Stupska pijaca oslikava stanje društva

Nedjeljni pijačni dan u sarajevskom naselju Stup simbol je kulture, a oslikava i u kakvom je stanju društvo u Bosni i Hercegovini. Raspored pijace sumira razlike i nejednakosti koje postoje u društvu, a koje je podjeljeno prema etničkoj pripadnosti.

Ovim trima etničkim skupinama: Bošnjacima, Hrvatima i Srbima zagarantirana su prava Ustavom, dok ostalima, poput Jevreja ili Roma onemogućuje se pravo na kadidaturu za pozicije u državnim institucijama.

Isto je i sa pijacom. Na putu do ulaza u pijacu nalazi se red prodavača koji stoje sa strane jer su došli kasnije i nisu uspjeli pronaći mjesto unutar same pijace. Ovi “autsajderi” prodaju svakakve stvari, ali najviše onih koje datiraju iz jugoslovenske ere.

Malo bogatiji trgovci su na ulazu u pijacu. Oni prodaju mnoštvo novih proizvoda sa oznakom: “proizvedeno u Kini’’. Svakodnevna borba za koricu hljeba se nastavlja usred ovog raznolikog dijapazona proizvoda i šarolikog niza odjeće. Kroz redove pijace vidi se prava bosanska kreativnost. Možete pronaći sve što vam treba – od pečene jagnjetine do jeftinih ćevapa, ali i iznosanih torbi do starinskih bicikala.

Kada prođete muslimanske nadgrobne spomenike, izgleda kao da pređete neku zamišljenu liniju i dođete na kraj pijace. Kao što je to slučaj u društvu, romski trgovci se nalaze na kraju. Sa sitnicama iz futurističke prošlosti i različitim stvarčicama nepoznatog porjekla, oni su uvijek spremni da se cijenkaju do konačne prodaje.

Svjedočite, osjetite i uživajte u putovanju na mjesto prepuno kulture i nasljeđa.

StupStupStupStupStupStupStupStupStupStupStupStupStupStupStupStupStup

Clara Casagrande je bivša pripravnica Centra za postkonfliktna istraživanja u Sarajevu. Diplomirala je međunarodne odnose i trenutno pohađa master studije u oblasti Roda i etniciteta na Univerzitetu Utrecht. U slobodno vrijeme se bavi fotografijom.

Vezani članci

Doba „žutog zlata“: Život hercegovačkih duhandžija pedesetih godina prošlog vijeka
Duhan je u Hercegovini već desetljećima način života nekih obitelji, ali pamte se i vremena kada je slobodna trgovina duhanom bila zabranjena. Oni koji su trgovali duhanom u to vrijeme, sjećaju ga se kao ''doba žutog zlata''.
Dugo putovanje kući: priča Fate Orlović
Nakon svih horora rata i genocida u BiH, sa svoje sedmero djece udovica se vratila Konjević Polje, u svoj dom, i pronašla crkvu izgrađenu u njenom dvorištu. Više od 20 godina kasnije, njena bitka za uklanjanje crkve još uvijek traje.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu