Položaj žena u Bosni i Hercegovini sve više se mijenja

Foto: Canva

Često patrijarhat vežemo za jedan od glavnih uzroka degradiranja žene u društvu, a onda i rodno zasnovanog nasilja. Tradicija i običaji, potpomognuti mišljenjem okoline, bili su glavni razlozi zašto se žene nisu mogle oduprijeti takvom sistemu vrijednosti. Međutim, danas imamo novije generacije djevojaka i žena koje sve više rade na poboljšavanju statusa žena u bh. društvu. 

Pod krinkom patrijarhalnog odgoja djevojčice su bile učene da budu poslušne, stidljive i da trpe a dječaci da budu buntovni i odvažni. Nerijetko su se djevojke stidjele svog tijela, menstruacije, dojenja i ostalog što je povezano sa ženskom prirodom. S druge strane, mladići su ohrabrivani da psuju i budu vulgarni. 

Martina Planinić, profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i voditeljica kolegija „Mediji i rodne uloge“, smatra da je patrijarhalno društvo pogriješilo u potcjenjivanju ženine uloge u društvu jer se svaki dan mogu vidjeti borkinje i heroine koje postižu zavidne rezultate u sportu, obrazovanju, nauci, umjetnosti, kulturi i u ostalim profesijama i područjima koja su označena kao muške sfere aktivnosti. 

Selima Dračo, feministkinja, aktivistkinja i studentica Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici, pojašnjava da je patrijarhat ,,jedan hronični virus našeg društva koji i ne boli toliko dok ga se ne izaziva“. Kako opisuje, taj virus je uvijek prisutan, ali variranjem pažnje koja mu se (ne)poklanja, stvara se utisak da je nestao i ne postoji.

,,Fascinantna je činjenica koliko je on godinama unazad postojao, a zabrinjavajuća činjenica je koliko će godina unaprijed postojati. Ne želim biti pesimistična, daleko od toga, ali koliko god se trudile da ga izbrišemo s planete Zemlje, svakog dana se pojavi bar jedna nova individua muškog spola koja je u sebi podmuklo naoružana patrijarhatom“, pojašnjava Dračo.

Uprkos postojanju patrijarhata, položaj žena i djevojaka u bh. društvu se mijenja mada veoma malim koracima. Dračo ističe da imamo novu generaciju hrabrih i neustrašivih borkinja koje su spremne da se oduže svojim majkama što su ih pravilno odgajale. 

Podmukli patrijarhat

U priručniku za izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju, koji je uradio UN Women, navodi se da su žene žrtve nasilja samo zato što su žene, odnosno zato što im patrijarhat pripisuje nižu društvenu ulogu, koja u zavisnosti od konteksta, završava nasiljem a koje se proteže od verbalnog, šamara a ponekad i do ubistva. 

Profesorica Planinić smatra da je patrijarhalno društvo uvjerilo muškarce kako mogu zlostavljati žene i da neće snositi posljedice uprkos dobrim pravnim okvirima i zakonima.

,,Nasilje nije privatna stvar koja se tiče supružnika, ono je rak rana našega društva koja prijeti nestanku obitelji u koje patrijarhat polaže sve nade zbog toga što će brojne žene izgubiti povjerenje u stabilnost bračne i obiteljske zajednice u kojoj prijeti opasnost od nasilja. Ne smijemo zaboraviti da obiteljsko nasilje pogađa djecu koja trpe fizičke i psihičke posljedice nasilja. Oni koji podržavaju patrijarhat bi trebali razmisliti o ovim činjenicama jer nijedna žena ne zaslužuje torturu, mučenje i mizoginiju tokom svog života“, pojasnila je Planinić.

Ono što patrijarhat „širi“ kroz diskurs, kako navodi profesorica, su seksizam, šovinizam i mizoginija. Ovaj vid ponašanja je naročito postao društveno prihvatljiv pojavom interneta i društvenih mreža, što je, prema Planinić, uticalo na porast online nasilja, osvetničke pornografije i ostalih oblika virtualnog nasilja. Osim toga, ističe i veliku podršku patrijarhatu u vjerskim institucijama gdje se žena prikazuje kao grešnica i raspuštenica. 

,,Često vjerske vođe imaju stav da jedino pokorna žena može biti dobra osoba. Dakle, brojne religije imaju muške vođe koji šire stavove o muškoj superiornosti i ženskoj inferiornosti. Osim u religiji, patrijarhat ima veliki utjecaj u konzervativnim političkim strankama koje imaju umrežene lobije koji su utjecali na rodnu diskriminaciju. Patrijarhat, unatoč tehnološkom i društvenom napretku ima dobro izgrađene temelje koji su otporni na potrese uzrokovane ženskim aktivizmom“, kazala je Planinić. 

Ženska solidarnost i podrška

Kako bi bosanskohercegovačko društvo riješilo ove probleme, profesorica pojašnjava da je uz edukaciju potrebna dobra volja i želja za promjenom. 

,,Svaka edukacija treba polaziti od jasne hipoteze da je rodna ravnopravnost zajedničko pitanje žena i muškaraca što znači da se što više muškaraca treba uključiti u različite programe protiv nasilja nad ženama i rodne diskriminacije. Muškarci koji poštuju i uvažavaju žene trebaju biti primjer nasilnicima i onima koji svoju moć zloupotrebljavaju na štetu žena. Također je potrebno iskorijeniti štetne predrasude o tzv. muškosti i muškoj superiornosti, tj. da su agresija, arogancija i prepotentnost znak nemoći i ponašanja kukavica“, kazala je profesorica, istaknuvši da se treba raditi na širenju ženske solidarnosti i međusobne podrške, ali i naučiti da žrtve nasilja nisu krive. 

Položaj žena u BiH je obećavajući, smatra Dračo, pojasnivši da je kroz razgovor sa ženama srednje dobi uvidjela da one nisu spremne izaći iz svoje zone komfora jer smatraju da je već kasno, ali zbog toga odgajaju kćerke da se jedino trebaju plašiti Boga. 

„Time se dobija nova generacija hrabrih, neustrašivih borkinja koje su spremne da se oduže svojim majkama što su ih odgajale pravilno tako što će se izboriti za uništavanje nečega što je njihove majke učinilo potlačenim i plašljivim ženama bez hrabrosti da se suprotstave jednom muškarcu“, pojasnila je Dračo. 

Elma je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Zenice. Studentica je Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici na odsjeku za Menadžment. Dugogodišnja aktivistica i volonterka. U posljednje vrijeme fokus njenog aktivističkog angažmana je na ljudskim pravima, rodnoj (ne)ravnopravnosti, marginializiranim grupama, te ratnim tematikama.

Vezani članci

Obrazovanjem prevenirati rodno zasnovano nasilje
Predstavnici obrazovnih institucija, nevladinog sektora, kao i borci i borkinje za ljudska prava su saglasni da borba protiv bilo kojeg oblika nasilja mora biti sadržana u svakodnevnim aktivnostima, a posebno u komunikaciji s mladim osobama i djecom, gdje osim obrazovnih institucija bitnu ulogu imaju i roditelji, odnosno porodica.  
Društvo odbacuje mlade alkoholičare
Kad naiđu na probleme, mladi najčešće nemaju podršku i ne znaju kojim putem da krenu. Okreću se porocima, a jedan od najzastupljenijih je alkohol. Probaju ga sa 15 ili 16 godina, a nekada i ranije. Nastavljaju da ga konzumiraju tokom izlazaka i predstavlja im način opuštanja. Neki od njih nastave sa opijanjem ne razmišljajući o …

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu