PUNKura: Kulturna identifikacija Sarajeva

U gradu koji je nekada bio sinonim za kreativnu eksploziju i jedinstvenu kulturnu scenu bivše Jugoslavije, prije tri godine pojavio se novi glas nezavisne umjetnosti koji vraća duh ulice, bunta i zajedništva.

Riječ je o PUNKuri, sarajevskom magazinu koji je autentični svjedok i promotor subkulturalnog života glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Ideja za ovakav magazin proistekla je iz društvenog osjećaja da Sarajevo ima medij, to jest fizički trag koji bilježi i predstavlja savremenu kreativnost grada.

Kako ističu osnivači, Adrian Pecotić i Nardina Zubanović, motivacija za pokretanje projekta proizašla je iz nedostatka popularnih medija koji se obraćaju mladima i mapiraju subkulturni život Sarajeva.

„Vjerujemo da prisustvo štampanog magazina na ulicama može doprinijeti stvaranju nove kulturne identifikacije grada“, poručuju urednici.

PUNKura piše o muzici, skejtu, street artu, noćnom životu, ali i o mentalnom zdravlju, ljubavnim odnosima i politici javnog prostora. Uredništvo opisuje da je riječ o magazinu koji ne pristaje na površnost – već traži istinu, iskrenost i autentičnost.

„Naša želja je da magazin postane platforma komunikacije oko koje se okupljaju kreativni ljudi svih generacija“, navodi uredništvo.

Iako u nazivu imaju riječ ‘Punk’, časopis nije definisan nijednim žanrom. Foto: Privatna arhiva.

Od početka, PUNKura njeguje ideju otvorenosti i saradnje. Stranice magazina čine eseji, poezija, stripovi, intervjui i vizualni radovi mladih i nezavisnih umjetnika i umjetnica. Poseban prostor posvećen je i feminističkom izrazu, alternativnoj modi i borbi za prostor u javnom diskursu koji nije komercijalizovan.

Najnovije, treće izdanje PUNKure objavljeno je krajem augusta 2025. godine i predstavlja se čitateljima na jubilarnom 20. Pitchwise Festivalu ženskih umjetnosti i aktivizma u prostorijama Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Naslovnicu trećeg izdanja PUNKure potpisuje Melanie Sapina, a dizajn Šejla Bratić, uz asistenciju Kenana H. Omerovića i Anje Oršolić.

Treće izdanje donosi intervjue s muzičarima i muzičarkama, eseje o urbanoj svakodnevici, vizualne radove, poeziju i stripove koji dokumentuju alternativnu kulturu Sarajeva. Podršku PUNkuri su pružili brojni nezavisni kolektivni i lokalni brendovi, među njima Austrijski kulturni forum Sarajevo, HairEtic Studio, Kawa, Fildžan Pun Opskurnosti, Tattoo & Piercing studio Mustre i Šare, Hemingway’s Bar i drugi.

Ono što PUNKuru izdvaja od sličnih inicijativa jeste njena internacionalna prisutnost. Magazin je, osim u Sarajevu, predstavljen u Mostaru, Banjoj Luci, Beču i Douarnenezu u Francuskoj, a proces njegovog nastajanja dokumentovan je i u filmu prikazanom na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu.

„Naš cilj nije samo dokumentovati, već i povezivati“, objašnjava Zubanović, suurednica magazina. „PUNKura je prostor susreta i razmjene – mjesto gdje nastaju nove priče, tonovi i pogledi na stvarnost.“ U tom duhu, PUNKura nije samo magazin, već i manifest – simbol generacije koja vjeruje u snagu riječi, slike i zajedništva.U vremenu kada se pažnja sve više rasipa po ekranima, PUNKura vraća značaj štampe i pokazuje da papir, miris tinte i dodir stranice još uvijek mogu biti revolucionarni čin.

Njeno postojanje pokazuje da Sarajevo, grad koji je oduvijek stvarao na rubovima, i dalje ima snage i hrabrosti da govori svojim jezikom – jezikom ulice, muzike i umjetnosti.

Meldin je obučeni Balkan Diskurs dopisnik. Rođen je u Tuzli, a odrastao u Srebreniku. U svoje novinarsko djelovanje unosi strast prema historiji i društvenoj analizi. Kroz objavljene radove, učešća na konferencijama i rad na terenu, posvećen je otkrivanju neispričanih priča koje povezuju prošlost s aktuelnim društvenim izazovima. Njegovo novinarstvo karakterišu analitička preciznost i snažna povezanost s lokalnom zajednicom, te potraga za historijskom istinom dok istovremeno promoviše kritičko razmišljanje i informisanost.

Vezani članci

Učenjem o Holokaustu za bolje sutra
Učesnici Omladinske akademije „Stanje mira“, koju organizira Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja, razgovarali su o lekcijama naslijeđa Holokausta u regionu, te kako se kroz ove lekcije može raditi na prevenciji konflikta i jačanju procesa pomirenja.
Tali Nates: Povezivanje je ključno za kritičko promišljanje teških historija
Kako bismo shvatili masovne zločine u globalnom historijskom kontekstu ključno je povezivanje, kojim se doprinosi kritičkom promišljanju, pronalaženju pozitivnih saznanja, shvatanju općenito kako stvari funkcionišu i šta možemo iz njih naučiti. Ovo je jedna od metoda rada Centra za Holokaust i genocid u Johannnesburgu (JHGC) u Južnoafričkoj Republici, koji primjenjuje osnivačica i direktorica Tali Nates. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu