Povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, u Sarajevu je prezentirala regionalnu Bazu aktivnih slučajeva nestalih osoba tokom oružanog sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije za porodice nestalih, medije i javnost.
Riječ je o prvoj Bazi nastaloj u postkonfliktnim društvima, koja predstavlja ključno sredstvo i alat za svakodnevnu razmjenu informacija, verifikaciju i ažuriranje između institucija Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Kosova. Javni dio Baze je dostupan porodicama nestalih i široj javnosti, a kako bi doprinijeli tačnosti podataka i jačanju saradnje na rješavanju naslijeđa sukoba 90-ih godina.
James Hamilton Harding, zamjenik britanskog ambasadora u Bosni i Hercegovini, kazao je kako Vlada Ujedinjenog Kraljevstva zajedno s lokalnim institucijama i ICMP-om već dugi niz godina radi na pronalaženju preostalih 11.000 nestalih osoba u ovom regionu.
„Pitanje nestalih osoba je prvenstveno pitanje ljudskih prava za porodice nestalih osoba koje imaju pravo da znaju sudbinu svojih nestalih, ali i za društvo u cjelini, kako bi našli smiraj“, kazao je Harding.
Regionalna Baza, prema njegovim riječima, pokazuje kako postkonfliktna društva mogu da se ujedine da rade zajedno.
„Ovdje smo da insistiramo da pitanje ljudskih prava stavimo u prvi plan a uspostavljenje istine je ključno za društvo u cjelini“, dodao je Harding.
Regionalna Baza je nastala nakon što je ICMP razvio prilagođeni softver koji je popunjen podacima koje su dostavile domaće institucije a što je rezultiralo bazom svih aktivnih slučajeva osoba nestalih na prostoru bivše Jugoslavije.
Saša Kulukčija, glasnogovornik Programa za Zapadni Balkan ICMP-a, pojasnio je da saradnja između institucija koje rade na pitanjima za nestale osobe Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Kosova, nastala je u okviru Berlinskog procesa, a da tamo gdje još postoje loši bilateralni odnosi putem Baze i u stvarnom vremenu je moguće da dobiju sve informacije i također nominiraju nove slučajeve ili zatvaraju one koji su završeni.
„Porodice nestalih mogu da dodaju nove podatke u Bazu ako ih imaju ili da provjere već unesene sistemom notifikacije i institucije dobijaju obavještenje da je nešto promijenjeno, a što nakon toga verificiraju“, kazao je Kulukčija, dodajući da Baza služi harmonizaciji svih podataka i dozvoljava svima da provjere sve te podatke.
U kontekstu regionalne saradnje, Bosna i Hercegovina je država s najvećim broj nestalih osoba. Zbog toga, Saliha Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, je kazala da ima itekako važan interes da provede procese traženja nestalih na regionalnom osnovu.
„Mi nekoliko godina sarađujemo na regionalnoj osnovi, na način da razmjenjujemo podatke s kolegama iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Kosova, u kontekstu pronalaženja identiteta osoba koji su iz Bosne i Hercegovine nestali na teritoriji drugih država“, kazala je Đuderija.
Ona je navela primjer bosanskohercegovačkog državljanina koji je nestao na području Hrvatske i na osnovu zajedničke saradnje i kroz Bazu je verificiran i sahranjen na prostoru Bosne i Hercegovine.
„U Bazi podataka kada je u pitanju Bosna i Hercegovina je 108 osoba za koje imamo indikativne podatke da su nestali na području bivših republika Jugoslavije. Najveći broj ih je nestao na području Srbije, dijelom Hrvatske, Crne Gore i jedan u Sloveniji i jedan u Makedoniji jer se naknadno pojave neke informacije“, kazala je Đuderija.
Prema njenim riječima, imamo i veći broj nestanaka osoba s područja Hrvatske i Srbije, a koji su živjeli u BiH ili bili pripadnici vojnih formacija i poginuli su u Bosni i Hercegovini.
„Ono što je važno napomenuti jeste da ako dođe do podudaranja krvnih uzoraka koje radi ICMP, a lica se nalazi u našoj bazi ili bazi Hrvatske, taj predmet se ubacuje u regionalnu Bazu i zajednički se radi na takvim predmetima“, dodala je Đuderija.
Regionalnu Bazu je moguće pretražiti po imenu, imenu oca, prezimenu i prijavljenom području nestanka. Predstavnici porodica nestalih iz Bosne i Hercegovine su tokom prezentacije regionalne Baze bili saglasni da je dobro što postoji, ali da se u istoj su trebali naći detaljniji podaci, kao što je iz koje je općine odveden, da li je civil ili vojnik, matični broj i slično.
Iz ICMP-a su naveli da će razmotriti opciju navođena općine kao mjesta odakle je lice odvedeno, te da je matični broj zaštićen Zakonom o zaštiti ličnih podataka i da ih nisu ni imali.
Više od 40.000 osoba je nestalo tokom oružanih sukoba 90-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije. Domaće institucije nadležne za rješavanje pitanja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji, članice su Grupe za nestale osobe, i svaka za sebe je uspostavila vlastite zvanične evidencije nestalih osoba. Ove evidencije su sačinjene na osnovu direktnih prijava srodnika nestalih osoba ili na osnovu slučajeva koje su dokumentirale državne institucije, nevladine ili međunarodne organizacije uključene u prikupljanje podataka.
Stvoreni su izazovi u održavanju tačnih evidencija. Često se dešavalo da osobe s prebivalištem na jednoj teritoriji nestanu na drugoj, dok su brojne porodice raseljene i žive u drugim državama. Kako bi bila uspostavljena tačna evidencija bilo je neophodno konsolidirati, uskladiti i verificirati podatke izvan državnih granica. Zbog toga je nastala zajednička Baza podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih uslijed oružanih sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije.
