Stupska pijaca oslikava stanje društva

Nedjeljni pijačni dan u sarajevskom naselju Stup simbol je kulture, a oslikava i u kakvom je stanju društvo u Bosni i Hercegovini. Raspored pijace sumira razlike i nejednakosti koje postoje u društvu, a koje je podjeljeno prema etničkoj pripadnosti. Ovim trima etničkim skupinama: Bošnjacima, Hrvatima i Srbima zagarantirana su prava Ustavom, dok ostalima, poput Jevreja …

Nedjeljni pijačni dan u sarajevskom naselju Stup simbol je kulture, a oslikava i u kakvom je stanju društvo u Bosni i Hercegovini. Raspored pijace sumira razlike i nejednakosti koje postoje u društvu, a koje je podjeljeno prema etničkoj pripadnosti.

Ovim trima etničkim skupinama: Bošnjacima, Hrvatima i Srbima zagarantirana su prava Ustavom, dok ostalima, poput Jevreja ili Roma onemogućuje se pravo na kadidaturu za pozicije u državnim institucijama.

Isto je i sa pijacom. Na putu do ulaza u pijacu nalazi se red prodavača koji stoje sa strane jer su došli kasnije i nisu uspjeli pronaći mjesto unutar same pijace. Ovi “autsajderi” prodaju svakakve stvari, ali najviše onih koje datiraju iz jugoslovenske ere.

Malo bogatiji trgovci su na ulazu u pijacu. Oni prodaju mnoštvo novih proizvoda sa oznakom: “proizvedeno u Kini’’. Svakodnevna borba za koricu hljeba se nastavlja usred ovog raznolikog dijapazona proizvoda i šarolikog niza odjeće. Kroz redove pijace vidi se prava bosanska kreativnost. Možete pronaći sve što vam treba – od pečene jagnjetine do jeftinih ćevapa, ali i iznosanih torbi do starinskih bicikala.

Kada prođete muslimanske nadgrobne spomenike, izgleda kao da pređete neku zamišljenu liniju i dođete na kraj pijace. Kao što je to slučaj u društvu, romski trgovci se nalaze na kraju. Sa sitnicama iz futurističke prošlosti i različitim stvarčicama nepoznatog porjekla, oni su uvijek spremni da se cijenkaju do konačne prodaje.

Svjedočite, osjetite i uživajte u putovanju na mjesto prepuno kulture i nasljeđa.

Stup Stup Stup Stup Stup Stup StupStup Stup Stup Stup Stup Stup Stup Stup Stup Stup

Clara Casagrande je bivša pripravnica Centra za postkonfliktna istraživanja u Sarajevu. Diplomirala je međunarodne odnose i trenutno pohađa master studije u oblasti Roda i etniciteta na Univerzitetu Utrecht. U slobodno vrijeme se bavi fotografijom.

Vezani članci

Romska zajednica u Bosni i Hercegovini: Marginalizovani i obespravljeni
Romski narod, zajednica za koju se može reći da je jedna od najviše marginalizovanih, obespravljenih te podvrgnutih različitim formama diskriminacije u Bosni i Hercegovini, u konstantnoj je potrazi za osnovnim ljudskim pravima. Romske mahale u Bosni i Hercegovini počele su nastajati u XIX stoljeću, a danas taj narod predstavlja najbrojniju manjinu u državi.
Draga BiH: borba romske zajednice za opstanak u postratnom društvu
Da li biste rizikovali život da zaradite četiri marke? Mnogi Romi to rade svakodnevno. Ova opasna praksa je samo jedan pokazatelj višedimenzionalnog siromaštva sa kojim se suočava najveća manjinska grupa Bosne i Hercegovine (BiH). Ova fotografska priča pokazuje svakodnevne nedaće romske populacije u BiH.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu