PUNKura: Kulturna identifikacija Sarajeva

U gradu koji je nekada bio sinonim za kreativnu eksploziju i jedinstvenu kulturnu scenu bivše Jugoslavije, prije tri godine pojavio se novi glas nezavisne umjetnosti koji vraća duh ulice, bunta i zajedništva.

Riječ je o PUNKuri, sarajevskom magazinu koji je autentični svjedok i promotor subkulturalnog života glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Ideja za ovakav magazin proistekla je iz društvenog osjećaja da Sarajevo ima medij, to jest fizički trag koji bilježi i predstavlja savremenu kreativnost grada.

Kako ističu osnivači, Adrian Pecotić i Nardina Zubanović, motivacija za pokretanje projekta proizašla je iz nedostatka popularnih medija koji se obraćaju mladima i mapiraju subkulturni život Sarajeva.

„Vjerujemo da prisustvo štampanog magazina na ulicama može doprinijeti stvaranju nove kulturne identifikacije grada“, poručuju urednici.

PUNKura piše o muzici, skejtu, street artu, noćnom životu, ali i o mentalnom zdravlju, ljubavnim odnosima i politici javnog prostora. Uredništvo opisuje da je riječ o magazinu koji ne pristaje na površnost – već traži istinu, iskrenost i autentičnost.

„Naša želja je da magazin postane platforma komunikacije oko koje se okupljaju kreativni ljudi svih generacija“, navodi uredništvo.

Iako u nazivu imaju riječ ‘Punk’, časopis nije definisan nijednim žanrom. Foto: Privatna arhiva.

Od početka, PUNKura njeguje ideju otvorenosti i saradnje. Stranice magazina čine eseji, poezija, stripovi, intervjui i vizualni radovi mladih i nezavisnih umjetnika i umjetnica. Poseban prostor posvećen je i feminističkom izrazu, alternativnoj modi i borbi za prostor u javnom diskursu koji nije komercijalizovan.

Najnovije, treće izdanje PUNKure objavljeno je krajem augusta 2025. godine i predstavlja se čitateljima na jubilarnom 20. Pitchwise Festivalu ženskih umjetnosti i aktivizma u prostorijama Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Naslovnicu trećeg izdanja PUNKure potpisuje Melanie Sapina, a dizajn Šejla Bratić, uz asistenciju Kenana H. Omerovića i Anje Oršolić.

Treće izdanje donosi intervjue s muzičarima i muzičarkama, eseje o urbanoj svakodnevici, vizualne radove, poeziju i stripove koji dokumentuju alternativnu kulturu Sarajeva. Podršku PUNkuri su pružili brojni nezavisni kolektivni i lokalni brendovi, među njima Francuski Institut, Fondacija Impact, Austrijski kulturni forum Sarajevo, HairEtic Studio, Kawa, Fildžan Pun Opskurnosti, Tattoo & Piercing studio Mustre i Šare, Hemingway’s Bar i drugi.

Ono što PUNKuru izdvaja od sličnih inicijativa jeste njena internacionalna prisutnost. Magazin je, osim u Sarajevu, predstavljen u Mostaru, Banjoj Luci, Beču i Douarnenezu u Francuskoj, a proces njegovog nastajanja dokumentovan je i u filmu prikazanom na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu.

„Naš cilj nije samo dokumentovati, već i povezivati“, objašnjava Zubanović, suurednica magazina. „PUNKura je prostor susreta i razmjene – mjesto gdje nastaju nove priče, tonovi i pogledi na stvarnost.“ U tom duhu, PUNKura nije samo magazin, već i manifest – simbol generacije koja vjeruje u snagu riječi, slike i zajedništva.U vremenu kada se pažnja sve više rasipa po ekranima, PUNKura vraća značaj štampe i pokazuje da papir, miris tinte i dodir stranice još uvijek mogu biti revolucionarni čin.

Njeno postojanje pokazuje da Sarajevo, grad koji je oduvijek stvarao na rubovima, i dalje ima snage i hrabrosti da govori svojim jezikom – jezikom ulice, muzike i umjetnosti.

Meldin je obučeni Balkan Diskurs dopisnik. Rođen je u Tuzli, a odrastao u Srebreniku. U svoje novinarsko djelovanje unosi strast prema historiji i društvenoj analizi. Kroz objavljene radove, učešća na konferencijama i rad na terenu, posvećen je otkrivanju neispričanih priča koje povezuju prošlost s aktuelnim društvenim izazovima. Njegovo novinarstvo karakterišu analitička preciznost i snažna povezanost s lokalnom zajednicom, te potraga za historijskom istinom dok istovremeno promoviše kritičko razmišljanje i informisanost.

Vezani članci

Ožiljci tranzicije: Život van medija i politike
Mladi u BiH žive skupa i samo poneki „izvještaj“ u medjima ih podsjeti na to kako su, tobože, podijeljeni. Nerijetko se čuje kako je tranzicija stalno stanje društva u Bosni i Hercegovini. Od kraja rata do danas se radi na pomirenju.
Ture preko kojih bh. krajolici dobijaju drugi značaj
Udruženje „Azimuth 135“ kroz slogan „Hodaj pravom stazom“ promoviše planinarenje kroz multidisciplinarni spoj nekoliko disciplina za osobe različite životne dobi.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu