Predizborni plakati, sponzorisani video-snimci na “TikTok” i “Instagram” mrežama, te žustre političke debate na televiziji postali su dio svakodnevice mlađe populacije u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to koliko ih politika uopšte zanima.
Međutim, iza te površinske buke i dinamičnih kampanja krije se suštinsko pitanje, a to je, ‘na osnovu čega mladi uistinu formiraju svoje stavove i koliko zapravo poznaju sistem u kojem bi trebali glasati?’ Upravo ova pitanja otvaraju temu političke pismenosti mladih u našoj državi.
Koliko mladi znaju o politici?
Istraživanje Politička pismenost mladih u BiH, proveo je Institut za razvoj mladih “KULT”. U istraživanju, koje je obuhvatilo 1.069 mladih, prosječan rezultat na 28 pitanja političkog znanja bio je 57,08 posto tačnih odgovora.
Ispitivanje je obuhvatilo osnove funkcionalnosti demokratije, poznavanje Ustava BiH, izbornih prava i razgraničenja nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Rezultati su pokazali da postoji ozbiljan prostor za napredak u razumijevanju samog sistema. Politička pismenost nije samo memorisanje naziva institucija i ustavnih odredbi, već ona primarno podrazumijeva sposobnost kritičkog promatranja, prepoznavanja medijskih manipulacija i donošenja odluka na osnovu provjerenih činjenica.
Upravo iz potrebe da se premosti jaz između teorije i stvarne primjene, pokrenut je projekat “DemokratiQ – Kritičko mišljenje za svjesno društvo.”
Kada politika postane tema o kojoj mladi žele razgovarati
Primarni cilj projekta bio je približiti mladima teme politike, demokratije i građanskog učešća na način koji nije dosadan niti preplavljen suhoparnom administracijom. Koordinatorica projekta Adnana Mulalić objašnjava da se politika u javnosti uglavnom plasira kao nešto izuzetno komplikovano, nedostižno i rezervisano isključivo za stranačke funkcionere i visoke institucije.
„Politika se često predstavlja kao nešto komplikovano i udaljeno, iako političke odluke direktno utiču na obrazovanje mladih, njihovo zapošljavanje, životni standard i budućnost. Željeli smo mladima pružiti znanje, ali još važnije – potaknuti ih da postavljaju pitanja, provjeravaju informacije, prepoznaju manipulaciju i formiraju vlastite stavove na osnovu činjenica“, ističe Mulalić.
Rad s mladima na terenu odmah je izbacio na površinu nekoliko ključnih problema. Iako su učesnici posjedovali određene opšte informacije, većina nije jasno razumjela koji nivo vlasti odgovara za konkretne probleme u njihovoj lokalnoj zajednici poput komunalnih pitanja, obrazovnih reformi ili zapošljavanja. Za Mulalić je upravo razumijevanje nadležnosti ključno, jer ako građani ne znaju kome se tačno trebaju obratiti, ne mogu ni izvršiti pritisak na donosioce odluka.
Drugi veliki problem bio je površan odnos prema informacijama s interneta. Na istom ekranu društvenih mreža danas se ravnopravno miješaju provjerene vijesti, politička propaganda, dezinformacije i manipulativni zapisi. Kratka forma videa često donosi snažan emocionalni naboj, pa gledaoci prihvataju tvrdnje bez preispitivanja ko stoji iza njih i na čemu se te tvrdnje temelje.
Kroz radionice se, međutim, dogodila primjetna promjena u pristupu. Fokus se sa uobičajene tvrdnje „vidjela sam na društvenim mrežama“, pomjerio ka konkretnim pitanjima, “ko je izvor ove informacije, postoje li dokazi za izneseno i koja je druga strana priče?”
Također, poseban naglasak stavljen je na kulturu dijaloga i razmatranje različitih političkih opcija. Kako Mulalić naglašava, svrha kritičkog mišljenja nije u tome da svi mladi na kraju imaju isti politički stav, već da znaju jasno argumentovati zašto nešto misle i da poštuju pravo drugih na drugačije mišljenje.
Od teorije do konkretnog angažmana
Jedna od učesnica projekta, Ajla Fazlić, iskreno priznaje da je prije dolaska na radionice smatrala kako posjeduje sasvim solidno znanje o politici. Susret sa konkretnim analizama pokazao joj je koliko je politički sistem zapravo slojevit.
„Kada sam došla na radionice, shvatila sam koliko toga zapravo ne znam i koliko još mogu naučiti. Smatram da je jako bitno pročitati političke programe i informisati se prije bilo kakve odluke“, kaže Ajla.
Pored učenja o tome kako ostati objektivan i kako analizirati programe umjesto da se sudi samo na osnovu simetrije lica ili harizme političara, Ajla je kroz radionice savladala i tehnike prepoznavanja lažnih kampanja i manipulativnih tekstova na internetu. To znanje nije ostalo samo teorijsko. Primijenila ga je u svakodnevnim razgovorima s prijateljima i porodicom, a potom je napravila i korak dalje. Odlučila je da se na izborima pojavi u ulozi posmatračice.
„Najbolji pokazatelj je što sam se upravo zahvaljujući ovom programu ove godine odlučila biti posmatrač na izborima i na taj način aktivnije učestvovati u demokratskim procesima i društvu“, navodi Ajla, dodajući da je to bio najprirodniji način da teorijsko znanje pretvori u praksu.
Građanska odgovornost ne završava na glasačkom listiću
Iskustva s projekta “DemokratiQ – kritičko mišljenje za svjesno društvo” pokazuju da građansko učešće ne počinje i ne završava činom glasanja. Mladi ne moraju ulaziti u stranačke vode da bi bili društveno aktivni, dovoljno je da prate rad lokalne zajednice, učestvuju u javnim raspravama, volontiraju i postavljaju pitanja institucijama.
Biti informisan pred izbore ne znači znati napamet sve zakonske paragrafe ili pratiti svaku političku emisiju. Znači zastati prije nego što se podijeli video na mrežama, provjeriti ko stoji iza iznesenih tvrdnji i pročitati ponuđene političke programe. Na kraju, to znači i spremnost da preispitamo vlastite stavove i promijenimo ih ako se suočimo s boljim argumentima.
Poruka koju Ajla Fazlić šalje na kraju ponajbolje oslikava važnost preuzimanja odgovornosti.
„Ako se mi mladi ne pokrenemo i ne počnemo aktivno učestvovati u politici, nastavit će nam stariji ‘krojiti sudbinu’ i donositi odluke koje oblikuju našu budućnost, a dosadašnji kroj, iskreno, nije bio baš po našoj mjeri“, kazala je ona.
Izbori su samo jedan dan u kalendaru, ali pitanja koja postavljamo, informacije koje provjeravamo i način na koji razgovaramo o društvu određuju kvalitet života i nakon što se glasačke kutije zatvore.
