vijeće će se sastati 21-22. marta i apsolutni je imperativ da Bosna i Hercegovina pokaže napredak po ključnim reformama kako bi države članice Evropske unije bile spremne da jednoglasno podrže otvaranje pristupnih pregovora.

Domaće vlasti znaju koje su reforme neophodne. Zakonodavstvo kojim se jača vladavina prava je ključno, uključujući zakone koji će ojačati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.  Također, veće su šanse da se Bosni i Hercegovini odobre pregovori za pristupanje ako preduzme korake na unapređenju integriteta izbornog procesa. Zaštita temeljnih vrijednosti je ključni element procesa pristupanja Evropskoj uniji i stoga smo zabrinuti zbog odluke rukovodstva Republike Srpske da kriminalizira klevetu i predstavi nacrt zakona kojim ograničava slobodu civilnog društva.  Prijetnje po ustavni poredak od vodećih ljudi iz Republike Srpske su također neprihvatljive i u suprotnosti su sa evropskim putem Bosne i Hercegovine.

Što se tiče izazova na evropskom putu, jedna od najvećih prepreka jeste nemogućnost političara da pronađu rješenje kojim sve strane dobivaju ponešto. Postoji jedna vrsta kulture gdje se nažalost na kompromis gleda kao na poniženje. Umjesto traženje rješenja u kojem će svi dobiti nešto, ali i gdje svi moraju prihvatiti manja odricanja, politički lideri prečesto traže potpunu pobjedu. Time su svi na gubitku.  Kompromis i dijalog su primarni za funkcionisanje Evropske unije. To je jedini način na koji 27 zemalja sa različitim političkim kulturama i tradicijama mogu biti još i snažnije.

Ipak, u raznim prilikama tokom mog mandata, kad je postojala politička volja, naizgled nemogući dogovori ili reforme su odjednom bile moguće. Želimo da vidimo više tog duha tokom 2024. godine.

Veliki problem u Bosni i Hercegovini je i dalje odlazak mladih u druge zemlje gdje ostaju i nastavljaju svoj život. Koja su razmišljanja Delegacije po ovom pitanju i da li kandidatski status ima mogućnost da promjeni percepciju mladih u BiH?

Meni je prirodno da mladi žele da provedu neko vrijeme u inostranstvu. Boraviti među drugim kulturama i vidjeti drugačiji način gledanja i rješavanja stvari širi horizonte i utiče pozitivno na toleranciju prema drugima.  Problem je, kako i sami navodite, da prečesto mladi napuštaju Bosnu i Hercegovinu zastalno.

Svaki korak koji napravi na svom evropskom putu donosi Bosni i Hercegovini koristi koje bi trebale potaknuti mlade da svoju budućnost grade ovdje. Reforme kojima se dostižu evropski standardi, naprimjer, vladavina prava, borba protiv korupcije, poštivanje ljudskih prava, demokratizacija, energetska tranzicija, zaštita okoliša, digitalizacija i reforma javne uprave poboljšavaju kvalitet života svih koji žive ovdje.

Drago mi je da Evropska unija investira i u mlade u Bosni i Hercegovini. Imao sam sreću da sretnem talentirane mlade ljude kao što su poduzetnici, aktivisti civilnog društva, umjetnici i istraživači, od kojih su neki dobili i podršku Evropske unije. To su mladi ljudi koji su zaista posvećeni ovoj zemlji i zbog njih sam optimističan za njenu budućnost.

I na kraju, ne samo da previše mladih napušta Bosnu i Hercegovinu nego nedovoljno mladih izvana ne koristi prilike koje nudi život u Bosni i Hercegovini.  Pozvao bih mlade širom svijeta da provedu neko vrijeme u Bosni i Hercegovini, posebno takozvane „digitalne nomade“ koji mogu raditi iz bilo kojeg kraja svijeta.  Bosna i Hercegovina nije samo zemlja nevjerovatnih prirodnih ljepota, nego i zemlja raznolikih kultura i tradicija od kojih mladi širom svijeta mogu puno naučiti.

Delegacija EU u BiH usko sarađuje sa bh. civilnim društvom. Kako vidite razvoj civilnog društva u BiH i koliko je ono značajno na evropskom putu naše zemlje?

Demokratija je nešto više od pukog glasanja. Ako demokratiju čini samo redovno glasanje, onda je Rusija, koja izlazi na birališta u martu ove godine, demokratija, a jasno je da nije.

Demokratiju čine brojne temeljne vrijednosti i principi, a jedna od njih je sloboda udruživanja sa istomišljenicima.  I zaista, često potičem ljude, a posebno mlade, da utvrde koja im je ideja bitna i da se bore za nju. To može biti i zaštita okoliša, prava osoba sa invaliditetom, možda međureligijski dijalog ili zaštita životinja.  Može biti bilo šta.

Rekao bih da Bosna i Hercegovina ima impresivan i odlučan sektor civilnog društva i drago mi je što taj sektor podržava Evropska unija. Civilno društvo je ključno za evropski put. Jačanje demokratije znači i jačanje načina za organizovani aktivizam kako bi se Bosna i Hercegovina promijenila nabolje.

Neprihvatljive su prijetnje po slobodu civilnog društva, poput nacrta zakona o tzv. stranim agentima u Republici Srpskoj.  Valja reći da, iako najakutniji izazovi po civilno društvo dolaze iz Republike Srpske, ipak postoje i prijetnje po funkcionisanje civilnog društva i u Federaciji.  Ostajemo pri svojim principima da je civilno društvo ključno, i pružat ćemo i dalje konkretnu pomoć takvim organizacijama, uključujući rješavanje prijetnji i problema.

Obzirom na značajne doprinose međunarodne zajednice post-konfliktnom oporavku i jačanju društvene kohezije u BiH, smatrate li da je dovoljno postignuto na ovom polju i koji su naredni planovi Delegacije na ovom polju?

Nedostatak društvene kohezije je očito jedna od stvari koja koči Bosnu i Hercegovinu u ostvarenju svojih potencijala.  Bez obzira na navedeno, i bez potcjenjivanja problema društvene kohezije u zemlji, važno je sjetiti se da postoje brojni pojedinci i organizacije koji su posvećeni izgradnji povjerenja među zajednicama.  Njihov rad se treba ojačati.

Jer zaista, jačanje pozitivnih snaga je centralni element projekta „Možemo bolje“ kojeg finansira Evropska unija i zajedno provodi sa UN-om, Vijećem Evrope i OSCE-om.  Ovaj projekt ulaže u zajednice koje su pokazale liderstvo u izgradnji društvene kohezije i potiče važan dijalog.

„Možemo bolje“ je jedan od mnogih projekata koje finansira Evropska unija, a koji zagovaraju društvenu koheziju.  Glavni cilj našeg novog Europe House centra smještenog u srcu Sarajeva, , odnosno, mreže EU info ureda širom BiH, kao i brojnih projekata posebno usmjerenih na mlade jeste da potiče dijalog između zajednica. Promovisanje atmosfere pomirenja je jedan od 14 ključnih prioriteta koji ostaje primaran u našem poslu.

Valja napomenuti da je Evropska unija bezuslovno posvećena podršci sigurnih i bezbjednih životnih uslova u BiH.  Uz prisustvo EUFOR-ove misije Althea, Evropska unija je u posljednje dvije godine osigurala i 20 miliona eura za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

Kako je živjeti u Bosni i Hercegovini i među bh. građanima? Šta vas je najviše dojmilo pri dolasku u našu zemlju, a šta najviše cijenite u bh. društvu danas?

Bosna i Hercegovina je već dugo vrlo važan dio mog života, još otkad sam počeo učiti jezik ove zemlje na fakultetu, preko mog rada u Sarajevu 90-tih za Posmatračku misiju Evropske zajednice, pa do pozicije šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika Evropske unije posljednje četiri godine.  Smatram ovu zemlju svojim drugim domom.

Sviđa mi se činjenica da bez obzira koliko sam dugo ovdje, svaki dan naučim nešto novo. Jezik je izražajan, bogat i pun humora, sa suptilnim nijansama koje stalno donose nova iznenađenja.  BiH ima raznolike predjele koji služe kao izvor inspiracije i promišljanja, ali i kao dragocjena mjesta na kojima punite baterije i vraćate se na posao osvježeni.  A da ne spominjemo kako u ovoj zemlji u obliku srca žive ljudi sa možda najvećim srcem na svijetu.

Jedna od stvari koje zaista cijenim ovdje jeste velika upornost ljudi. Inat je nacionalna karakteristika koja ima i negativne konotacije, ali je također jasno da kad ljudi u Bosni i Hercegovini nešto sebi zacrtaju, onda to mogu i ostvariti.

Da li je održivi mir moguć u Bosni i Hercegovini?

Bez ikakve sumnje.  Ne bih se inače bavio ovim poslom.  Historija Evropske unije govori o nekad ljutim neprijateljima koji su postali bliski prijatelji. Francuska i Njemačka su vodile tri nevjerovatno krvava i destruktivna rata u razdoblju od osam decenija, od Francusko-pruskog rata 1870. godine do kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine.  Danas su Francuska i Njemačka bliske saveznice.  Ne postoji razlog zašto ne bi isti scenarij mogao postojati i među narodima Zapadnog Balkana.  U tom smislu, čestitam na inspirativnom radu svim onima koji rade na izgradnji mira u BiH, kao što su ljudi iz Centra za postkonfliktna istraživanja. Možete računati na našu dalju podršku aktivnostima usmjerenim na izgradnju mira.

Koja je vaša poruka za mlade u BiH, posebno u pogledu kandidatskog statusa naše države?

Moja poruka mladim ljudima u BiH je da nikada ne odustaju. Da, Bosna i Hercegovina je složena zemlja sa brojnim izazovima i sasvim je razumljivo da se mnogi odlučuju prepustiti ravnodušnosti ili očaju. Ali to olakšava rad neprijateljima demokratije. Postoji razlog zašto autokratski režimi širom svijeta upumpavaju resurse u kampanje dezinformacijama koje podstiču apatiju. Demokratija zahtijeva aktivne, angažovane građane. Diktatura zahtijeva pasivnost. Trenutno se u svijetu vodi borba vrijednosti. Mladi ljudi duguju sebi, svojoj sreći i dobrobiti da se bore za stabilnost, prosperitet, bolju budućnost za sve.

__________