Uprkos naporima civilnog društva i međunarodne zajednice, trendovi negiranja genocida i masovnih zločina i revizionizma na Zapadnom Balkanu i dalje predstavljaju izazov za pomirenje. Kako bi se suzbio ovaj trend, neophodan je zajednički nastup predstavnika civilnog društva i međunarodne zajednice na izgradnji održivog sistema prevencije zločina i suočavanja s prošlošću.
Teško je razumjeti ubistvo djeteta. Namjerno i nemilosrdno ciljanje djece tokom opsade Sarajeva tragično ilustrira kontrast između dječje nevinosti i brutalnosti rata. Da bi se obilježio početak okupacije Sarajeva, dokumentarni film “Djeca Sarajeva” premijerno je prikazan 4. aprila u Gradskoj vijećnici Sarajevo.
Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) i neprofitna organizacija Impunity Watch održali su u martu ove godine dvodnevnu konferenciju o sprečavanju zločina. Konferencija „Izgradnja zajedničke agende za prevenciju na zapadnom Balkanu” je održana u glavnom gradu Crne Gore, Podgorici. Na konferenciji su se okupili predstavnici civilnog društva iz bivše jugoslavenske regije i šire. Ciljevi konferencije bili su višestrukim: jačanje regionalne saradnje, identifikacija budućih zajedničkih akcija i promicanje solidarnosti sa i među društvima postkonfliktnih područja.
Tema memorijalizacije rata u Bosni i Hercegovini (BiH) je i dalje sporna. U svjetlu nepostojanja državnih zakona i propisa o spomen obilježjima, a kamoli nacionalne komemorativne strategije, memorijalni krajolik u zemlji zasićen je nizom napora za memorijalizaciju koji proizlaze iz svih razina bosanskohercegovačkog društva.
Džemil Hodžić bio je dijete kada je njegovog brata Amela ubio snajperista tokom opsade Sarajeva. Iz želje da pronađe fotografije svog brata, osnovao je platformu “Aleja snajpera” 2019. godine, s ciljem da prikupi fotografije, posebno one djece koja su preživjela opsadu Sarajeva. Ali projekat “Aleja snajpera” je više od pukog skupljanja fotografija – to je svjedočanstvo otpornosti preživjelih.
Alma Numić i Mara Milanković-Daradan su mirovne aktivistice koje su svoje ratne priče podijelile s drugima i slušajući priče drugih preživjelih, šire ideju mira među mladima i godinama rade na izgradnji održivog mira u Bosni i Hercegovini. Primjer su multietničkog prijateljstva koje ruši predrasude poslijeratnog društva.