Stupska pijaca oslikava stanje društva

Nedjeljni pijačni dan u sarajevskom naselju Stup simbol je kulture, a oslikava i u kakvom je stanju društvo u Bosni i Hercegovini. Raspored pijace sumira razlike i nejednakosti koje postoje u društvu, a koje je podjeljeno prema etničkoj pripadnosti. Ovim trima etničkim skupinama: Bošnjacima, Hrvatima i Srbima zagarantirana su prava Ustavom, dok ostalima, poput Jevreja …

Nedjeljni pijačni dan u sarajevskom naselju Stup simbol je kulture, a oslikava i u kakvom je stanju društvo u Bosni i Hercegovini. Raspored pijace sumira razlike i nejednakosti koje postoje u društvu, a koje je podjeljeno prema etničkoj pripadnosti.

Ovim trima etničkim skupinama: Bošnjacima, Hrvatima i Srbima zagarantirana su prava Ustavom, dok ostalima, poput Jevreja ili Roma onemogućuje se pravo na kadidaturu za pozicije u državnim institucijama.

Isto je i sa pijacom. Na putu do ulaza u pijacu nalazi se red prodavača koji stoje sa strane jer su došli kasnije i nisu uspjeli pronaći mjesto unutar same pijace. Ovi “autsajderi” prodaju svakakve stvari, ali najviše onih koje datiraju iz jugoslovenske ere.

Malo bogatiji trgovci su na ulazu u pijacu. Oni prodaju mnoštvo novih proizvoda sa oznakom: “proizvedeno u Kini’’. Svakodnevna borba za koricu hljeba se nastavlja usred ovog raznolikog dijapazona proizvoda i šarolikog niza odjeće. Kroz redove pijace vidi se prava bosanska kreativnost. Možete pronaći sve što vam treba – od pečene jagnjetine do jeftinih ćevapa, ali i iznosanih torbi do starinskih bicikala.

Kada prođete muslimanske nadgrobne spomenike, izgleda kao da pređete neku zamišljenu liniju i dođete na kraj pijace. Kao što je to slučaj u društvu, romski trgovci se nalaze na kraju. Sa sitnicama iz futurističke prošlosti i različitim stvarčicama nepoznatog porjekla, oni su uvijek spremni da se cijenkaju do konačne prodaje.

Svjedočite, osjetite i uživajte u putovanju na mjesto prepuno kulture i nasljeđa.

Stup Stup Stup Stup Stup Stup StupStup Stup Stup Stup Stup Stup Stup Stup Stup Stup

Clara Casagrande je bivša pripravnica Centra za postkonfliktna istraživanja u Sarajevu. Diplomirala je međunarodne odnose i trenutno pohađa master studije u oblasti Roda i etniciteta na Univerzitetu Utrecht. U slobodno vrijeme se bavi fotografijom.

Vezani članci

Pokušao me udaviti. Kupila sam kartu u jednom smjeru i otišla
Nasilje nad ženama problem je o kojem se u BiH još uvijek nedovoljno govori, a žrtve nasilja najčešće se odlučuju na šutnju zbog društva, religije ili materijalne situacije.
Teška borba za jednakost: LGBTQ zajednica Banjaluke
Kao i u mnogim drugim gradovima pripadnici LGBTQ tako i u Banja Luci susreću se mnogim izazovima jer su „drugačiji“ u odnosu na okruženje, zahtjevaju prava koja nisu prava većine, sukobljavaju se sa porodicom i prijateljima zbog načina života koji su izabrali.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu