Iako u Bosni i Hercegovini nećete sresti veliki broj studenata koji volontiraju, upravo ovo iskustvo moglo bi studentima dati prednost, u zemlji koja pati od najveće stope nezaposlenosti u regiji.
Definicija volonterizma implicira rad, trud i predanost, bez novčane naknade. Trenutna ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini, obilježena visokom stopom nezaposlenosti, negativno utiče na spremnost mladih da volontiraju. Usljed nedostatka primanja, te nedostatka informacija i podrške institucija, te nerazvijene opšte kulture volonterizma, mnogima prioritet postaju plaćene pozicije.
“Jedan od osnovnih problema je, ustvari, sam sistem. Ekonomska situacija, zajedno sa visokom stopom nezaposlenosti, posebno među mladima, doprinosi činjenici da ljudi traže bilo kakav plaćeni posao, samo da bi preživjeli svakodnevnicu“, kaže Lejla Rasić, dugoročna volonterka i trenutna zaposlenica Via Media kompanije u Sarajevu.
Po stopi nezaposlenosti, BiH prednjači u Evropi. Ekonomski izvještaj za države jugoistočne Evrope iz 2013., kaže da je čak 58% mladih između 15 i 24 godine nezaposleno.
“Stopa nezaposlenosti je zabrinjavajuća, jer mnogi ljudi, u potrazi za poslom, iz zemlje odlaze u Evropu. Bosna i Hercegovina na samom je vrhu svjetske liste nezaposlenosti“, objasnio je Abebe Adugna, vrhovni ekonomista Svjetske Banke u Bosni i Hercegovni, Kosovu i Albaniji.
Volontiranjem mladi stiču mogućnost usvajanja novih vještina, koje će im pomoći pri implementaciji vlastitih ideja. Pored ovoga, volontiranje je način skupljanja kontakata i veza koje će, na profesionalan način, asistirati procesu pronalaska plaćenog posla u budućnosti.
“Ustvari je moj prvi posao proistekao iz projekata koje sam radila kao volonterka. Radila sam u marketing timu, na jednom projektu koji mi je omogućio da stupim u kontakt sa jednom agencijom za istraživanje, iz koje su me kasnije samoincijativno kontaktirali i zaposlili“, kaže Nina Marković, bivša volonterka i trenutna brend menadžerica u Sarajevu.
Marković nastavlja objašnjavati kako joj je volontiranje omogućilo izgradnju rezimea.
“Volontiranje mi je dalo prva praktična iskustva, potpisala sam prvi ugovor, imala prvi razgovor za posao, planirala prve projekte i bila dio tima, pa čak i vodila tim. Nisam imala priliku steći ove vještine tokom školovanja i mislim da je volontiranje jedan od najboljih načina da postanemo traženiji na tržištu rada.“
Asja Kratović, dugoročna volonterka NDI-a u Bosni i Hercegovini, objašnjava kako je volontiranje izvanredna prilika za personalni napredak, dok u isto vrijeme mladi čine efikasnijim organizacije u kojima volontiraju.
“Volonitiranje je bilo razlog zbog kojeg sam dobila mnoge stipendije i pozive za seminare i ljetne škole, stipendiju za master studij, prvi i sve druge poslove kasnije. Volontiranje mi je omogućilo besplatno putovanje kroz Evropu i Ameriku. Kad bih vrijeme mogla vratit unazad volontirala bih još više, jer ne postoji knjiga koja vas može naučiti onoliko koliko to može iskustvo.“
Evidentno je da su samouvjereniji i sposobniji kandidati uspješniji u osiguravanju zaposlenja. Kratović dalje objašnjava kako volontiranjem ljudi stiču komunikacijske vještine i vještine potrebne u vodstvu, te proširuju vidike i postaju traženiji na tržištu rada.
“U mom iskustvu volontiranje mi je pružilo veći kredibilitet u svakom poslu koji sam radila. Svaki poslodavac želi znati da su njeni ili njegovi radnici i radnice predani poslu, ne postoji bolji način da se to pokaže, nego da, ustvari, neko vrijeme radite besplatno. Volontiranje će pokazati da niste motivisani samo novcem, nego i iskreno predani misiji i viziji preduzeća ili organizacije za koju radite.“
Važno je napomenuti da kulturološki nedostatak volonterizma u BiH nije posljedica samo nedostatka institucionalne podrške, nego i nesvjesnosti pozitivnih efekata koje ono sa sobom nosi. Akademske institucije posebno ne daju dovoljno informacija potencijalnim volonterima i volonterkama, niti naglašavaju važnost volontiranja.
“Kada sam bila u srednjoj školi znala sam vrlo malo o volontiranju ili o programima razmjene. Nisam bila svjesna čak ni brojnih mogućnosti finansiranja studija na najprestižnijim univerzitetima u svijetu, a to je nešto za čime sada jako žalim“, kaze Ilma Ibrišević, dugoročna volonterka AIESEC-a, koja trenutno radi u Velikoj Britaniji.
Volontiranje ne koristi samo onima koji se trude steći praktično iskustvo, nego i organizacijama i institucijama za koje volonteri i volonterke rade, jer vrlo jedostavno mogu da zaposle volontere i volonterke koji bi stekli vještine potrebne upravo toj organizaciji.
Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) je nevladina organizacija smještena u Sarajevu, koja je prošle godine zapošljavala preko 30 volontera i volonterki iz cijelog svijeta.
“Od 2011. godine, kad je CPI osnovan, dobili smo preko 200 aplikacija za pripravničko mjesto, a nove aplikacije stižu svaki dan. Ljudi koji šalju aplikacije dolaze iz svih krajeva svijeta, ali veliki broj njih dolazi i iz BiH. Volonteri u našem centru su izvanredan resurs, i pružaju izvanrednu pomoć našem radu“, kaže Velma Šarić, direktorica CPI-a.
Volontiranje, dakle, pruža mogućnost iskazivanja posebnosti rada u timu, sticanja praktičnog iskustva, te podstiče potencijal za inovacije. Atributi izlistani ovdje pružaju mogućnost sticanja prednosti, usljed traženja zaposlenja, dok istovremeno organizacijama pružaju mogućnost suradnje sa mladim i predanim ljudima. Podsticanje kulture volontiranja u Bosni i Hercegovini je, dakle, proces u kome su sve strane neminovno na dobitku.
