Romski jezik kao čuvar identiteta

Foto: Jr Korpa (Unsplash)

Romski jezik i obrazovanje imaju ključnu ulogu u očuvanju romske kulture i identiteta. Međutim, s obzirom da u današnjem obrazovnom sistemu je nedovoljno podržan i integriran, romski jezik se sve manje govori i dolazi gotovo do njegovog nestajanja i u romskim zajednicama, za koje se navodi da su najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini.

Emin Fafulić, mladi Rom, kojem je razina znanja romskog jezika na početničkoj, pojašnjava da nije imao priliku koristiti romski jezik tijekom svog obrazovanja: „Nikad se nije ni spominjao romski jezik u nastavnim programima, niti je korišten na bilo koji način u nastavi“.

U ovom modernom dobu, prema Eminovim riječima, u neki romskim zajednicama romski jezik skoro se ne govori kada su u pitanju mlade generacije, što rezultirala postepenim nestajanjem jezika.

Kako se to ne bi dogodilo, on ističe da bi učenje romskog jezika trebalo osigurati kroz obrazovni sistem, a što bi olakšalo i sam proces učenja za romsku djecu, odnosno savladavanja gradiva koje je isključivo na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Uz to, dodaje da bi učenje romskog jezika pružilo i podršku romskoj djeci na obrazovnom putu.

S obzirom da su neki nastavnici pokazivali interes prema romskom jeziku i kulturi, ipak Emin primjećuje da se općenito romskoj kulturi ne pridaje dovoljno pažnje unutar obrazovnog sistema. Smatra da bi dodatnom podrškom i promjenama, romski jezik trebao integrirati u nastavne planove i programe, a što bi u konačnici rezultiralo prepoznavanjem i same romske kulture.

Emin kaže da se u nekim romskim zajednicama romski jezik skoro i ne govori čime dolazi do odumiranja jezika.

Prema službenim procjenama, u Bosni i Hercegovini živi između 25.000 i 50.000 Roma. Prepoznati su kao najbrojnija, najviše zapostavljena i najugroženija manjina u Bosni i Hercegovini, dok se uslovi u kojima živi većina romskih porodica mogu okarakterizirati kao stanje višedimenzionalnog siromaštva. Prvi razred, prema dostupnim podacima, pohađa samo polovina romske djece koja su dovoljno stara da upišu osnovu školu (47 posto).

Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije o pravima djeteta i obavezala se da će poštovati i garantovati svakom djetetu prava navedena u Konvenciji, bez ikakve diskriminacije u pogledu njihove rase, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog, etničkog ili socijalnog porijekla, imovinskog statusa, invaliditeta, rođenja ili drugog statusa.

Emin smatra da bi integracijom romskog jezika u obrazovni sistem, Romi bi imali osjećaj pripadnosti, samopouzdanja i bolje obrazovne politike. Ulaganjem podrške i integracijom romskog jezika u obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini, dodaje da bi napravili korake ka inkluzivnijem i pravednijem obrazovnom sistemu.

Na Međunarodni dan Roma, 8. april prošle godine, predsjednik Udruženja „Euro Rom“, Nedžad Jusić je izjavio za medije, da žele da se u sistem uvede očuvanje romskog jezika sa elementima nacionalne kulture.

„Siguran sam da će resorno ministarstvo i Pedagoški zavod prepoznati ovu potrebu i da će se uvesti spomenuti predmet. Mi imamo stručnjake, imamo literaturu, sve preduslove da se uvede spomenuti predmet“, kazao je Jusić, naglasivši da im je u interesu sagraditi kulturni cenatr Roma, gdje bi postavili temelje kulture Roma u Tuzli.

Amina Bašić je obučena Balkan Diskurs dopisnica iz Novog Travnika. Studira na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Aktivna je u mnogim organizacijama, poput PRONI Centra za omladinski razvoj. Zainteresovana je za fotografiju i film.

Vezani članci

Pionirska kuća – šutnja i poricanje u Višegradu
Rat u Bosni je završio prije 20 godina, ali se istočnobosanski grad Višegrad i dalje bori sa historijom. Lokalna vlast je željela porušiti kuću u Pionirskoj ulici, gdje je živo spaljeno 70 civila muslimana. Protesti su zaustavili odluku, ali stalno rješenje još nije nađeno.
Sara Velaga: Pobjednica Omladinskog Takmičenja
Sara Velaga je nedavno osvojila drugo mjesto u okviru omladinskog takmičenja “Srđan Aleksić” organizovanog od strane Centra za postkonfliktna istraživanja. Balkan Diskurs je razgovarao sa njom o glavnim preprekama i mogućnostima za Bosnu i Hercegovinu.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu