Borba LGBTI zajednice za vidljivost i jednaka prava

Foto: Berta López Domènech

Oko 1.500 ljudi prošetalo je ulicama Sarajeva 25. juna pod sloganom ,,Porodično okupljanje“ u trećoj po redu Povorci ponosa u Bosni i Hercegovini, u znak protesta protiv diskriminacije i nepravde prema LGBTI zajednici.

Ovogodišnjim sloganom, cilj povorke je bio da se istakne činjenica da su porodice istospolnih partnera realnost u Bosni i Hercegovini i da se ,,stvori prostor u kojem smo svi jedna porodica“, objašnjava Banjalučanka Irma Beširević, jedna od organizatorki Povorke. 

U gradu od preko 300.000 stanovnika ne postoji poseban gej bar u kojem bi se LGBTI zajednica mogla okupljati i slobodno izražavati. Još uvijek je vrlo rijetko vidjeti istospolne parove kako se drže za ruke na ulicama Sarajeva, pokazuju naklonost u kafiću ili se ljube u noćnom klubu.

,,Većina ljudi iz LGBTI zajednice i dalje smatra da grad nije sigurno mjesto za njih. Pokazivanje naklonosti i dalje privlači pažnju, a bilo je slučajeva i nasilja“, napominje Darko Pandurević, rukovoditelj zagovaranja i programa Sarajevskog otvorenog centra (SOC), nevladine organizacije posvećene odbrani i unapređenju LGBTI i ženskih prava u Bosni i Hercegovini.

Foto: Berta López Domènech

Potreba za stvaranjem sigurnih prostora za LGBTI zajednicu postala je još očiglednija nakon lockdown-a. ,,Pandemija je bila veoma teška za sve one koji su morali da ograniče svoj kontakt na najbliže koji nisu prihvatili njihov identitet“, kaže Beširević. 

To lično Irmi, koja je rođena u Švedskoj, a vratila se u Bosnu, odakle su joj roditelji, nikada nije bio problem. Irmina porodica je uvijek prihvatala njen identitet i seksualnu orijentaciju i za nju je out-ovanje bio veoma jednostavan proces. „Moja mama je uvijek mnogo ispitivala, pa sam joj se out-ovala kada sam započela svoju vezu“, kaže Beširević, koja se prisjeća da je njena majka bila veoma sretna.

Međutim, nisu svi tako sretni. Ova 24-godišnjakinja priznaje da, iako je ona ,,privilegovana osoba“, većini njenih prijatelja je bilo teško da sve priznaju roditeljima. Jedno istraživanje javnog mnijenja koje je proveo NDI [National Democratic Institute] 2015. godine pokazalo je da bi 44 posto roditelja pokušalo da ,,izliječi“ svoju djecu ako bi saznali da su gej.

Promjene dolaze s novijim generacijama, i to dijelom zbog društvenih medija. ,,Internet kultura je zaista stvorila siguran prostor za sve. Pronašli smo LGBTI literaturu na internetu koja nam je pomogla da razumijemo vlastiti identitet“, objašnjava Beširević. Međutim, većina LGBTI sadržaja na društvenim mrežama je  na engleskom jeziku. Lokalni aktivizam je stoga ključan za iznošenje ovih poruka na ulice. ,,Važno je imati sadržaj na našem jeziku i Povorku ponosa u našoj zemlji kako bi ljudi imali pristup LGBTI sadržaju na lokalnom jeziku i vidjeli da je i homoseksualnost realnost u Bosni“, dodaje.

Povorka ponosa: prekretnica za LGBTI borbu

Glavni grad BiH je 2008. godine bio domaćin Queer Sarajevo festivala, koji je bio prvi javni izlazak LGBTI osoba u zemlji. Međutim, na kraju je otkazan tek trećeg dana, nakon što je desetine anti-LGBTI demonstranata povrijedilo osam osoba. Šest godina kasnije, 2014. godine, historija se ponovila kada je desetak ljudi upalo na Međunarodni festival Queer filma Merlinka i povrijedilo tri učesnika.

U Bosni i Hercegovini je prvi put 2019. godine održana Povorka ponosa. Ovaj događaj je rezultat skoro dvije decenije queer aktivizma i učinio je BiH posljednjom od zemalja bivše Jugoslavije domaćinom povorke ponosa. Ovo je bio i pokušaj ujedinjenja zemlje: „Za razliku od drugih većih gradova, povorka ne nosi ime po gradu, već po državi. Pokušavamo da prevaziđemo podjele u zemlji i da idemo naprijed“, navodi Beširević.

Povorka je bila ozbiljna prekretnica za LGBTI zajednicu u BiH, posebno u svjetlu incidenata iz 2008. i 2014. godine. ,,Povorka nam je dala vidljivost i dala mogućnost da ne moramo napustiti zemlju kao mlada osoba koja je homoseksualac“, dodaje. Način na koji mejnstrim mediji pristupaju ovoj temi također je pomogao da se ona normalizuje.

Istospolna partnerstva još uvijek nisu legalna u Bosni. Prvi pokušaji legalizacije učinjeni su u Federaciji 2020. godine, ali proces trenutno stagnira. „Legalizacija istospolnog partnerstva, uz jačanje prava na slobodu okupljanja i priznavanje prava transseksualnih i interseksualnih osoba, naši su glavni kratkoročni ciljevi“, navodi Darko Pandurević.

Foto: Berta López Domènech

Određeni napredak je postignut i na polju pravosuđa. Prošlog aprila, 13 godina nakon usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini, donesena je presuda na osnovu ovog zakona koja se odnosi na diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Nadalje, zaposlenici pravosuđa postali su prihvatljiviji prema LGBTI osobama: „Već nekoliko godina radimo sa tužiocima, sudijama i policajcima, obučavamo ih kako da nas lakše prihvate“, ističe Pandurević.

Talas homofobije koji se širi Evropom

Prema Godišnjem pregledu stanja ljudskih prava LGBTI osoba ILGA-Europe, u 2021. godini došlo je do ozbiljnog porasta anti-LGBTI retorike političara i drugih lidera širom kontinenta, ponajviše u Mađarskoj i Poljskoj. Ovaj trend je ohrabrio talas nasilja nad LGBTI zajednicom, sa zločinima iz mržnje prijavljenim u svakoj evropskoj zemlji.

Ovi homofobični trendovi već imaju uticaja u Bosni i Hercegovini. „Uvijek postoji šansa da se kod nas desi ono što se dešava u svijetu. Za ove desničarske konzervativne pokrete, političko suprotstavljanje pravima LGBTI građana jedan je od njihovih glavnih stubova, a u BiH taj diskurs sada prisvajaju i neke političke ličnosti koje nikada prije nisu govorile o LGBTI pravima“, upozorava Pandurević.

Foto: Berta López Domènech

Prošle godine, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik učestvovao je na Demografskom samitu u Budimpešti, događaju koji okuplja populiste, nacionaliste i ultrakonzervativne lidere iz Evrope i inostranstva kako bi ,,razgovarali o glavnim pitanjima koja pogađaju porodice.“ Tamo je, pored antiimigracionih, islamofobičnih i neliberalnih poruka, Dodik osudio ono što je nazvao ,,ideologijom koju nameću liberalne države.“ ,,Kako je moguće da ja ne mogu govoriti i da je politički nekorektno govoriti da je majka žena, a otac muškarac?“ retorički je upitao Dodik pred publikom u kojoj su bili i predsjednik Slovenije, Češke i Srbije. „Ne da mi logika u glavu. Prihvatam sve koji su drugačiji ali oni meni hoće da nametnu svoje vrijednosti, a ja bježim od toga. Nemoj da me diraš bolan“, dodao je.

U ovom trenutku pažnja javnosti usmjerena je na kampanju za predstojeće opće izbore zakazane za oktobar 2022. ,,U izbornoj godini sve je političko bojno polje i može se iskoristiti za skupljanje političkih poena“, ističe Pandurević. U Kantonu Sarajevo, opozicija koristi činjenicu da je kantonalna vlast izdvojila novac za finansiranje mjera sigurnosti za Povorku ponosa kao političko oruđe. Oni tvrde da pod prethodnim kantonalnim upravama, povorka ove vrste nikada nije održana.

Uprkos protivljenju pojedinih sektora društva, LGBTI zajednica je ponovo izašla na ulice Sarajeva u borbi za svoja prava, vidljivost i prihvaćenost. Treća po redu Povorka ponosa u Bosni i Hercegovini završena je mirno pod strogim sigurnosnim mjerama Vlade Kantona Sarajevo i gradske policije.

Berta je magistrirala Napredno novinarstvo na Univerzitetu Blanquerna - Ramon Llull u Barseloni a diplomirala Međunarodne odnose sa specijalizacijom iz EU poslova i vanjske politike na istom univerzitetu. Zbog interesovanja za historiju i politiku Zapadnog Balkana završila je i obuku iz Novih scenarija na Zapadnom Balkanu i učestvovala u volonterskom projektu u Slavoniji. Njena želja da bolje razumije postratno bosanskohercegovačko društvo, kao i njegovu političku dinamiku i izglede za budućnost dovela ju je u Centar za postkonfliktna istraživanja. Prije toga radila je u oblasti EU poslova i komunikacija u Briselu i kao novinarka u Barseloni.

Vezani članci

Stvarni glas novinarstva: izvještaj o stanju slobode medija u 17 lokalnih zajednica BiH
Centar za postkonfliktna istraživanja prezentovao je rezultate istraživanja o stanju slobode medija u 17 lokalnih zajednica Bosne i Hercegovine (BiH).
Nezaposlenost i dosada razlog za opijanje
Na području Srednje Bosne sve veći broj mladih konzumira alkoholna pića. Kao razlog navode nezaposlenost, nesigurnost i dosadu. “Što se više popije to je žurka bolja“, nezaobilazna je rečnica kod mladih koji žive u Vitezu i okolini i predstavlja sinonim za dobro provedeno subotnje veče i dobru zabavu. Nakon trežnjenja, mladi razmjenjuju iskustva koliko je …

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu