Jedna od glavnih tema kulturnih krugova Bosne i Hercegovine bilo je gašenje festivala kratkog filma „Kratkofil Plus“. Banjalučki festival koji je devet godina za redom uspješno okupljao mnogobrojne filmaše i publiku zaljubljenu u film se neće održavati do daljnjeg.
Jedna od glavnih tema kulturnih krugova Bosne i Hercegovine bilo je gašenje festivala kratkog filma “Kratkofil Plus“. Banjalučki festival koji je devet godina za redom uspješno okupljao mnogobrojne filmaše i publiku zaljubljenu u film se neće održavati do daljnjeg.
Iz organizacije festivala kao razloge navode:nepostojanje vizije razvoja kulture, skoro potpuno odsustvo interesa za projekte, tendenciju ka komercijalizaciji kulturnih događaja, te sistematsko smanjivanje logističke i finansijske podrške Kratkofilu Plus.
Profesor na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci, Draško Gajić, koji je zajedno sa svojim studentima učesnik Kratkofila još od prvih koraka koje je festival napravio, smatra da mladi gašenjem ovog festivala gube mnogo.
“Bilo šta u vezi umjetnosti i kulture, koje ionako ima malo na našim prostorima, nije dobro da se gasi i nestaje. I ljubitelji i stvaraoci filma gube jedan kulturni događaj i jednu pozornicu na kojoj mogu vidjeti ostvarenja iz cijelog svijeta koja rijetko gdje mogu vidjeti osim na festivalima“, objašnjava Gajić.
On dodaje i da takve manifestacije treba dozirati jer je Banja Luka mali grad, ali da one koje postoje i imaju svoju publiku treba očuvati i truditi se da se održavaju kontinuirano. Profesora Gajića podržavaju i njegovi studenti.
Prema riječima studentice glume banjalučke Akademije umjetnosti, Nađe Kostić, gašenjem Kratkofila nije ugašen samo jedan od festivala,nego je i prekinuto upoznavanje građana Banja Luke sa filmskom umjetnošću.
“Smatram da stanovnici ovog grada nisu dovoljno upoznati sa filmom,a Kratkofil je iz godine u godinu uspijevao da okupi veliki broj mladih ljudi koje je film počeo interesovati sve više i više. Nažalost,tužna je činjenica da se veliki broj festivala u našem gradu gasi,a to svakako ne doprinosi kulturološkom razvoju Banja Luke,a njoj je to veoma potrebno, da ne kažem neophodno“, tvrdi ona.
Kratkofil je jedan od festivala koji je mladima iz BiH pružio priliku da se oprobaju u stvaranju kratkog filma koji će zaista biti prikazani publici. Jedan od takvih mladih ljudi je i banjalučanin Adnan Smajić, koji je na prošlogodišnjem festivalu svojim prvim kratkim filmom “Ja sam Adnan i neću vas raznijeti“, ostvario veliki uspjeh.
Kao neko ko je dobio priliku da uspije na Kratkofilu, Smajić kaže kako žali što i drugi neće imati mogućnost da uz Kratkofil uče, stvaraju i upoznaju ljude iz evropskog svijeta filma. On tvrdi da je saznanje da od ove godine banjalučko ljeto neće biti u znaku ovogrado posjećenog festivala, zaista poražavajuće.
“Nove generacije neće znati ništa o najprijatnijem kutku Kastela, zvanom Secret Garden, vrtlogu osjećanja koji su projekcije stvarale u gledaocima, niti imati priliku u dogledno vrijeme uživaju u kratkim formama“, kaže Smajić.
Krivce za ovakve situacije, prema njegovim riječima, treba tražiti kako u državnom vrhu, tako i u narodu.
“Kulturne manifestacije su na našim prostorima odavno na aparatima, prinuđene da se zadnjim atomima snage bore da prežive, dok nadležni redom isključuju jednu po jednu. U drugu ruku, nije potpuno u redu ni kriviti isključivo institucije, jer je propadanje festivala ogledalo društva. I mi imamo dozu odgovornosti.Zašto koride i Oskari popularnosti opstaju? Jer je našim ljudima zanimljivije gledati dva bika na 40 stepeni nego dokumentarni film. I sve dok je tako, ovakvi ishodi će biti očekivani“, objašnjava Smajić.
Iako ne želi biti pesimističan, Smajić kaže da je za opstanak kulture potrebno više od nekoliko pojedinaca koji godinama daju sve od sebe da bi na kraju saslušali žalbe na skupo pivo.
“Pored toga što joj se oduzimaju zelene površine, parkovi, rekreativne zone, ako joj nastavimo oduzimati kulturu, Banjaluka će ostati grad bez duše“, zaključuje Smajić.
