Nedovoljna kažnjivost govora iz mržnje

[:en] Credit: Reuters [:bs] Foto: Reuters

Poticanje na nasilje i mržnju veoma je prisutno u bosanskohercegovačkoj javnosti, a neke ga ličnosti koriste za postizanje političkih ciljeva, kazala je Vladana Vasić, pravnica Sarajevskog otvorenog centra, koji je član Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje.

Govor iz mržnje najčešće je usmjeren prema osobama druge nacionalnosti, vjerske pripadnosti, nacionalnim manjinama, LGBT osobama i ženama.

Da bi se situacija promijenila, predstavnici nevladinih organizacija smatraju da se trebaju pooštriti odredbe entitetskih kao i krivičnog zakona Brčko distrikta.

Sadašnje odredbe zakona u Federaciji BiH govor mržnje zabranjuju na vjerskoj, rasnoj i nacionalnoj osnovi. Vasić ističe da se radi o zabranama na vrlo malom broju osnova. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu zločin iz mržnje je definiran kao svako krivično djelo motivirano predrasudom.

Govor iz mržnje je češći od zločina počinjenog iz mržnje, a što podstiče i neregulirana sfera internet komunikacije.

U Koaliciji za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje tvrde da dokumentiraju govor mržnje koji se pojavljuje na internetu. Žrtve im se obraćaju najčešće online, mailom i vrlo rijetko se odlučuju da idu na prijavljivanje istražnim organima jer se boje posljedica. Pojašnjavaju u Koaliciji da se radi o ljudima koji su u teškom ekonomskom ili socijalnom položaju, koji smatraju da većina ima negativno mišljenje prema njima.

U analizi Vijeća za štampu BiH navodi se da je govor mržnje u medijima evoluirao. U devedesetim godinama najizraženiji oblici govora mržnje su bili nacionalna i vjerska netrpeljivost. Danas se govor mržnje najčešće manifestira kroz negiranje zločina, afirmaciju totalitarnih doktrina, drukčiju političku i seksualnu orijentaciju.

Nekadašnji promotori jezika mržnje – političari, vjerske vođe i novinari, postali su oprezniji. Međutim, njihove uloge su prihvatili korisnici interneta, koji su sakriveni iza lažnih identiteta.

U svojoj anonimnosti osjećaju sigurnost i spokoj u širenju netrpeljivosti i mržnje prema drugom i drugačijem, ispoljavaju nacionalizma, ideološke isključivosti, ksenofobije i homofobije.

Govor mržnje i zločin iz mržnje ne obrađuje se posebno ni na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Ta oblast se uglavnom razmatra na treninzima i seminarima nevladinih organizacija.

Zlatan Likić

Zlatan Likić je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Vareša. Zlatan je student na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Zanima ga aktivizam na području ljudskih prava, posebno prava manjina.

Vezani članci

Rudi: legenda grada Sarajeva
Rudolf Slomo zvani Rudi je jedna od neobičnih legendi grada Sarajeva. Čovjek koji je bio prepušten samom sebi, živio je boemski život. Volio je ljude. Mnogi su ga znali kao dobrog čovjeka, punog života, neumornog i aktivnog. Rudi je takođe bio gluha osoba.
Banja Luka poručuje: Dopustite nam da dišemo punim plućima
Duvan je u Evropu stigao još u 16. vijeku. U početku je bio dostupan samo višim klasama društva i muškacima, međutim, danas je rasprostranjen širom svijeta i veoma lako dostupan svakome.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu