Stupska pijaca oslikava stanje društva

Nedjeljni pijačni dan u sarajevskom naselju Stup simbol je kulture, a oslikava i u kakvom je stanju društvo u Bosni i Hercegovini. Raspored pijace sumira razlike i nejednakosti koje postoje u društvu, a koje je podjeljeno prema etničkoj pripadnosti. Ovim trima etničkim skupinama: Bošnjacima, Hrvatima i Srbima zagarantirana su prava Ustavom, dok ostalima, poput Jevreja …

Nedjeljni pijačni dan u sarajevskom naselju Stup simbol je kulture, a oslikava i u kakvom je stanju društvo u Bosni i Hercegovini. Raspored pijace sumira razlike i nejednakosti koje postoje u društvu, a koje je podjeljeno prema etničkoj pripadnosti.

Ovim trima etničkim skupinama: Bošnjacima, Hrvatima i Srbima zagarantirana su prava Ustavom, dok ostalima, poput Jevreja ili Roma onemogućuje se pravo na kadidaturu za pozicije u državnim institucijama.

Isto je i sa pijacom. Na putu do ulaza u pijacu nalazi se red prodavača koji stoje sa strane jer su došli kasnije i nisu uspjeli pronaći mjesto unutar same pijace. Ovi “autsajderi” prodaju svakakve stvari, ali najviše onih koje datiraju iz jugoslovenske ere.

Malo bogatiji trgovci su na ulazu u pijacu. Oni prodaju mnoštvo novih proizvoda sa oznakom: “proizvedeno u Kini’’. Svakodnevna borba za koricu hljeba se nastavlja usred ovog raznolikog dijapazona proizvoda i šarolikog niza odjeće. Kroz redove pijace vidi se prava bosanska kreativnost. Možete pronaći sve što vam treba – od pečene jagnjetine do jeftinih ćevapa, ali i iznosanih torbi do starinskih bicikala.

Kada prođete muslimanske nadgrobne spomenike, izgleda kao da pređete neku zamišljenu liniju i dođete na kraj pijace. Kao što je to slučaj u društvu, romski trgovci se nalaze na kraju. Sa sitnicama iz futurističke prošlosti i različitim stvarčicama nepoznatog porjekla, oni su uvijek spremni da se cijenkaju do konačne prodaje.

Svjedočite, osjetite i uživajte u putovanju na mjesto prepuno kulture i nasljeđa.

Stup Stup Stup Stup Stup Stup StupStup Stup Stup Stup Stup Stup Stup Stup Stup Stup

Clara Casagrande je bivša pripravnica Centra za postkonfliktna istraživanja u Sarajevu. Diplomirala je međunarodne odnose i trenutno pohađa master studije u oblasti Roda i etniciteta na Univerzitetu Utrecht. U slobodno vrijeme se bavi fotografijom.

Vezani članci

Kosovo: Egzodus i Nezavisnost
I sedam godina nakon proglašenja nezavisnosti, nakon što su decenije borbe protiv srpske hegemonije dosegle vrhunac, Kosovu nije ostalo mnogo toga za slavlje. Grad Priština, koji je trebao biti ispunjen ljudima koji obilježavaju značaj ovog datuma, umjesto toga je svjedočio poznatim scenama masovnog egzodusa građana Kosova, od kojih su većina Albanci, u zemlje zapadne Evrope. …
Poezija kao način razbijanja predrasudama o Romima
Romi u Bosni i Hercegovini su najbrojnija manjina i najčešće su izloženi predrasudama, diskriminaciji i isključenosti. Jedan od načina kako se dvadestdvogodišnji Almir Agić iz Ilijaša kod Sarajeva bori protiv predrasuda i daje glas onima koji su nevidljivi u društvenim okvirima su poezija i umjetnost.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu