Osvrt na memorijalizaciju genocida i Holokausta
Židovski pravni teoretičar poljskog porijekla Raphael Lemkin prvi je skovao termin ʻgenocidʼ u djelu ʻVladavina osovine u okupiranoj Evropi: Zakoni okupacije, analiza vlade, prijedlozi za ponovnu uspostavuʼ 1944. godine. Lemkinov opis genocida podrazumijeva „zločinačku namjeru da se uništi ili trajno osakati jedna grupa“. Ovom definicijom postavio je temelje za Konvenciju o genocidu i studije o genocidu kao sociološku disciplinu.
Preko udruženja osigurati bolja prava za djecu sa invaliditetom
Grupa građana “Roditelji djece sa invaliditetom”, nezadovoljni pravima koja dobijaju njihova djeca na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), osnivaju udruženje s nadom da će osigurati bolji odnos nadležnih institucija prema položaju ove kategorije bosanskohercegovačkog društva. 
Uz “CURE” za borbu protiv rodne neravnopravnosti u Bosni i Hercegovini
Borba za prava žena u Bosni i Hercegovini (BiH) jedno je od najtežih pitanja u oblasti ljudskih prava za prevladavanje posljednjih godina, a između ostalog i zbog posljedica ratnih razaranja kojima su bili svi pogođeni, a žene i djevojčice izvrgnute silovanju i seksualnom zlostavljanju. 
Dvostruki standardi Evrope: Različite politike prema izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, Sirije i Ukrajine
Rasprostranjenost islamofobije u BiH i politici EU-a prema izbjeglicama potiče pitanja o promjenama i reformama, posebno uzevši u obzir neposrednu potrebu da se odgovori na savremene sukobe koji pogađaju muslimane.
Platforma za unapređenje dječijih prava u BiH
Dječija prava su samo još jedan segment ljudskih prava koja se u Bosni i Hercegovini ne stavljaju u prvi plan. Grupa mladih i djece iz cijele Bosne i Hercegovine se aktivno uključila da rade na rješavanju problema dječijih prava u zajednici a od velike im je pomoći Platforma za unapređenje dječijih prava na kojoj su dostupne sve informacije relevantne za ovu oblast, a preko koje mogu razgovarati sa svojim vršnjacima i predstavnicima vlasti i zagovarati mogućnost rješavanja problema.
Žena s hidžabom kao i svaka druga žena
Žene s hidžabom, odnosno mahramom, koju nose muslimanke kao vjersku obavezu i odjevnu praksu, nekada bivaju suočene s dobacivanjima, negativnim komentarima, predrasudama i stereotipima koje one najčešće ignorišu i usmjeravaju se na profesionalni i društveni razvoj dokazujući da ženama, bez obzira da li su pokrivene ili ne, nije samo mjesto u kući.