Ljudski nemar uništava prirodu

Banja Luka – grad aleja, parkova i zelenila

Iako je poznata kao „grad zelenila“, Banja Luka pokazuje da ljudska nemarnost nadjačava spremnost i trud građana i službi koje su zadužene za održavanje grada. Na pojedinim mjestima možemo vidjeti primjere koji narušavaju davno dobijen epitet ove „ljepotice sa Vrbasa“.

Zaštita životne sredine, konkretno Banja Luke, ima značajan doprinost kako za bolji tako i za zdraviji život.

Činjenica da su životna sredina i turizam usko povezani, očuvanje životne sredine predstavlja  značajan uticaj  na turističke potencijale, ponude i uopšteno na atraktivnost destinacije.

Primjer čestog lošeg ophođenja prema prirodi
Primjer čestog lošeg ophođenja prema prirodi

Turizmolog Turističke organizacije Banja Luka, Mladen Šukalo smatra da turizam baziran na prirodi predstavlja najbrži rastući sektor turizma, čija je snaga često potcjenjena. Banja Luka je opredjeljena, što je formalizovano i putem Strategije razvoja turizma Banjaluka 2013.-2020., za održivi razvoj destinacije u kome princip zaštite životne sredine ima ključnu ulogu.

“Stanje životne sredine ima direktni uticaj i na potencijalne turističke proizvode Banja Luke kao što su: zdravstveni turizam, banjalučka avantura, speleološki objekti. Kvalitet turističkih proizvoda  zavisi od našeg odnosa prema životnoj sredini što sigurno opažaju potrošači”, ističe Šukalo.

Banja Luka – Ljepotica sa Vrbasa
Banja Luka – Ljepotica sa Vrbasa

Budući da je Vrbas rijeka na kojoj se održavaju brojna sportska takmičenja,  Turistička organizacija grada Banja Luka ima za cilj stvaranje nove turističke ponude na bazi principa održivog razvoja. Neki od njih su: Vrbas Adventure Resort, Banja Luka Hike Bike, Zelena potkovica, Banja Luka grad Zelenila, Uređenje pećine Ljubačevo, Uređenje izletišta Banj brdo, Obilježavanje svjetskog dana turizma, uređenje obala Vrbasa, zagovaranje zaštite područja, zagovaranje prečišćavanja otpadnih voda koje se ulijevaju u Vrbas.

“Značajna, za turističke ponuđače, su i pitanja stvaranja i zbrinjavanja otpada, energetske efikasnosti, odnosa prema biljnom i životinjskom svijetu, svijesti o životnoj sredini, te se iz tih razloga trudimo da utičemo i na građane i na službe i organizacije koje su zadužene za očuvanje prirodne sredine kako bismo te iste ljepote predstavili u što boljem svjetlu našim turistima”, kaže Šukalo.

Neki od nas svakodnevno vode računa o čistoći grada
Neki od nas svakodnevno vode računa o čistoći grada

Zaštita prirodnih resursa, ostvaruje se na tri glavna načina: proučavanjem, pravnom zaštitom i praktičnom zaštitom.  Predsjednik organizacije “Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta”, Jovica Sjeničić objašnjava da postoje mnoga udruženja koja se bore više pravnim i zagovaračkim metodama, podizanjem svijesti javnosti dok se njihova organizacija bavi istraživanjem biološke raznovrsnosti, sistematizovanjem znanja o određenim dijelovima prirode, da bi što bolje i kvalitetnije pratili njeno stanje.

“Pored toga trudimo se da radimo na edukaciji javnosti, pisanjem raznih edukativnih tekstova, izradom publikacija, radom sa djecom po školama i organizovanjem naučno – popularnih predavanja, te bar tri ili četiri manifestacije godišnje koje promovišu zaštitu prirode.”, kazao je Sjenčić, istaknuvši da u martu organiziraju konferenciju u saradnji sa herpetološkim društvom “Hyla” iz Hrvatske i “Rufford Fondacijom” iz Velike Britanije.

Na konferenciji će biti razmatrana iskustva i mogućnost regionalne saradnje među biolozima i ekolozima, istraživačima i zaštitarima prirode sa područja Balkana.

Svakako neki od efikasnijih načina zaštite prirodnih resursa su  edukacija javnosti i popularizacija zaštite prirode.

“Veliki problem nas koji se bavimo istraživanjem prirode jeste da animiramo ljude da se i oni zainteresuju za te oblasti. Razloga za nezainteresovanost je mnogo, a možda je najvažnije to što je današnje društvo otuđeno od prirode. Ljudi misle da su svi resursi neograničeni, jer ih ne poznaju i ne znaju odakle dolaze”, objašnjava Sjeničić.

Članovi “Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta’’ na zadatku
Članovi “Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta’’ na zadatku

Kada spomenemo edukaciju javnosti, ne možemo a da ne spomenemo medije koji osluškuju interesovanja javnosti i izvještavaju o onome što ljude zanima, teme vezane za zaštitu ugroženih vrsta i slične teme nisu baš u fokusu u našoj zemlji. To se najčešće pravda prioritetnim problemima kao što su nezaposlenost i slično, što uopšte nije opravdanje za nebrigu za prirodu.

“U našem slučaju u poslednje vrijeme dolazi do sve većeg interesovanja za naš rad, interesovanja javnosti za naše terenske aktivnosti, jer to većina ljudi gleda samo na National Geographic kanalu, a nema saznanja o našim ugroženim vrstama biljaka i životinja i o njihovom istraživanju kod nas. Pomoć institucija imamo u manjoj mjeri i to je najčešće u vidu logističke podrške, ali se i do nje teško dolazi”, priznaje Sjeničić.

Ljudska nemarnost prije svega
Ljudska nemarnost prije svega

Sličan ili gotovo identičan stav imaju članovi Centra za životnu sredinu koji ističu da će njihova borba biti teška dokle god se privatni interesi stavljaju iznad javnih.

“Mimo podizanja svijesti, koje je i dalje neophodno u čitavoj BiH, neophodno je da se nadležne institucije uozbilje i konačno shvate da se našim prirodnim resursima mora odgovornije upravljati. Svega je nekoliko novinara koji imaju slobodu i kontinuitet u praćenju ove teme i sa njima imamo dobru saradnju. Što se tiče institucija, jako dobru saradnju imamo sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa, koje je nas dugogodišnji partner”, kazala je predsjednica Centra za životnu sredinu Nataša Crnković.

Centar za životnu sredinu imao je nekoliko pozitivnih primjera kada su tražili od građana da se direktno uključe u odbranu prirodnih vrijednosti. Na nivou Banja Luke ogromni koraci su napravljeni i na osvještavanju ljudi o značaju zelenih površina u urbanim područjima i potrebi da se one sačuvaju i unaprijede, a ne unište.

“Kroz jednu građansku inicijativu skupili smo pet hiljada potpisa, što je ogroman i jasan pokazatelj da javnost želi da na mjestu planirane izgradnje crkvenog objekta ostane zelena površina. Javnost ima svoje mišljenje, ima volje i načina da se bori za prirodu, samo ih treba ohrabriti i uostalom, pitati za mišljenje, objašnjava Crnković.

Mjesto planirane izgradnje crkvenog objekta ipak je ostalo zelena površina
Mjesto planirane izgradnje crkvenog objekta ipak je ostalo zelena površina

Stanje svijesti neophodno je mijenjati prije nego dođe do određene ekološke katastrofe ili krize resursa jer će tada biti kasno za brza rješenja na koja smo navikli. Nije bacanje smeća u korpe jedini način na koji možemo uticati ako želimo voditi računa o okolini u kojoj boravimo, o rijeci u kojoj se kupamo, o vazduhu koji udišemo. Neophodno je da se uključimo u brojne  organizacije koje vode računa o životnoj sredini i na taj način damo naš doprinos u očuvanju prirode. A ukoliko nemamo vremena ni za to, onda ih bar podržimo u onom za šta se oni bore da bi nama svima bilo bolje.

Nataša Kondić je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Banjaluke. Nataša je studentica četvrte godine novinarstva i komunikologije na Fakultetu političkih nauka. Pored istraživačkog novinarstva i kreativnog pisanja, u slobodno vrijeme se bavi fotografijom.

Vezani članci

Uloga italijanske diplomatije u izgradnji mira u Bosni i Hercegovini
Među prvim zemljama koje su uspostavile diplomatske odnose s Bosnom i Hercegovinom (BiH) je bila Italija i to još u ratnom periodu putem „specijalnog diplomatskog predstavništva“, a službeno ambasada je uspostavljena u novembru 1996. godine. Dobre odnose u trgovinskom, kulturnom, medicinskom, obrazovnom i drugim aspektima između Italije i Bosne i Hercegovine danas u italijanskoj ambasadi u Sarajevu žele još više ojačati, ali i doprinijeti procesu izgradnje mira. 
Balkan je obitavalište nespokoja
Sto godina je prošlo od kako je prva čahura pala pokraj Latinske ćuprije, a u tom vijeku mnogo je jama, klisura i grobnica ostalo neobilježeno. U njima je neobilježen „spokoj“. U njima su na stotine i hiljade „spokoja“ koji imaju ime i prezime.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu