Neosvještenost mladih – put ka ekološkoj degradaciji

[:en] An illegal landfill near the city stadium in Jajce, Bosnia and Herzegovina (photo by: Sara Velaga) [:bs] Jedna od divljih deponija u blizini gradskog stadiona u Jajcu, BiH (foto: Sara Velaga)

U anketi sprovedenoj između 70 mladih o uzrocima onečišćenja, njih polovina baca staklene boce u smeće ne vodeći računa gdje će taj otpad završiti. Oko 92 posto njih to opravdava činjenicom da u blizini mjesta stanovanja nema dovoljno kontejnera za sve vrste otpada.

U anketi sprovedenoj između 70 mladih o uzrocima onečišćenja, njih polovina baca staklene boce u smeće ne vodeći računa gdje će taj otpad završiti. Oko 92 posto njih to opravdava činjenicom da u blizini mjesta stanovanja nema dovoljno kontejnera za sve vrste otpada.

Predsjednica Centra za životnu sredinu u Banja Luci, Nataša Crnković kazala je da je primjetna promjena o ekološkoj svijesti građana ali još uvijek nedovoljna.

“Nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH se još uvijek ne bave ozbiljno i sistemski ekološkim pitanjima”, istakla je Crnković, naglasivši da nema dovoljno informacija o ekološkim pitanjima, te da su problemi i u finansiranju ukoliko nevladine organizacije rade na tome.

Ona je pomenula da su ispred Centra za životnu sredinu pokrenuli inicijativu za zaštitu zelene površine na mjestu gdje je planirana izgradnja crkve, te su zbog toga imali lavinu otpora. Dodaje i da su nastavili kampanju “Bitka za Sutjesku” koja se bori protiv plana izgradnje hidroelektrane na rijekama Sutjeska i Hrčavka.

Način kako se “Ekovizija” bori za životnu okolinu je mobilna aplikacija, preko koje građani mogu da fotografišu problem, uzmu koordinate i obilježe na mapi. Prema rječima voditelja projekta “Ekovizije”, Sanela Hodžića svi problemi koji se pošalju mobilnom aplikacijom su u jedinstvenoj bazi i obavljuju se na web stranici: ekovizija.ba

Ideja je nastala u okviru takmičenja Community Booster koji su organizovali DokuKino i Zašto ne, a podržala Američka ambasada u BiH. Ideja takmičenja je bila osigurati pobjednicima dovoljnu količinu finansijskih sredstava, ali i dovoljan broj treninga za uspješnu realizaciju projekata za poboljšanje života zajednice, u cilju jačanja saradnje između vlasti i građana, kako na državnom tako i na lokalnom nivou.

Prošle godine ”Ekovizija” je korištena u projektu ”Good water neighbors” koji je organizovao Centar za ekologiju i energiju Tuzla. Hodžić poručuje mladima da posvete više pažnje nauci kada je u pitanju ova tema i prate svjetske trendove.

 Smeće na mlinčićima – tok rijeke Plive (foto: Sara Velaga)
Smeće na mlinčićima – tok rijeke Plive (foto: Sara Velaga)

Direktor javnog komunalnog preduzeća ”Čistoća i zelenilo” u Jajcu, Mensur Makić istaknuo je da su deponije prepune u ovoj opštini a da paljenje smeća predstavlja problem za okolinu. Makić naglašava da su građani nesavjesni prilikom odlaganje otpada i kao moguće rješenje vidi novčano sankcionisanje.

Iako je u pregovorima sa ekološkim organizacijama za postavljanje kontejnera za selektivni otpad, nije siguran koliko bi se građani odazvali reciklaži i da li bi bilo efekta. Prioriteti, prema njegovim rječima su deponije jer su postojeće prepune.

 Smeće na mlinčićima – tok rijeke Plive (foto: Sara Velaga)
Smeće na mlinčićima – tok rijeke Plive (foto: Sara Velaga)

Rješenje ekoloških problema trebalo bi se odvijati sistematski a što bi podrazumjevalo i obrazovni sistem.

Oko 80 posto mladih koji su anketirani smatraju da ne znaju dovoljno o ovoj temi, a svjesni su da žive u sve više i više zagađenom okolišu. Bosna i Hercegovina posjeduje velika ekološka bogatstva, te je neophodno da mladi postanu odgovorniji i aktivniji u borbi za očuvanje okoliša, kako bi mogli nastaviti da uživaju u blagodatima prirode.

Sara je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Jajca. Studirala je komunikologiju na Komunikološkom koledžu u Banjaluci. Već više godina radi kao reporterka i novinarka za nekoliko medijskih portala u BiH.

Vezani članci

Girls Coding Kosova: osnaživanje žena programerki
Girls Coding Kosova dokazuje da tehnološki sektor nije samo muška domena. Ova nevladina organizacija sa sjedištem u Prištini je posvećena povećanju broja žena koderki i programerki tako što im pruža mogućnosti za sticanje i razvijanje novih vještina i ohrabruje ih da se uključe u uzbudljive startup-e, kao i da osnuju svoje vlastite firme.
Nahraniti gladne: mostarske javne kuhinje
Iako su prošle 23 godine od rata u BiH, u Mostaru se još uvijek osjećaju posljedice siromaštva. Narodna kuhinja Crvenog križa i Pučka kuhinja organizovane su sa ciljem pružanja pomoći stanovnicima Mostara koji je najviše trebaju.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu