Bosanskohercegovačke planine sve više postaju popularna turistička odredišta kako tokom zimskih mjeseci, tako i razvojem outdoor, odnosno aktivnog turizma, posebno tokom sunčanih dana, ali i ekoturizma zbog čistog zraka, mnogih odmarališta, planinskih staza i nesmetanog prilaza području izuzetnih prirodnih ljepota.
Zimski turizam upotpunjen je zbog ulaganja u zimsko rekreativne centre u Bosni i Hercegovini tako da turisti kako domaći tako i strani, a prema dostupnim podacima, najviše ih je ih regije, sve više biraju bosanskohercegovačke planine za skijanje, snowboarding, sankanje, bob, paragliding, planinarenje, šetnje, opuštajući odmor i uživanje u bogatoj gastro ponudi.
Prema publikaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, zimski turizam u Bosni i Hercegovini se pojavio i značajno razvio za vrijeme Jugoslavije, a nakon osamostaljenja i poslije ratne obnove, danas predstavlja značajniju skijališnu turističku destinaciju.
„Olimpijske planine Jahorina, Bjelašnica i Igman reprezentativan su primjer planinske turističke destinacije u Bosni i Hercegovini koja je prošla kroz više faza turističkog razvoja. Prije Zimskih olimpijskih igara, održanih u Sarajevu 1984. godine, većina aktivnosti na ovim planinama je bila vezana za rekreaciju – ponajviše planinarenje, te jednodnevno ili vikend skijanje“, stoji u publikaciji „Zimski turizam“.
Prekretnicu u razvoju turizma, kako se nadalje navodi, označila je izgradnja olimpijskih staza za alpsko i nordijsko skijanje, skijaških skakaonica, kao i hotelskih kapaciteta i potrebne komunalne i prometne infrastrukture. Tokom rata u prvoj polovici 1990- ih u potpunosti je zaustavljen turistički razvoj, a svi prijeratni hotelski kapaciteti s pripadajućom infrastrukturom su uništeni. Godinama kasnije došlo je do obnove dijela hotelskih kapaciteta i jačanja turizma.
„Turistički razvoj obilježen je raznovrsnom ponudom koja omogućava upražnjavanje brojnih oblika turizma u različitim godišnjim dobima s dominacijom zimske turističke sezone i skijališnog turizma masovnog karaktera“, navodi se u publikaciji „Zimski turizam“.
Skijanje, vazdušne banje i opuštanje
Osim Jahorine, Bjelašnice i Igmana u blizini Sarajeva nalazi se i skijalište na Ravnoj planini u naselju Gornje Pale koje je otvoreno za posjetioce od sezone 2014/2015. Neizostavna popularnost skijanja u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine pripada planini Vlašić, čije je skijalište svoj pravi razvoj doživjelo 1978. godine kada je Olimpijski komitet donio odluku da će se 14. zimske olimpijske igre održati u Sarajevu 1984. godine. Skijalište na Vlašiću je bilo okarakterizirano kao rezervno borilište ukoliko na Bjelašnici i Jahorini ne bude dovoljno snijega.
Za potrebe Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu otvoren je i sportsko rekreacioni centar „Rostovo“ 1984. godine na području općine Bugojno. Od 1991. do 2006. bio je zatvoren, da bi poslije bio renoviran. Namijenjen je za zimske sportove ali i opuštanje tokom cijele godine.
Na oko pola sata vožnje od Rostova na području Kupresa, koji je poznat pod nazivom „mali Sibir“ nalazi se hotel „Adria ski“, koji ima dugu skijašku istoriju i tradiciju a izgrađen je 1980. godine. Ovo popularno skijalište poznato je za skijaše ne samo Bosne i Hercegovine, već i šire, a u posljednjim godinama najveći broj gostiju je iz Dalmacije. Tokom rata bio je hotel u potpunosti uništen, ali je 2001. godine privatiziran i obnovljen, kao i samo skijalište koje je dobilo nove ski liftove.
Na sjeveroistoku Kupresa na padinama planine Stožer, nalazi se centar Stožer Vrana, Kupreška kuća sa 200 sjedećih mjesta, te hotel Kraljevac, koji su udaljeni svega deset metara od polazne stanice ski lifta.
Krajem rata u Bosni i Hercegovini osnovan je Ski centar „Blidinje“, a godinama kasnije radili su na dodatnim ulaganjima. U posljednjim godinama dosta su posjećeni i bilježe porast gostiju iz okolnih gradova, te iz Dalmacije, kao i gostiju iz Austrije i Njemačke.
Zajedničkim naporima članova Planinarsko skijaškog društva „Ljubijski rudar“ osnovano je 2002. skijalište Kozara sa željom za promocijom skijanja među djecom i mladima, a što je ostao i cilj do danas.
Na području općine Kladanj postoji ski lift „Karaula, koji predstavlja jedini sportski objekat ovakve vrste i namjene na prostoru Tuzlanskog kantona i regije sjeveroistočne Bosne i Hercegovine.
Oko 20 kilometara od Kaknja nalazi se planinarsko odmaralište Ponijeri na nadmorskoj visini od 1.200 metara. Uz skijanje, Ponijeri su ujedno i vazdušna banja zbog nadmorske visine.
Moderni sadržaji i zabava
Od navedenih skijališta najveću posjećenost imaju Jahorina, Bjelašnica, Vlašić i Kupres. Svaka od ovih destinacija ima svoj karakter, a Jahorina se sve više razvija u luksuzni ski-centar s modernim sadržajima i bogatom ponudom za après-ski zabavu. Prati je Bjelašnica nudeći izazove za iskusne skijaše ali i za porodice s djecom. Vlašić i Kupres su idealni za mirniji odmor i uživanje u prirodi, a posebno su popularni za goste iz Hrvatske i Srbije.
Za novogodišnje praznike posebno su popularne planine u Bosni i Hercegovini, za one koji žele odmor izvan grada, predah od buke, a ujedno druženje, dobru zabavu, snijeg i čist zrak. Planine su sve modernije, dobro opremljene, sa različitim tipovima smještaja, a posjetioci imaju priliku da skijaju po danu, noći, uživaju u spa centrima – toplim bazenima, saunama, masažama, aktivnostima poput bilijara, stonog tenisa, kuglanja, gastronomskoj ponudi ili zabavama na kojima nerijetko gostuju domaće ili regionalne zvijezde.
Prema podacima turističkih agencija iz Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske broj posjetilaca je sve veći iz godine u godinu. Uz posjetioce iz regije, primjetan je porast dolaska gostiju iz Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sve veća prisutnost turističkih agencija koje nude zimske aranžmane u BiH ukazuje na rastući interes.
Uz sve veću posjećenost bosanskohercegovačkih planina javljaju se i izazovi, ali i kritike. Nedovoljno razvijena infrastruktura, ograničen broj smještajnih kapaciteta u sezoni, te visoke cijene u nekim centrima su predmet kritika a ponajviše od domaćih posjetilaca. Uz to postavlja se pitanje očuvanja prirodne sredine postaje sve važnije jer masovni turizam ostavlja trag.
Uz ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju i održivi razvoj Bosna i Hercegovina ima šansu da postane ozbiljna europska destinacija za turizam i to ne samo u zimskom periodu godinu i ne samo u većim gradovima poput Sarajeva, Mostara, Banja Luke i tako dalje.
Sanjin Bubalo, direktor agencije Vizit Konjic, naglasio je da je u posljednjim godinama vidljiv porast interesovanja za outdoor turizam i aktivni odmor.
“Nakon izazovnog perioda za vrijeme pandemije, turističke ponude obogaćene su izletima u prirodu“, kazao je Bubalo, istaknuvši da su njihovi gosti uglavnom strani turisti, ali i da su jako sretni što se otvaraju nova tržišta poput Engleske, Holandije i Njemačke.
_______________
Tekst je objavljen uz finansijsku podršku Ambasade Austrije u BiH. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Ambasade Austrije u BiH, Centra za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskursa.
