Žene s hidžabom, odnosno mahramom, koju nose muslimanke kao vjersku obavezu i odjevnu praksu, nekada bivaju suočene s dobacivanjima, negativnim komentarima, predrasudama i stereotipima koje one najčešće ignorišu i usmjeravaju se na profesionalni i društveni razvoj dokazujući da ženama, bez obzira da li su pokrivene ili ne, nije samo mjesto u kući.
Oko 1.500 ljudi prošetalo je ulicama Sarajeva 25. juna pod sloganom ,,Porodično okupljanje“ u trećoj po redu Povorci ponosa u Bosni i Hercegovini, u znak protesta protiv diskriminacije i nepravde prema LGBTI zajednici.
Borba za reproduktivna prava je jedna od najvećih borbi za osnovna ljudska prava u 2022. godini. Aktivisti i u razvijenim i u zemljama u razvoju dijele isti strah dok se njihove vlade polahko vraćaju na prethodno uspostavljena zakonska prava.
Kao primjer pozitivne prakse može poslužiti udruga ZA-Pravo LGBTIQ+ (ZA Pravo) osnovana u Republici Hrvatskoj prije dvije godine na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koja se bori protiv diskriminacije i radi na vidljivosti kvir osoba u fakultetskom i sveučilišnom prostoru.
Osobe s invaliditetom se svakodnevno susreću s mnogobrojnim poteškoćama, a i sistem ih često zanemaruje. Alma Mujanović, pored mnogih izazova s kojima se suočava kao osoba s oštećenjem sluha, uz mnogo rada i truda, uspjela se uključiti u profesionalni i društveni život.
Medijski izvještaji o rodno zasnovanom nasilju najčešće se vežu za ubistva, pokušaje ubistva, seksualna uznemiranja i silovanja. Nerijetko možemo pročitati naslove: "Pijan zlostavljao suprugu pa završio u zatvoru", "Tukao i prijetio trudnoj ženi", "Ubio ženu zbog ljubomore" i tako dalje.