Rodno zasnovano nasilje, kojem u Bosni i Hercegovini su najviše izložene djevojke i žene, često se ne prijavljuje nadležnim organima, a ako se i prijavi i dođe do sudskog postupka kazne su male ili pak uslovne.
Često patrijarhat vežemo za jedan od glavnih uzroka degradiranja žene u društvu, a onda i rodno zasnovanog nasilja. Tradicija i običaji, potpomognuti mišljenjem okoline, bili su glavni razlozi zašto se žene nisu mogle oduprijeti takvom sistemu vrijednosti. Međutim, danas imamo novije generacije djevojaka i žena koje sve više rade na poboljšavanju statusa žena u bh. društvu.
Stonoteniski klub „Vrbas“ u Banja Luci, putem kojeg su osobe s invaliditetom uključene u sport i takmičenja, među kojima su i svjetska, iza sebe ima više od 600 medalja, pehara i priznanja, ali suočava se s problemom prostora koji je prijeko potreban za obavljanje treninga.
Predstavnici obrazovnih institucija, nevladinog sektora, kao i borci i borkinje za ljudska prava su saglasni da borba protiv bilo kojeg oblika nasilja mora biti sadržana u svakodnevnim aktivnostima, a posebno u komunikaciji s mladim osobama i djecom, gdje osim obrazovnih institucija bitnu ulogu imaju i roditelji, odnosno porodica.
Prošlogodišnji protesti ispred Vlade Federacije BiH pokazatelji su odnosa vlasti prema rudarima koji u veoma teškim uslovima, ponekad pogubnim za život, zarađuju hljeb sa sedam kora.
Osobe s invaliditetom jedna su od marginaliziranih skupina u Bosni i Hercegovini (BiH) i Srbiji koje se svakodnevno susreću s diskriminacijom i stigmatizacijom.