Rješenje problema zagađenosti zraka u Zenici zahtjeva ulaganje sredstva kako kada su u pitanju industrijska postrojenja, tako i za kućna ložišta koja koriste ugalj.
Rješenje problema zagađenosti zraka u Zenici zahtjeva ulaganje sredstva kako kada su u pitanju industrijska postrojenja, tako i za kućna ložišta koja koriste ugalj.
Stručni saradnik za zaštitu životne okoline u Službi za ekologiju i komunalne poslove grada Zenica Harun Halilović ističe da zagađenosti zraka u Zenici najviše doprinose dva polutanta, prašina i sumpor-dioksid.
“To su dva polutantna koji su konstantno iznad dozvoljenih vrijednosti. Prašina nastaje u industrijskim postrojenjima, dominatna je u dijelu oko Arcelor Mittala, a sumpor-dioksid nastaje u kućnim ložištima i svim vrstama peći koja koriste ugalj“ kaže Halilović.
Navodi da je najveći problem nedostatak sredstava za izradu projekata i izgradnju novih strategija za rješavanje problema zagađenosti. On smatra da kad bi Mittal riješio svoje ekološke probleme, odnosno ugradio postrojenja za prečišćavanje da bi problem prašine bio rješen.
Što se tiče sumpordioksida Halilović pojašnjava da je jedno od rješenja pronaći nove izvore zagrijavanja. Kao moguće navodi dovođenje toplovodne mreže iz Termoelektrane Kakanj, a što “zahtjeva ogromna ulaganja”.
Od udruženja građana u borbi za čist zrak i okolinu, ističe se “Eko forum“ iz Zenice koji aktivno vrši pritisak na nadležne i na Arcelor Mittal da ugrade filtere u svojim dimnjacima.
“Trenutno se borimo na način da koristimo pravosuđe. Slali smo pismo, objavljivali smo informacije javno, izveli ljude na ulice, organizovali proteste, pravili smo i sastanke, ali ništa od toga nije dalo rezultate. Na kraju smo se onda okrenuli pravosuđu, podnijeli krivične prijave i pokrenuli parnice da vidimo da li će to dati rezultate“ kaže Samir Lemeš, predsjednik Eko foruma Zenica.
Lemeš naglašava da Eko forum ima dijelimičnu podršku građana najviše zbog nesporazuma jer smatraju da se zalažemo da zatvore fabriku i da će ljudi ostati bez posla.
“Ista ovakva željezara u Njemačkoj, Beligiji, Poljskoj i Rumuniji, radi sasvim drukčije zato što su tamo investirali više, postavili filtere i tamo normalno funkcioniše. Mi samo to tražimo. Ne tražimo da se zatvori“ kaže Lemeš.
“Kada su u pitanju kućna ložišta mora se širiti mreža gradskog grijanja, ali trenutno je problem cijena na koju Mittal ima monopol. Dalje se mora raditi na pošumljavanju, na povećanju broja stabala u gradu… Rješenja ima na stotine, samo se malo trebamo osvrnuti kako to drugi rade“ zaključuje Lemeš.
Iz Arcelor Mittala navode da je Zenica smještena u kotlini sa slabim strujanjem zraka a isti problem zagađenja imaju i drugi gradovi u BiH, kao što su Tuzla i Sarajevo, a oni nemaju industrijske pogone željezare.
“Proizvodnja čelika u ovom gradu postoji više od 120 godina, a kompanija ArcelorMittal Zenica prisutna je samo u posljednjih 11 godina. Prije dolaska kompanije u Zenicu, decenijama se u zaštitu okoliša ulagalo vrlo malo ili ni malo. Te je kompanija u situaciji da pokušava riješiti probleme koji su bili zanemarivani 110 godina“ kaže Azra Sivro, menadžerica za zaštitu okoliša, ArcelorMittal Zenica.
“Cilj kompanije jeste smanjiti emisije na najniži mogući nivo kako bi se te vrijednosti harmonizirale sa zakonima BiH. Od 2005. do 2015. godine, uložili smo oko 95 miliona maraka u različite projekte koji su, direktno ili indirektno, doprinijeli smanjenu emisija iz naših pogona“ naglašava Sivro.
Arcelor Mittal smatra da nisu jedini faktor zagađenja zraka u Zenici.
“Emisije iz naših pogona predstavljaju samo 20 posto ukupnih emisija SO2 u zeničkoj kotlini. Kompanija kontinuirano radi na smanjenju emisija iz svojih pogona i tako će i nastaviti, ali svi moramo biti svjesni činjenice da dinamika ulaganja u projekte za zaštitu okoliša ovisi o održivosti firme, tržištu čelika u cijeloj Evropi i vrlo teškim vremenima“ pojašnjava Sivro.
Tokom istraživanja o ovoj temi, Balkan Diskurs je kreirao mini anketu u saradnji s projektom “Budi zelen“ iz Zenice kako bi se istražili ekološku svijest građana. Anketa je podijeljena preko nekoliko online portala. Učešće u anketi uzelo je 76 osoba (38 muškaraca i 38 žena).
Neka od pitanja i rezultati ankete:
