Religijske manjine u Bosni i Hercegovini: Upoznajte Mormone (Dio I)

BiH predstavlja društvo u kojem su nacionalna i religijska pripadnost usko vezane, tako da su najbrojnije religijske zajednice upravo Islamska vjerska zajednica, Srpska pravoslavna crkva i Rimokatolička crkva.

Zajedno sa njima, Zakon o slobodi vjeroispovjesti priznaje i Jevrejsku vjersku zajednicu kao tradicionalnu vjersku zajednicu u BiH. Međutim, uprkos tom priznanju Jevrejska zajednica zbog broja sljedbenika spada u religijske manjine, za koje se pretpostavlja da ih na području BiH ima oko dvije stotine.

Jednu od mnogobrojnih religijskih manjina u BiH čine pripadnici Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, poznati kao Mormoni zbog ,,Mormonove knjige”, koja je naziv dobila po zadnjem proroku i povjesničaru koji je napisao. Puni naziv govori nam da je riječ o Krišćanskoj Crkvi, čiji sljedbenici vjeruju da ju je Isus Krist osnovao i uredio dok je bio na zemlji.

„Isus Krist svoje sljedbenike u svetim pismima naziva svecima. Riječ sveci je u nazivu zato jer nas tako Spasitelj oslovljava, ali pritom treba imati na umu da riječ ne znači savršen, niti se mi smatramo savršenima. Vjerujemo da je poslije Isusova uskrsnuća i smrti apostola došlo do takozvanog otpada, tačnije, gubitka punine evanđelja kako ga je Isus naučavao. Zbog toga je bilo potrebno da dođe do obnove. Od tuda naziv posljednjih dana, jer time se objašnjava da je evanđelje obnovljeno[1] u ovoj zadnjoj diobi vremena, odnosno posljednjim danima”, govore nam ispred Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana.

Ova crkvena zajednica broji oko 16 miliona članova širom svijeta, sa preko 30.000 crkava u stotinu zemalja. Na području BiH postoje tri crkvene zajednice u Sarajevu, Tuzli i Banja Luci. Crkvu Isusa Krista svetaca posljednjih dana, Bosna i Hercegovina službeno je priznala 2012. godine.

Kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti koji je na snazi u BiH i kako on tretira religijske manjine, pripadnici ove religijske zajednice za Balkan Diskurs govore da je njihov položaj zadovoljavajući, te da ne dobijaju nikakav novac od strane grada i države.

„Mi se finansiramo isključivo iz donacija naših članova jer jedna zapovijed kaže daj desetinu Gospodu. Desetinu Crkva koristi u mnoge svrhe kao naprimjer, za izgradnju naših Crkava, hramova i drugih crkvenih zgrada. Pomaže za školovanje, humanitarni rad, štampanje knjiga, pomoć unutar Crkve i sve ostale potrebe unutar Crkve.”

Misionarski rad

Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana je među najbrže rastućim religijama svijeta, upravo zbog svojih članova koji kroz svoje živote šire poruke evanđelja.  Svaki član crkve misionarskim radom djeluje na širenju religije. Misionarska iskustva su vrlo pozitivna, a neugodne situacije su male.

„U svakodnevnom životu svako se barem jednom upitao Šta je smisao života? i Zašto sam ovdje? ili Kako mogu biti sretan/na?. Upravo su ovo pitanja čije odgovore možemo pronaći u Mormonovoj knjizi. Često ljudi i kad imaju sve što im treba za život, pa čak i lagodan život, nisu sasvim sretni i zadovoljni. Danas je sve češće slučaj da ljudi imaju sve manje, a nekima fale i najosnovnije stvari za život, ali evanđelje Isusa Krista i Mormonova knjiga nas uče kako i u teškim trenucima u životu možemo pronaći svjetlo na kraju tunela i imati razloga za radost, mir i nadu za bolje. Upravo taj mir i radost traže svi ljudi”, govore o svojoj misionarskoj misiji pripadnici ove Crkve.

Misionarski život za mlade Mormone znači život služenja drugima, a kroz Kristovo evanđelje. Trenutno postoji skoro 71.000 misionara koji su posvetili do dvije godine života pomaganju drugima kako bi slijedili Isusov nauk. Taj posao obavljaju dobrovoljno, sami skupljaju novac za misije kako bi donijeli sreću ljudima i na taj način izgrađuju svoj duhovni karakter. Na pitanje da li postoje neke razlike između mladih mormona i drugih mladih, govore nam da se iz poštovanja prema dobrim i vrijednim karakteristikama koje drugi imaju, ne vole uspoređivati ali da neke razlike postoje.

Izvor: Mormons in BiH Facebook Page

„Oni održavaju zakon ćudoredne čistoće koji kaže da ne smiju imati nikakve seksualne odnose prije vjenčanja. Fizička intimnost između muža i žene je prekrasna i sveta. Određena je od Boga za stvaranje djece i izražavanje ljubavi u braku. Kada su vjenčani, moraju u potpunosti biti vjerni svom mužu ili ženi. Slijedeći od zakona je zakon o zdravlju koji kaže da ništa štetno ne unosimo u naša tijela kao što su alkohol, cigarete, droga, kafa i crni čajevi. Također, moraju paziti šta jedu (manje mesa, više povrća i voća) i da sudjeluju u zdravim rekreativnim aktivnostima. Zakon zdravlja ili zakon mudrosti nam daje smjernice kako bolje i kvalitetnije živjeti jer u zdravom tijelu je zdrav duh. To su samo neke od razlika.”

Nerijetko upravo mladi misionari zaustavljaju ljude na ulici kako bi im približili evanđelje Isusa Krista za koje kažu da je evanđelje radosti, jer donosi sreću ljudima. Pored Biblije, sljedbenici Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, izučavaju i Mormonovu knjigu, još jedno svjedočanstvo o Isusu Kristu.

„U njoj se nalazi punina evanđelja Isusa Krista. Kratko rečeno ova knjiga objašnjava nauke evanđelja, izlaže plan spasenja i vrlo jednostavno govori ljudima što moraju činiti kako bi stekli mir u ovome životu i vječno spasenje u budućem životu.”

[1] Obnavljanje je povezano sa nizom događaja koji su smatrali neophodnim kako bi se ponovo uspostavila rana hrišćanska crkva iz Novog zavjeta, a zemlja pripremila za Drugi dolazak Isusa Hrista. Za većinu pratilaca, obavljanje je počelo sa prorokom Džozefom Smitom (smatra se osnivačem pokreta), a nastavlja se i danas radom živih proroka.


Ovaj članak je dio serijala ”Religijske manjine u Bosni i Hercegovini” koji predstavlja različite religijske grupe u BiH koje nisu priznate kao tradicionalne vjerske zajednice, ali imaju značajan broj pratilaca u bosanskohercegovačkom društvu.

Anja je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Banja Luke. Diplomirala je novinarstvo i komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci, a magistrirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje trenutno živi i radi. Novinarsko iskustvo stekla je pisajući za pojedine bh.medije, a dvije godine provela je kao novinarka na portalu za studente gdje se bavila temama iz studentske svakodnevice i sektora obrazovanja. U martu 2021. godine vraća se u civilni sektor i pridružuje se timu Zaklade SOLIDARNA, kao programska asistentica.

Vezani članci

Humanost koja daje snagu za daljnju borbu
Fuad Halilović je dobio bitku s jednom vrstom maligniteta prije 13 godina, ali nije zaboravio one koji se i danas suočavaju s borbom za život, prije svih, djecu oboljelu od raka koja tokom dugotrajnog i mukotrpnog liječenja ostaju bez kose. Zajedno sa svojim kolegama iz Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”, Halilović izrađuje perike …

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu