Nedovoljna kažnjivost govora iz mržnje

[:en] Credit: Reuters [:bs] Foto: Reuters

Govor iz mržnje je češći od zločina počinjenog iz mržnje, a što podstiče i neregulirana sfera internet komunikacije.

Poticanje na nasilje i mržnju veoma je prisutno u bosanskohercegovačkoj javnosti, a neke ga ličnosti koriste za postizanje političkih ciljeva, kazala je Vladana Vasić, pravnica Sarajevskog otvorenog centra, koji je član Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje.

Govor iz mržnje najčešće je usmjeren prema osobama druge nacionalnosti, vjerske pripadnosti, nacionalnim manjinama, LGBT osobama i ženama.

Da bi se situacija promijenila, predstavnici nevladinih organizacija smatraju da se trebaju pooštriti odredbe entitetskih kao i krivičnog zakona Brčko distrikta.

Sadašnje odredbe zakona u Federaciji BiH govor mržnje zabranjuju na vjerskoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi. Vasić ističe da se radi o zabranama na vrlo malom broju osnova. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu zločin iz mržnje je definiran kao svako krivično djelo motivirano predrasudom.

Govor iz mržnje je češći od zločina počinjenog iz mržnje, a što podstiče i neregulirana sfera internet komunikacije.

U Koaliciji za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje tvrde da dokumentiraju govor mržnje koji se pojavljuje na internetu. Žrtve im se obraćaju najčešće online, mailom i vrlo rijetko se odlučuju da idu na prijavljivanje istražnim organima jer se boje posljedica. Pojašnjavaju u Koaliciji da se radi o ljudima koji su u teškom ekonomskom ili socijalnom položaju, koji smatraju da većina ima negativno mišljenje prema njima.

U analizi Vijeća za štampu BiH navodi se da je govor mržnje u medijima evoluirao. U devedesetim godinama najizraženiji oblici govora mržnje su bili nacionalna i vjerska netrpeljivost. Danas se govor mržnje najčešće manifestira kroz negiranje zločina, afirmaciju totalitarnih doktrina, drukčiju političku i seksualnu orijentaciju.

Nekadašnji promotori jezika mržnje – političari, vjerske vođe i novinari, postali su oprezniji. Međutim, njihove uloge su prihvatili korisnici interneta, koji su sakriveni iza lažnih identiteta.

U svojoj anonimnosti osjećaju sigurnost i spokoj u širenju netrpeljivosti i mržnje prema drugom i drugačijem, ispoljavaju nacionalizma, ideološke isključivosti, ksenofobije i homofobije.

Govor mržnje i zločin iz mržnje ne obrađuje se posebno ni na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Ta oblast se uglavnom razmatra na treninzima i seminarima nevladinih organizacija.

Zlatan Likić je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Vareša. Zlatan je student na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Zanima ga aktivizam na području ljudskih prava, posebno prava manjina.

Vezani članci

Blažene Drinske mučenice simbol protesta i borbe za vlastitu čast
Blažene Drinske mučenice predstavljaju simbol stradanja ljudi podrinjskog kraja a ujedno su pouka da je ljubav vrednija i plemenitija u odnosu na mržnju te da rat nikome nije ništa dobro donio već samo stradanje i gubitke ljudskih života. 
KUIKO KOIKU – Nesvakidašnji brend drvenih igračaka
Da se zatvaranjem jednih vrata otvaraju druga, supružnicima Eni Mulavdić i Ebrahimu Mohammadianu pokazao je njihov KUIKO KOIKU – novi brend igračaka koji su osnovali u Sarajevu početkom pandemije virusa COVID-19. Karakteristično ime brenda sastavljeno je od skraćenica riječi ,,kućice“ i ,,kockice“ (koji su bili njihovi prvi proizvodi) i veznika ,,i“ pa je tako nastalo – KUIKO KOIKU.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu