Etno sela su čuvari narodnih tradicija izgrađeni po uzoru na nekadašnja bosanskohercegovačka sela, vraćajući vas stotinjak godina unazad i predočavajući različite historijske aspekte Bosne i Hercegovine, ali i netaknutu prirodu. Nerijetko su upotpunjeni modernim sadržajima. Jačaju lokalnu ekonomiju, a i svojevrsni su eko i etno turistički potencijali. U Bosni i Hercegovini ih ima više od 25 i svako selo je specifično na svoj način, ali ono što im je zajedničko je bogata gastronomska ponuda. Posjetom nekima od njih stičete utisak da je vrijeme stalo.
Uglavnom nastaju kao rezultat različitih poduzetničkih inicijativa, sa ili bez podrške lokalnih vlasti ili različitih turističkih udruženja. U nastojanju i želji da očuvaju tradicionalne kulturološke oblike, a pojedinci ili zajedno sa svojim porodicama usude se da obnove stare kuće, staje i druge objekte i pretvore ih vremenom u etno sela.
Nalaze se u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine, ponekad na planinskim obroncima, a nekada i samo par kilometara od gradskih središta. Nerijetko su okružena šumom, livadama, potocima, ili čak i prvom privatnom hidroelektranom. Da bi dočarali domaćinsku atmosferu u etno selima se uzgajaju različite vrste riba, najviše pastrmka, ali i druge životinje, poput konja, kokoški i slično.
Uz etnografske motive, ručno izrađene predmete, religijske specifičnosti, etno sela privlače pažnju posjetilaca kako domaćih, tako i stranih. Kako bi privukli što više gostiju, ponuda etno sela obogaćena je modernim sadržajima poput spa centara, bazena i slično.
Da bismo razumjeli jedinstvene kulturne i ekonomske prilike koje nude ova etno sela, prvo moramo shvatiti kako ona jačaju lokalnu ekonomiju u eri promjenljive globalizacije.
Jačanje lokalne privrede i turizma
Građani i građanke Bosne i Hercegovine nerijetko svoje oaze mira pronalaze u etno selima kako u ljetnim tako i u zimskim periodima godine. Uz to, sve više i poslovni sastanci i strateška planiranja održavaju se u etno selima, pa čak i koncerti, predstave i tako dalje, a sve ovisi od kapaciteta s kojima raspolaže etno selo. Ponekad i svadbena slavlja se održavaju u etno selima.
Podržavanjem eko i etno turizma, upotpunjenog tradicijskom kulturom, je način jačanja lokalne privrede i općenito turističkog potencijala Bosne i Hercegovine.
Etno sela pružaju značajan doprinos lokalnoj ekonomiji jer stvaraju mogućnosti za zapošljavanje i poduzetništvo. Lokalno stanovništvo dobije prilike da rade kao vodiči, kuhari, umjetnici, obrtnici i tako dalje, a zbog spremanja tradicionalnih jela vrlo često od poljoprivrednika tog kraja kupuju povrće, meso i druge potrepštine. U nekim selima se prodaju rukotvorine i proizvodi lokalnog stanovništva, a što je još jedan od načina promoviranja lokalnih proizvođača i specifičnosti tog kraja.
Etno sela imaju i važnu ulogu kao turističke atrakcije jer smo svjedoci da posjetitelje iz različitih država svijeta privlače mogućnosti da istraže i dožive tradicionalan način života i kulturu. Osim što pružaju uvid u povijest i kulturnu baštinu određnog područja, etno-sela često nude raznolike aktivnosti za turiste, uključujući radionice na kojima posjetitelji se mogu upustiti u tradicionalne obrte, sudjelovati u kulturnim manifestacijama i degustirati tipična jela i napitke regije ovisno gdje se etno selo nalazi. Ova interaktivna iskustva omogućuju posjetiteljima da se približe tradiciji i povijesti određenog područja.
U nastavku ćemo izdvojiti samo tri etno sela (Mačkovac, Stanišić i Čardaci), kako bismo pojasnili vrijednosti eko i etno turizma u Bosni i Hercegovini.
Muzej na otvorenom – Mačkovac
Zavojitim putem iz pravca općine Banovići, sjeveroistočna Bosna i Hercegovina, prema unutrašnjosti planine Konjuh dolazi se do Etno avlije Mačkovac. Nakon vožnje samo pet kilometara kroz gustu šumu, duž rijeke Oskove, uživajući u povremenom pogledu na vrh Konjuha, pronaći ćete pravi muzej pod vedrim nebom.
Zavičajni muzej sadrži preko 30.000 eksponata. Uz impresivnu zbirku starih predmeta, alata za rad, posuđa, narodnih nošnji i folklora, posjeduje i tradicionalni bosanski obrt za izradu ibrika, džezvi, frula i drvenih kašika. Također, mogu se vidjeti i puške iz različitog vremenskog perioda, kao i satovi, koji ako se uporede sa današnjim pokazuju tehnološki razvoj kroz stoljeća, ali i estetiku tadašnjih džepnih satova. Uz vezove, tapiserije, pažnje je vrijedno i preko 1.600 starih knjiga, dokumenata i zapisa koji čine zbirku staru preko 200 godina. Svaki predmet ima svoju priču, koja nas vraća u neko davno nepoznato vrijeme, a koje još uvijek na neki način živi ovdje u Etno avliji.
U avliji se nalazi i Begova kuća, koja je zadržala autentičnost iz 1966. godine, sa predmetima poput sehare, sećije ukrašene tkaninama, mangala, ibrika i tako dalje. U sklopu Begove kuće se nalazi i kino. U sklopu Begove kuće nalazi se kino, a izloženi su i razni predmeti, među kojima je sehara, sećije ukrašene tkaninama, mangala, ibrici i tako dalje.
Stari bosanski način življenja i običaji i dalje opstaju okruženi stoljetnim stablima, vodenim tokovima i dahom prirode i čekaju nove generacije da ih na svoj način prožive i prenesu budućim naraštajima.
Ukoliko želite sa sobom ponijeti djelić ovog vremena na raspolaganju je veliki broj suvenira u obliku lule, muštikle ili nargile, različitog suđa, tipičnih muzičkih instrumenata, privjesaka i slično.
Etno selo Čardaci
U srcu Bosne i Hercegovine, u jedinstvenom okruženju na obali rijeke Lašve, u Vitezu, u blizini prometnice Zenica – Travnik, nalazi se etno selo Čardaci a koje pripada velikom ekološkom, turističkom i zabavnom kompleksu u Turističkom naselju Čardaci.
Prednost Čardaka je s jedne strane prometna povezanost s Zenicom, Travnikom i Sarajevom, a s druge strane mir i izdvojenost.
U Čardacima nalazi se vodeni park Ribica, pivnica “Kod crnog mačka”, restoran “Kod mlina”, ribnjak “Izmišljeni potok”, hidroelektrana, vjetroelektrana i solarne ćelije, tri mala jezerceta, izvori i to sve na rijeci Lašvi.
Ovo etno selo je domaćin prve privatne hidroelektrane na Balkanu, koja je svoj rad započela 2006. godine. Uz hidroelektranu važno je istaknuti prisutnost vjetroelektrane, solarnih ćelija, jezerceta i izvora. Ova raznovrsna infrastruktura odražava sveobuhvatan pristup i snažnu predanost ekološki održivim inicijativama. Etno selo broji 60 smještajnih jedinica (150 ležaja), koje su izgrađene od prirodnih materijala, po uzoru i s detaljima tradicionalnih bosanskih kuća, koje općenito datiraju iz Austrougarskog i Osmanskog perioda, a gostima pružaju doživljaj toplog obiteljskog ugođaja.
I Povelja Kulina bana (12 stoljeće), najstariji očuvani dokument koji svjedoči višestoljetnoj bosanskoj državnosti i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih jugoslovenskih naroda, pronašao je svoje mjesto u etno selu Čardaci, tako što je iscrtan i ispisana unutar zidova restorana. Povelja Kulina bana regulisala je prava dubrovačkih trgovaca koji su se kretali teritorijom tadašnje države Bosne.
Dok gledate u povelju Kulina bana, možete da kušate gastronomsku ponudu, koja je proširena izgradnjom ribnjaka namijenjenog uzgoju ribe potočke i kalifornijske pastrmke.
Replika pravoslavnih objekata
Tri kilometra od Bijeljine prema Pavlovića mostu nalazi se etno selo Stanišić. Izvan sadašnjeg vremena i prostora vraća nas precima i prirodi i budi u nama divljenje prema jednostavnosti nekadašnjeg života. U selu se izdvajaju dvije cjeline. Jednu čine drvene kuće – brvnare sa pokućstvom i narodnim nošnjama, vodence, mljekarnik, kovačnica, kameni bunar i ambar, dok je druga duhovnog karaktera i predstavlja arhitekturu građenja u kamenu, a koja je ustvari skup replika istorijskog i religijskog (pravoslavnog) značaja.
U etno selu se može vidjeti replika Kozje ćuprije iz Sarajeva (datira iz osmanskog perioda a predstavlja most preko rijeke Miljacke). Zatim, Krstionica rađena po uzoru na malu crkvu koja postoji na Aljasci. U etno selu je manastir Stanišić posvećen Svetom ocu Nikoli, te replika manastira Kumanice, zatim zadužbina Nemanjića i u njemu se položene čestice moštiju Cara Uroša i Svetog oca Nikolaja.
Tu se nalazi kivot/moštanik sa česticama moštiju Svetog oca Nikole. Pored manastira se nalazi manastirska kuća (konak) koji predstavlja primjerak srednjovjekovne gradnje.
U etno selu Stanišić, ali i u etno selu Čardaci nalaze se kameni amfiteatri koji ponekad služe za kulturne manifestacije pod vedrim nebom. U središtu kamenog amfiteatra etno sela Čardaci nalazi se tabla sa natpisom “Mirna Bosna”.
Etno avlija Mačkovac i etno sela Čardaci i Stanišić su samo tri etno sela u Bosni i Hercegovini, koja smo izdvojili po svojim specifičnostima, ali svakako moramo napomenuti da i druga etno sela očaravaju svojom atrakcijom, ponudom i očuvanjem baštine doprinoseći obogaćivanju iskustava posjetitelja.
