Džemil Hodžić bio je dijete kada je njegovog brata Amela ubio snajperista tokom opsade Sarajeva. Iz želje da pronađe fotografije svog brata, osnovao je platformu “Aleja snajpera” 2019. godine, s ciljem da prikupi fotografije, posebno one djece koja su preživjela opsadu Sarajeva. Ali projekat “Aleja snajpera” je više od pukog skupljanja fotografija – to je svjedočanstvo otpornosti preživjelih.
Alma Numić i Mara Milanković-Daradan su mirovne aktivistice koje su svoje ratne priče podijelile s drugima i slušajući priče drugih preživjelih, šire ideju mira među mladima i godinama rade na izgradnji održivog mira u Bosni i Hercegovini. Primjer su multietničkog prijateljstva koje ruši predrasude poslijeratnog društva.
Na hiljade ožalošćenih stiglo je 11. jula 2023. godine u Memorijalni centar Srebrenica u Potočarima kako bi obilježili 28. godišnjicu genocida u Srebrenici. Ovo mezarje koje se stalno širi služi kao posljednje počivalište za mnoge od oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su ubijeni u genocidu 1995. godine. I uprkos tome što su prošle skoro tri decenije, ove godine je ukopano 30 ljudi, od kojih je najmlađi 15-godišnji dječak. Obavljena je i 71 reasocijacija, odnosno pripajanje posmrtnih ostataka ranije pronađenih i identificiranih žrtava.
Život čovjeka isprepleten je stresnim događajima čije posljedice mogu biti traumatične u tolikoj mjeri da uveliko prelaze mogućnost čovjeka da se s njima nosi. To je ujedno i osnovni uvjet za nastanak posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Uprkos brojnim svjedočanstvima, forenzičkim dokazima, nalazima iz masovnih grobnica, predmetima, kao i drugoj dokumentaciji, negiranje genocida i govor mržnje i dalje pogađaju Bosnu i Hercegovinu i šire područje.
Temeljni dio državnog jedinstva je zajednički osjećaj nacionalnog identiteta, utjelovljen u zastavi, himni ili pasošu. Uprkos brojnim razlikama, Kanada i Bosna i Hercegovina (BiH) svjedočile su porastu politika identiteta i podjela koje su prijetile društvenoj koheziji i nacionalnom identitetu u obje zemlje.