Zabrana pušenja u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) koja se primjenjuje od juna 2025. smanjila je oblake dima i zaštitila pasivne pušače u kafićima i klubovima, a posebno restoranima gdje se poslužuje hrana, djelomično umanjila konzumaciju cigareta u zimskim danima ali ‘pravi’ pušači navode da je besmislena jer će uvijek naći način da rade ono što žele.
Za razliku od FBiH, pušenje je još uvijek dozvoljeno u drugom entitetu – Republici Srpskoj. Svjetska zdravstvena organizacija je godinama izvještavala da Bosna i Hercegovina ima jednu od najviših stopa pušenja u Evropi s gotovo 40 posto odraslih koji svakodnevno puše. Preko mnogobrojnih kampanja bilo je zalaganja za strožija ograničenja što se tiče komzumacije duhana i duhanskih proizvoda ukazujući na alarmantnu statistiku – hiljade smrtnih slučajeva koji se mogu povezati s pušenjem poput raka pluća, srčanih i hroničnih respiratornih bolesti.
Evropska unija (EU) – kojoj se BiH teži pridružiti – dugo je zagovarala jače politike kontrole upotrebe duhana i duhanskih proizvoda kao dio šireg usklađivanja sa zdravstvenim standardima EU.
U FBiH zakon je usvojen 2022. godine, a potpuna implementacija je počela tri godine kasnije nakon izrade pravilnika i omogućavanja prilagodbe. Zakon zabranjuje pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima gdje se poslužuje hrana, čime se dio zemlje usklađuje sa susjednom Hrvatskom i Crnom Gorom, koje su slične zabrane donijele godinama ranije. Prekršaji nose novčane kazne za pojedince kao i pravna lica, a ponovljeni prekršaji dovode do većih kazni ili čak privremenog zatvaranja objekata.
Doktor iz Sarajeva, čiji identitet je poznat redakciji Balkan Diskursa, izrazio je skepticizam u pogledu učinkovitosti zabrane: „Sa zdravstvenog gledišta, očito je bolje smanjiti pasivno pušenje, ali osim toga, zabrana pušenja u zatvorenom prostoru gotovo je besmislena za prave pušače. Ljudi će uvijek pronaći način da rade ono što žele – posebno oni ovisni o cigaretama.“
Čišći prostori i zaštita djece
Doktor je pojasnio je da u svakodnevnom radu vidi posljedice pušenja: „Oko 50 posto ljudi ovdje počinje pušiti u dobi od 15 ili 16 godina, što znači da je bolest gotovo zagarantovana“. Kao najčešća stanja povezana s pušenjem naveo je hronični bronhitis, rak pluća i usne šupljine, hroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) i koronarnu bolest srca.
Student Tarik Ćosović, nepušač, pozitivno je prihvatio nove promjene i priznao da su se društvene navike promijenile: „Moje iskustvo u kafićima nije se puno promijenilo otkako je zabrana pušenja stupila na snagu. Glavna razlika je u tome što su prostori primjetno čišći i više nema oblaka dima u zraku.“ Istaknuto je važnost zaštite djece od izloženosti: „Nisam roditelj, ali mislim da je važno da djeca nisu izložena pušačima na javnim mjestima, jer pasivno pušenje utiče i na njihovo zdravlje.“
Odlazak u kafiće i restorane je sastavni dio svakodnevnog života u Bosni i Hercegovini. Primjena zakona u FBiH za vlasnika jednog od kafića u Sarajevu izaziva strah da će biti smanjen promet odnosno posjeta pušača. Alden Kahriman, vlasnik Caffe Bara Twins na Grbavici u Sarajevu, opisuje dilemu: „Nova zabrana pušenja definitivno je imala učinak. Kupci koji su ovdje pušači navikli su sjediti s cigaretom, a sada biraju kafiće u kojima je pušenje još uvijek moguće. Nikada nisam razmišljao o potpunoj zabrani pušenja u našem kafiću, ali zbog ovog zakona moramo se prilagoditi, zbog čega trenutno ugrađujemo ventilacijski sistem. Želim udovoljiti i pušačima i nepušačima, jer na kraju dana, to su moji kupci, a pušenje je i dalje veliki dio naše kulture.“
U Udruženju hotelijera i ugostitelja BiH kritizirali su zakon kao previše krut, upozoravajući da bi mogao naštetiti turističkom sektoru u zemlji u kojoj je više od 40 posto odraslih pušača. Sugerisali su na određivanje određenih mjesta u kojima je dozvoljeno pušenje kao kompromis.
Promijenjen plan izlazaka
Student Ćosović je primijetio da je zabrana promijenila način na koji mladi ljudi provode vrijeme u kafićima. „Prije smo se duže zadržavali na jednom mjestu, ali sada često odlazimo nakon sat vremena i prelazimo u drugi kafić. Mislim da će to uticati na pušačke navike, posebno zimi, kada će ljudi morati izaći van na hladnoću da bi pušili. Barem će tokom noćnih izlazaka ljudi vjerovatno manje pušiti“, smatra nepušač Ćosović.
Za pušače je prilagodba bila kompliciranija. Konobar Amar Zećović, a ujedno je i pušač, priznao je: „Kad sjedim u kafiću gdje je pušenje zabranjeno, osjećam kao da nešto nedostaje. Kafa jednostavno nema isti okus, pa izbjegavam ta mjesta.“
Za Zećovića primjena Zakona o zabrani upotrebe duhana nije uticala na to koliko će često izlaziti, ali uticaj ima na njegov izbor kafića. „Promijenilo se gdje idem. Biram kafiće u kojima mogu pušiti“, kazao je on.
Manji objekti i kafići suočeni su bili s finansijskim teretom prilagodbe. Usklađenost zahtijeva skupe obnove poput specijalizirane ventilacije, automatskih vrata i određenih prostorija za pušenje. Kazne za nepoštivanje zakonskih odredbi o zabrani pušenja ili prilagodbe prostora u kojima je dozvoljeno pušenje mogu se kretati od 500 do 15.000 konvertabilnih maraka.
Zećović sumnja da će primjena Zakona promijeniti navike, ali ipak razumije obrazloženje zašto je potrebna. „Zabrana neće smanjiti stopu pušenja – samo će naštetiti biznisima koji ovise o nama. Ali ne mogu reći da nije poštena. Razumna je i opravdana. Možemo pušiti, samo ne u zatvorenim prostorima u zajedničkim prostorijama“, dodaje on.
Niaza Dorfer, penzionerka i pušačica, priznala je da Zakon ima i pozitivne i negativne učinke.
„Zabrana mi odgovara, posebno u zatvorenim prostorima – lakše je disati. Ali naravno, naše slobode su ograničene. Odrasli smo s tim. Pušenje u zatvorenom prostoru bilo je normalno i još uvijek to radim kod kuće. Zakonskim odredbama u javnim prostorima morala sam se prilagoditi, iako nije bilo lahko.“
Čak i zagovornici zakona priznaju da će njegov uspjeh ovisiti o dosljednoj provedbi. Inspektori su zaduženi za praćenje usklađenosti, ali s ograničenim resursima, ostaje pitanje koliko će se ozbiljno prekršaji goniti.
„Zakoni su jedno, ali provedba je drugo. Bez odgovarajućeg nadzora, Zakon bi mogao brzo izgubiti kredibilitet“, primijetio je spomenuti doktor u Sarajevu.
Iako zabrana pušenja nije na snazi na nacionalnom nivou, budući da zakoni nisu usvojeni u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko, zabrana u FBiH označava značajan korak prema evropskim standardima javnog zdravstva. Razgovor o Zakonu još je tu – sa ili bez cigarete u ruci.
