Vibeke Lilloe: Potrebno je osnažiti žene u BiH

(Credit: Clara Casagrande )

“Najbolji način da se pomogne ženama u BiH je da budu reintegrisane u društvo, tako da im se osigura plaćeni rada”, kazala je Vibeke Lilloe, ambasadorica Kraljevine Norveške u BiH tokom sastanka sa predstavnicima Centra za post-konflikta istraživanja. Lilloe je kazala da ambasada Norveške u BiH podržava proces pomirenja i želi osnažiti organizacije civilnog društva …

“Najbolji način da se pomogne ženama u BiH je da budu reintegrisane u društvo, tako da im se osigura plaćeni rada”, kazala je Vibeke Lilloe, ambasadorica Kraljevine Norveške u BiH tokom sastanka sa predstavnicima Centra za post-konflikta istraživanja.

Lilloe je kazala da ambasada Norveške u BiH podržava proces pomirenja i želi osnažiti organizacije civilnog društva koje rade na pravima žena, žrtava seksualnog zlostavljanja i mladih.

“Norveška, ai naša ambasada su zagovornici jednakosti spolova i ženskih pitanja“, istakla je Lilloe, dodavši da je u BiH nužno ulaganje u osnaživanje žena sa posebnim aspektom na njihova prava.

Prema rječima ambasadorice, pravo svake žene je da bude tretirana kao i muškarci.

“Žene su također i ključ ekonomskog prosperiteta u svim zemljama”, kazala je ona, navodeći da su najbogatije države u kojima je moderna demokratija a gdje se koristi puna radna snaga.

Ambasadorica navodi svoju vlastitu zemlju kao primjer. “Mnogi misle da je jedini razlog što je Norveška bogata i razvijena to što smo našli naftu i gas duž naše obale, ali to nije istina. Jednako važan faktor je visok stepen jednakosti spolova i inkluzija u radnoj snazi”, pojasnila je.

Predstavnici Centra za post- konfliktna istraživanja su istakli da tradicionalne, patrijarhalne norme i vrijednosti, kao i nasljeđe rata sprečavaju žene da preuzmu aktivnu ulogu u javnim, društvenim i ekonomskim procesima. “Jednakost spolova i osnaživanje žena nisu prioriteti u dominantnim političkim planovima unutar političkih procesa u BiH. Žene nisu dovoljno zastupljene na pozicijama donošenja odluka na najvišem nivou, dok su pretjerano zastupljene u nižim nivoima tržišta rada“, smatraju u Centru za post-konfliktna istraživanja.

Pojasnili su da unutar takvog okruženja, nejednakost spolova u kombinaciji sa drugim društvenim isključivanjima može stvoriti ozbiljne slabosti.

“Ovo se prije svega odnosi na izazove sa kojima se suočavaju ratne i druge žrtve seksualnog nasilja. Dvadeset godina nakon rata, sekusalno nasilje je i dalje tabu u društvu i žrtve i dalje pate od visokog nivoa stigmatizacije. Većina onih koji su pretrpili seksualno nasilje u ratu još čeka na bilo kakvu vrstu pravde ili kompenzacije“, kazala je Velma Šarić, direktorica Centra za post- konfliktna istraživanja.

Lilloe je naglasila da je najbolje te žene reintegrisati u društvo tako što će imati plaćen posao koji daje novi osjećaj samopoštovanja.

Ambasadina podrška udruženju Udružene je najbolji primjer koristi ovakvog pristupa. Udruženje koristi pletenje kao način suočavanja sa ratnim traumama i reintegraciju žena u društvo kroz psihosocijalno osnaživanje. Medica Zenica je također uključena u projekat, pružajući psihosocijalnu i medicinsku podršku. Ambasadorica objašnjava da, za neke žene “časovi pletenja su jedina vrsta terapije koju su ikada dobili”. Kroz rad udruženja, konačno se osjećaju priznato, što im omogućava da se ponovo osjećaju dostojanstveno.

Ambasadorica planira da nastavi rad na ovom polju, pomažući ženama u teškim situacijama generalno. Norveška i Švedska ambasada trenutno sufinansiraju projekat saradnje između DCAF i Atlantske inicijative, s ciljem poboljšanja standarda tretmana žrtava porodičnog nasilja u pravnom sistemu.

Lilloe je naglasila i ključnu ulogu koju mladi moraju odigrati u ovim procesima izgradnje mira i razvoja, navodeći opasnost s kojom se država trenutno suočava u vidu egzodusa mladih iz zemlje.

“Mnogi visokoobrazovani mladi ljudi napuštaju zemlju da bi tražili sreću drugdje”, kazala je ona, istaknuvši da su ljudi navrijednije dobro koje ova zemlja ima, a posebno mladi koji će jednog dana voditi ovu zemlju.

Prema rječima ambasadorice, pružanje mladima dobrog obrazovanja i prostora da izraze svoje mišljenje, zabrinutosti i ideje ključ je za uključivanje mladih u proces pomirenja, ostvarivanje održivog mira i ubjeđivanje mladih da ostanu. Iznad svega, kako zaključuje Lilloe, mladi zaslužuju svjetlu budućnost kod kuće.

(Foto: Clara casagrande)
(Foto: Clara casagrande)

PCRC je zahvalan Norveškoj ambasadi za njihovu podršku u projektu “Obični heroji”. Također, zahvaljujemo se i ambasadorici Lilloe i njenom osoblju na izdvojenom vremenu i dobrodošlici.

Marion Pineau je bivša pripravnica Centra za postkonfliktna istraživanja u Sarajevu. Diplomirala je istoriju i političke nauke, a trenutno završava svoje magistarske studije u oblasti politehnike, međunarodnih odnosa i evropskih studija na Univerzitetu Sorbonne u Parizu.

Vezani članci

NewPen: Olovke i bojice koje pišu i boje budućnost
Spajanjem održivosti, funkcionalnosti, ekološke vrijednosti i zaštite životne sredine, prije sedam godina bračni par Marković iz Smederevske Palanke (Srbija) pokrenuo je firmu NewPen.
Zaboravljena djeca rata
Težina rata leži u tome što prestanak oružanog sukoba ostavlja breme na srcu svih ljudi tako da na neki način taj rat i dalje traje. Koliko jako srce i dušu čovjek treba imati da se odupre mržnji prema onima koji su mu učinili nepravdu, najbolje pokazuje primjer Ajne Jusić, koja se bori da sistem konačno prepozna i prizna „djecu rođenu zbog rata”.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu