Most hrabrih žena Kruščice

Hrabre, uporne i istrajne su samo neke od riječi kojima se mogu opisati mještanke i mještani naselja Kruščica, u općini Vitez, koji su zaustavili izgradnju minihidroelektrane na istoimenoj rijeci Kruščica, a kako bi zaštitili prirodu, čistu i pitku vodu, i očuvali okoliš.

Žene Kruščice, kako ih nazivaju, 505 dana su bile na jednom mjestu, fizički dežurale, dok su uporedo pravne i druge borbe trajale protiv izgradnje minihidroelektrane. Neizmjerno su zahvalne medijima, nevladinim organizacijama, kao i pojedincima koji su ih podržali u njihovoj borbi. 

Žene Kruščice, njih 22, kao i jedan muškarac koji im je pomagao, kada su pružile otpor u borbi protiv izgradnje minihidroelektrane su bile uhapšene, ali to ih nije poljuljalo. Uz to, nadležni Sud je donio razumnu odluku da bi kasnije ostali građani u čast i zbog hrabrosti podigli tablu sa natpisom “Most hrabrih žena”. 

Maida Bilal je predsjednica Fondacije Krug života Kruščica i ključni organizator protesta. 

„Jedan od video snimaka sa tog događaja i dan danas me natjera na suze. Naša djeca će im biti zahvalna a historija bi trebala pisati o patriotizmu i ljubavi jer se ovako brani vlastita država. Koliko je bilo izazovno može biti primjer kako se plaća visoka cijena za slobodu govora, aktivizma, pravo na život, neprospavane noći, oboljenje, nemogućnost zaposlenja i druge negativne stvari“, kazala je.

Ova Fondacija je osnovana 2021. godine na jasnim principima i ciljevima da u Bosni i Hercegovini kroz svoje djelovanje zagovara zaštitu životne sredine, implementaciju ekoloških standarda i poštivanje ljudskih prava kao što su pravo na čistu i pitku vodu, čist zrak, tlo i očuvanje šuma. 

„Ako uspijemo potaknuti jedno ljudsko biće da radi na sebi i da se prema životnoj sredini odnosi kao prema svom ličnom biću smatrat ćemo da smo uspjeli. Mali koraci čine velike priče, velike priče mijenjaju navike ljudi i historiju naše zemlje“, navode u Fondaciji Krug života Kruščica. 

“Zeleni Nobel” posvećen ženama

Za fascinantan angažman i aktivizam, dobila je svjetski priznatu Goldmanovu nagradu ili kako je popularno zovu “Zeleni Nobel” koji se dodjeljuje u oblasti zaštite okoliša. Ovo eminentno priznanje predstavlja joj čast i satisfakciju, a ujedno je potvrda za ispravan rad i pravi put koji je vjetar u leđa novim izazovima. Nagradu je posvetila svim ženama Bosne i Hercegovine, u prvom redu uhapšenim ženama svog sela, svom gradu i kako ističe „najljepšoj rijeci Kruščici i Kruščičkoj planini“. 

Govoreći generalno o odnosu građana prema zaštiti rijeka, zraka, šume i tla, Maida je naglasila da ne zavisi 100 posto samo od njih, već i sistema koji nema uređen standard i jasnu strategiju zaštite životne sredine. 

Borba za očuvanje rijeke je žene Kruščice povezala, aktivirala i obogatila zajednicu. Foto: Mitar Simikić.

„Slobodno mogu reći da se jako mnogo građana unazad nekoliko godina sve više trudi i bori protiv zagađenja, sve više cijeni naša prirodna bogatstva jer i covid-19 nam je pokazao da jedino boraveći u prirodi čovjek može pronaći mir i uspjeti sačuvati zdravlje“, navela je Maida. 

U borbi za rijeku Kruščicu, naša sagovornica je naglasila značaj medija: „Neiscrpna snaga novinara i ekipa koje su izvještavale o ovom slučaju je jednaka kao i naša dežurstva, vjerujte mi. Iako nikada nisam imala priliku da im se lično zahvalim, evo sada ću iskoristiti priliku. Mediji koji su transparentno i hrabro izvještavali o borbi za spas rijeke mještana Kruščice zaista su dali veliki doprinos i hvala im od srca“. 

Maida naglašava i zahvalnost Centru za životnu sredinu iz Banje Luke, navodeći da su bili nit koja ih je spojila i dala vjetar u leđa da nastave dalje. „Priča o Kruščici je postala motiv za borbu brojnih ljudi u mnogim aspektima života“, Maidin je stav.   

Uputila je poruku građanima i građankama u Bosni i Hercegovini u vezi zaštite prirodnih resursa, ekosistema i okoliša: „Budite svjesni da mi kao građani moramo kreirati politike i način upravljanja našim resursima i zaštititi ga svim svojim bićem. Posijte zrno dobra u ovu plemenitu i dobru BiH da bi naši pametni i mladi ljudi ostajali ovdje i nastavili naše borbe“.

Sačuvati i odbraniti prirodne resurse

O Deklaraciji o zaštiti rijeka, kao i zaključku o potpunoj zabrani izgradnje minihidroelektrana snage deset megavata, koji je usvojio Parlament Federacije BiH, u junu 2022., predsjednica Fondacije Krug života Kruščica, kazala je da nije dovoljno donijeti Deklaraciju već ju je potrebno implementirati i uzeti za ozbiljno.  „Mi više nemamo vremena mešetariti i Deklaraciju koristiti kao politički alat za igru sa građanima, već ozbiljno razumjeti da je nas sve više koji imamo isti cilj sačuvati i odbraniti svoje prirodne resurse“, odlučna je Maida.

_______________

Ovaj članak je ranije objavljen u drugom izdanju MIR Magazina (maj 2024.). MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs.

Amir Barleci je obučeni dopisnik Balkan Diskurs platforme iz Sarajeva. Po struci je Magistar psiholoških nauka. Dugogodišnji je medijski i politički aktivista. Učestvovao je na brojnim seminarima, konferencijama I projektima. Osnivač je alumni klubova pri nevladinim organizacijama Fondacija Boris Divković I Helsinški Parlament građana Banjaluka za koji je napisao naučni rad na temu Ravnopravnost spolova u medijskom prostoru. Za sebe kaže da je ambiciozna, pouzdana, te za nova iskustva otvorena osoba.

Vezani članci

Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini
Borba protiv trgovine ljudima i dalje je jedno od glavnih pitanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH) iako se ulijeva nada obzirom na nedavne reforme koje bi trebale doprinijeti učinkovitijoj borbi, ali za potpunu eliminaciju trgovine ljudima neophodni su preventivni napori i poticanje veće saradnje između političkih subjekata i civilnog društva.
Pletenje do bolje budućnosti
Zbog jako malo prilika za posao, posebno za žene koje žive u ruralnim sredinama, postoji mogućnost da uz nekoliko sati obuke tradicionalnu vještinu pretvore u profesiju. Pišu: Akvile Zakarauskaite i Marion Pineau.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu