Kao primjer pozitivne prakse može poslužiti udruga ZA-Pravo LGBTIQ+ (ZA Pravo) osnovana u Republici Hrvatskoj prije dvije godine na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koja se bori protiv diskriminacije i radi na vidljivosti kvir osoba u fakultetskom i sveučilišnom prostoru.
Osobe s invaliditetom se svakodnevno susreću s mnogobrojnim poteškoćama, a i sistem ih često zanemaruje. Alma Mujanović, pored mnogih izazova s kojima se suočava kao osoba s oštećenjem sluha, uz mnogo rada i truda, uspjela se uključiti u profesionalni i društveni život.
Medijski izvještaji o rodno zasnovanom nasilju najčešće se vežu za ubistva, pokušaje ubistva, seksualna uznemiranja i silovanja. Nerijetko možemo pročitati naslove: "Pijan zlostavljao suprugu pa završio u zatvoru", "Tukao i prijetio trudnoj ženi", "Ubio ženu zbog ljubomore" i tako dalje.
Rodno zasnovano nasilje, kojem u Bosni i Hercegovini su najviše izložene djevojke i žene, često se ne prijavljuje nadležnim organima, a ako se i prijavi i dođe do sudskog postupka kazne su male ili pak uslovne.
Često patrijarhat vežemo za jedan od glavnih uzroka degradiranja žene u društvu, a onda i rodno zasnovanog nasilja. Tradicija i običaji, potpomognuti mišljenjem okoline, bili su glavni razlozi zašto se žene nisu mogle oduprijeti takvom sistemu vrijednosti. Međutim, danas imamo novije generacije djevojaka i žena koje sve više rade na poboljšavanju statusa žena u bh. društvu.
Stonoteniski klub „Vrbas“ u Banja Luci, putem kojeg su osobe s invaliditetom uključene u sport i takmičenja, među kojima su i svjetska, iza sebe ima više od 600 medalja, pehara i priznanja, ali suočava se s problemom prostora koji je prijeko potreban za obavljanje treninga.