Sarajevska galerija na otvorenom

Foto: Alem Bajramović

Iako smo suočeni s jednom od najvećih kriza od rata, nacionalističko-političkom retorikom i huškačkim narativima, ulična umjetnost u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH) otkriva mogućnost pomirenja i mirne koegzistencije u društvu polarizovanom ratnim ranama.

Kreativni umjetnici i njihova „street art“ djela u Sarajevu doprinose da glavni grad Bosne i Hercegovine bude jedna velika galerija na otvorenom. Grandiozni šareni murali ukrašavaju neke od zapuštenih i ruševnih zidova sarajevskih ulica šaljući poruke mira, prijateljstva i bolje budućnosti, ukazujući na prkos i otpornost grada. Umjetnost nastala kao jezik ulice često se poistovjećuje s vandalizmom, ali tome se odupire Sarajevo svojim crtežima, nadjačavajući svakodnevno sivilo što doprinosi promjeni svijesti građana o umjetničkoj važnosti ovog načina ekspresije. 

Tome su u BiH uveliko doprinijeli članovi organizacije Obojena klapa koji sumorne sarajevske zidove pretvaraju u umjetnička djela o kojima se piše i van granica naše zemlje. Cilj ove organizacije je kreiranje otvorene galerije ulične umjetnosti na području cijelog Sarajeva. 

,,Želimo da učinimo Sarajevo gradom boje i sinonimom za uličnu umjetnost u regiji. To podrazumijeva afirmaciju ove vrste umjetnosti u društvu i prepoznavanje njenog značaja od strane naših sugrađana, vlasti i drugih sfera društva“, rekao je Benjamin Čengić, predsjednik organizacije „Obojena klapa“ i poznati bh. muralista.

Da umjetnost šalje važne poruke društvenoj zajednici i ima moć da mijenja važne društvene i političke pravce istakla je Mirjana Ćuskić iz Helsinškog komiteta za ljudska prava. „Umjetnost se opire nacionalizmu i skreće pažnju na stvarne probleme u društvu kao što su korupcija, netransparentno trošenje javnih sredstava, manipulacija vladajućih političkih elita nad medijima i pravosuđem, i slično“, kazala je Ćuskić.

Murali kao agensi kulture sjećanja

S misijom da umjetnost iznesu iz okvira umjetničkih galerija i podsjete Sarajlije na velikane koji su dali izuzetan doprinos glavnom gradu Bosne i Hercegovine, s fasada nam mašu Davorin Popović, Michael Schumacher, Milena Mrazović i Goran Čengić. 

Mural Michaela Schumachera u sarajevskom naselju Dobrinja. (Foto: Alem Bajramović)

Za urađeni mural Schumacheru, Čengić kaže da je to najmanje što bivšem sedmostrukom prvaku Formule 1 Sarajevo može pokloniti. „Odlučili smo da oslikamo ovaj mural jer je Schumacher itekako osoba koja je zaslužila da mu Sarajevo oda počast i zahvali na donacijama i pomoći koju nam je pružio za vrijeme i poslije rata. Osim toga, on je osoba koja je uvijek davala svoj maksimum. On je istinski simbol tog stanja uma i stava“, pojasnio je Čengić.

Mural Schumacheru nalazi se na mjestu gdje se ovaj prvak 1997. godine fotografisao s mališanima Sarajeva koji su zadobili povrede od ratnih mina. Schumacher je 2013. godine zadobio tešku povredu glave ali Sarajevo nije zaboravilo njegovo dobročinstvo.

Murali u Sarajevu često se javljaju na mjestima od posebnog značaja u kolektivnoj memoriji grada, smatra Aida Abadžić-Hodžić, profesorica historije umjetnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. 

Šareni mural posvećen muzičaru Davorinu Popoviću u raji zvanog „Pimpek“, a koji je 1964. godine pristupio grupi Indexi, pokazatelj je da legende nikada ne umiru. Indexi su činili dušu Sarajeva a muralom je Pimpek ostao zauvijek vezan za svoj grad i dio njegovog identiteta.  ,,Murali jesu identitet svakog grada i njegovog stanovništva. Osim autentičnog umjetničkog urbanog pečata, oni daju gradu mladenački, urbani izgled, odašiljući poruke kulture sjećanja, kultnih osoba iz javnog života, popularne kulture, sporta“, rekla je Sarina Bakić, profesorica sociologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Mural Davorina Popovića u Radićevoj ulici. (Foto: Alem Bajramović)

Da su žene ostavile trag na društvo u BiH dokaz je mural posvećen prvoj bh. novinarki i urednici, Mileni Mrazović, u Evropi poznatoj kao „slavna bosanska književnica“, koja je pomjerala granice koje je tadašnje društvo nametalo ženama. Mural je naslikala muralistica Nataša Konjević na zgradi Elektrotehničke škole za energetiku. 

,,Kao slikarica murala, cijenim mogućnosti slikanja portreta značajnih žena i odavanja počasti njihovom doprinosu društvu. Milena je samo jedna žena koja zaslužuje da bude u većoj mjeri prisutna u javnom prostoru“, kazala je Konjević za medije.

Mural Milene Mrazović na fasadi Elektorotehničke škole za energetiku. (Foto: Alem Bajramović)

Uz pomenute murale, specifičnosti glavnog grada Bosne i Hercegovine su spomen obilježja i „sarajevske ruže“, kojima se odaje počast ubijenim Sarajlijama tokom najduže opsade u modernoj historiji ratovanja, a tokom koje je, kako je utvrđeno u presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), vojni i politički vrh tadašnje Republike Srpske proveo kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja s ciljem teroriziranja građana Sarajeva. Za tu kampanju, između ostalog, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora i Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske. 

Unatoč tome, spomen ploča ratnom zločincu Mladiću postavljena je na samom ulazu u Sarajevo, u djelu koji pripada entitetu Republika Srpska, odnosno općini Istočno Sarajevo. Uz negodovanja, oštećenja, posipanje farbom i traženje da se ukloni spomen ploča,  ona i dalje stoji na zidovima spomen-parka Vraca, koji je posvećen antifašističkim borcima ubijenim u logorima i ratnim stratištima. 

Spomen ploča ratnom zločincu Ratku Mladiću na Vracama, entitet Republika Srpska. (Foto: Alem Bajramović)

„Mladi u brojnim lokalnim zajednicama u BiH odrastaju u okruženju u kome se svakodnevno podstiče i širi govor mržnje prema drugom i drugačijem te se umjetnost i u ovom kontekstu koristi uglavnom u negativne svrhe, veličajući i glorifikujući ratne zločince“, kazala je Ćuskić. 

Pojasnila je da je ulična umjetnost bitna za slanje poruka mladim ljudima u kontekstu koji će ih osnažiti da o savremenim društvenim pojavama promišljaju ,,otvoreno i kritički i njeguju kulturu sjećanja na sve žrtve podjednako te ih ohrabriti da postanu socijalni agenti za mir i pozitivne promjene u našem društvu“.

Sva uređena demokratska društva, kako je kazala Abadžić-Hodžić, imaju jasno definisane mehanizme koji sankcionišu takve vrste devijacija i provokacija u javnom prostoru, a koje su jasna prijetnja miru i sigurnosti. 

Korištenje ulične umjetnosti u svrhu promovisanja raznih poruka je jako dobra strategija, smatra Čengić, naglasivši da promovisanje negativnih poruka je jako opasno oružje koje se igra s percepcijom domaće i strane publike. 

Sarajevske poruke mira

Glavni grad Bosne i Hercegovine – Sarajevo – na razne načine pokušava poslati poruke mira, prijateljstva  i budućnosti. Tako je nastao mural „Naša budućnost“, koji, poput velikog tramvaja spaja dva grada – Sarajevo i Istočno Sarajevo. „Poruka murala je spajanje ljudi, a ne razdvajanje. Radi se o muralu koji je predstavljen kao ilustracija tramvaja na čijim prozorima se nalaze priče učenika srednjih i osnovnih škola Sarajeva i Istočnog Sarajeva“, kazala je Aleksandra Nina Knežević, glavna dizajnerica murala, dodavši da je poruka murala međusobna podrška, dijalog, pomirenje, razumijevanje, prijateljstvo, nada i budućnost. 

Mural „Alegorija mira i rata“ na zidu Srednje Ekonomske škole u Sarajevu naslikao je zagrebački muralista „Lonac“. Oslikana je vječna borba dobra i zla; djevojka predstavlja alegoriju koja balansira dvije tegle: otvorena tegla s maslinama predstavlja mir, a zatvorena sa ‘sijamskim borcem’ predstavlja rat i agresivnost prema vlastitoj vrsti. Ova riba ima nadimak ‘borac riba’  jer je izrazito teritorijalna i agresivna. Zanimljiv detalj je da je tegla s maslinama otvorena, dok je ona s ribom zatvorena, sugerišući da je vrijeme za mir. 

Pored ogromnih murala koji su uvijek tu i pružaju priliku svakom posmatraču da pronađe skriveno značenje za sebe, Sarajevo je i dom mnogim grafitima koji pozivaju na mir i odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici. 

,,Murali su upućeni najširoj javnosti, zauzimaju javne površine i time mogu biti snažan medij u promoviranju zajedničkih vrijednosti“, rekla je Abadžić-Hodžić.

Svaka ideja, obojena sjećanjem, civilizacijskim humanističkim vrijednostima čini zajednicu homogenijom, jača društvenu koheziju i pripadnost zajednici, a umjetnost se pokazala dobrim medijumom za promovisanje pravih vrijednosti. 

,,U tome jeste glavna snaga kako sjećanja tako i umjetnosti. Osjećaj zajedništva je jedan od najvažnijih faktora funkcionisanja svakog društva, i tu leži snaga i značajna uloga naročito mladih ljudi, mladih umjetnika“, istaknula je profesorica  Bakić. 

Amina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Sarajeva. Velika strast su joj engleski jezik i mirovni aktivizam. Diplomirala je engleski jezik i književnost, te nedavno magistrirala na odsjeku za Sigurnosne i mirovne studije Univerziteta u Sarajevu.

Benisa je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Bijelog Polja, a trenutno živi i radi u Sarajevu. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu gdje je stekla i zvanje magistra na odsjeku za politologiju. Kao jedan od najboljih studenata, Benisa je dobitnica dvostrukog Specijalnog priznanja ‘’Srebrena značka’’ Univerziteta. Dvije godine radi u nevladinom sektoru kao certificirana omladinska radnica, vršnjačka edukatorica i PR u oblasti rada sa mladima, a od 2021.godine i kao projektna asistentica Centra za postkonfliktna istraživanja.

Vezani članci

Titov bunker – treći najskuplji projekt bivše Jugoslavije
Titov bunker – jedna od najvećih i najbolje čuvanih državnih tajni bivše Jugoslavije nalazi se u Konjicu. Izgradnja bunkera počela je u martu 1953. godine po Titovoj naredbi i u potpunoj tajnosti. Čak ni ljudi iz obližnjih naselja nisu to znali. Grupe radnika su redovno mjenjane tako da niko ne bi znao previše o bunkeru, …
Posttraumatski stresni poremećaj i vizualna umjetnost (Dio I)
Kakvu ulogu može vizualna umjetnost igrati u javnom zdravstvu? Kako se jedna nacija može oporaviti od traume za duševno zdravlje kada očito nema dovoljno psihologa i psihijatara da joj pruže podršku? Medicinski tehničar Bruce Clezy vam donosi šest članaka koji istražuju posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i vizaulnu umjetnost.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu