Platforma za unapređenje dječijih prava u BiH

Foto: privatna arhiva

Dječija prava su samo još jedan segment ljudskih prava koja se u Bosni i Hercegovini ne stavljaju u prvi plan. Grupa mladih i djece iz cijele Bosne i Hercegovine se aktivno uključila da rade na rješavanju problema dječijih prava u zajednici a od velike im je pomoći Platforma za unapređenje dječijih prava na kojoj su dostupne sve informacije relevantne za ovu oblast, a preko koje mogu razgovarati sa svojim vršnjacima i predstavnicima vlasti i zagovarati mogućnost rješavanja problema.

Amina Kahriman, asistentica na projektu i predstavnica udruženja „Naša djeca“ Sarajevo je pojasnila da su djeca i mladi velikim djelom zapostavljeni kada se radi o procedurama koje se tiču pitanja dobrobiti za ove uzraste a platforma im pruža mogućnost da daju svoje ideje,  prijedloge i ukazuju na probleme i eventualna rješenja.

Amina Kahriman, asistentica na projektu i predstavnica udruženja „Naša djeca“ Sarajevo (Foto: privatna arhiva)

„Imaju jedinstveno mjesto koje je sigurna zona za njihovo djelovanje i ukazivanje na potrebe koje se očituju tokom odrastanja i stasavanja“, kazala je Kahriman. 

Platforma za unapređenje dječijih prava integrisana je na stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH unutar sekcije Ljudska prava (https://platforma.gov.ba/). Dio je projekta za unapređenje dječijih prava „Povezivanje tačaka“, koji finansira Evropska unija a sprovode ga World Vision BH Fondacija i Udruženje „Naša djeca“ Sarajevo u saradnji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. 

Nela Hukić, projektna menadžerica i predstavnica World Vision BH Fondacije, pojasnila je da projekat ima za cilj doprinijeti rješavanju jednog od najvećih problema/prepreka vezanih za prava djece u BiH – nedostatak odgovarajućeg, efikasnog i agilnog mehanizma koordinacije između institucija vlasti, organizacija civilnog društva, nezavisnih monitoring tijela i akademske zajednice u našoj zemlji ali i unapređenja sveukupne odgovornosti prema djeci u bh. zajednicama te adresiranje nedostatka direktnog dječijeg učešća u platformama za donošenje odluka o pitanjima koja ih se tiču. 

Nela Hukić, projektna menadžerica i predstavnica World Vision BH Fondacije (Foto: privatna arhiva)

U ovaj projekat uključena su i djeca i mladi kroz CAY odbor (Odbor djece i mladih). Ovaj odbor okuplja djecu i mlade iz 20 gradova BiH, koji svoje stavove, zahtjeve i inicijative direktno upućuju donosiocima odluka i Vijeću za djecu BiH i zajedno zagovaraju  rješenja problema i unapređenja dječijih prava. Oni će u narednom periodu realizovati projekte unutar svojih lokalnih zajednica i raditi na rješenju problema i najmanje poštovanih dječijih prava identifikovanih kroz sprovedeno istraživanje među vršnjacima. 

Jedan od članova CAY odbora je i Eldin Osmanović iz Kalesije koji je istakao značaj ove platforme za njega i njegove vršnjake/inje.

Eldin Osmanović, jedan od članova CAY odbora (Foto: privatna arhiva)

„Smatram da je napokon došlo vrijeme kada će djeca i mladi moći da iskažu svoje mišljenje i da će neko to da čuje. Dugo vremena su o našoj budućnosti i našim pravima govorili ljudi koji i ne poznaju naše istinske potrebe. Uz ovu platformu imam mogućnost da se borimo za svoja prava ali i prava druge djece u našoj zajednici koja su marginalizovana“, kazao je Osmanović.

Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencija o pravima djeteta, što donosioce odluka zadužuje da osiguraju okruženje u kojem djeca mogu razvijati i iznositi vlastita mišljenja i stavove. Unapređujući učešće djece u donošenju odluka, unapređujemo stanje u društvu i odgajamo aktivne građane/ke koji će nastaviti da se bore za jednakost i prava djece u našoj državi.

Sumeja Mehmedović je obučena Balkan Diskurs dopisnica iz Kalesije, Bosna i Hercegovina. Studij žurnalistike završila je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Zaposlena je kao koordinatorica omladinskih programa u Edukacijskom centru "Nahla" u Tuzli. Svoje novinarsko iskustvo dobila je kao dopisnica u online magazinu Karike, gdje najviše piše o temama koje se tiču mladih ljudi.

Vezani članci

Rudi: legenda grada Sarajeva
Rudolf Slomo zvani Rudi je jedna od neobičnih legendi grada Sarajeva. Čovjek koji je bio prepušten samom sebi, živio je boemski život. Volio je ljude. Mnogi su ga znali kao dobrog čovjeka, punog života, neumornog i aktivnog. Rudi je takođe bio gluha osoba.
Pokušao me udaviti. Kupila sam kartu u jednom smjeru i otišla
Nasilje nad ženama problem je o kojem se u BiH još uvijek nedovoljno govori, a žrtve nasilja najčešće se odlučuju na šutnju zbog društva, religije ili materijalne situacije.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu