Kemal Nedžibović je primjer mlade osaobe iz Bosne i Hercegovine koja je svoj aktivizam pretvorila u djelo. Ovaj dvadesetčetvorogodišnji Tuzlak stručnjak je u području evropskog prava i politike, te evropskih integracija.
Njegova posvećenost aktivizmu počinje ,,od malih nogu’’, pa je tako već u osnovnoj školi izabran za đačkog lidera Osnovne škole ,,Slavinovići’’. Nakon toga slijedi predsjedavanje gimnazijskim Vijećem učenika, prvi honorarni poslovi na projektima za Američku ambasadu u Bosni i Hercegovini, njemačku fondaciju Konrad Adenauer, CENSOR i univerzitet Europa-Universität Flensburg.
Odrasti na Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini (BiH), ističe Kemal, jedan je od najvećih izazova za mlade. Kaže kako njegovi vršnjaci rođeni u zapadnoevropskim zemljama imaju sve prilike za razvoj, a mladi u BiH jednak broj izazova da odrastu, razvijaju se i napreduju u post-ratnom društvu.
Kemal mlade vidi kao buduće pokretače napretka u BiH, no kaže da su sistemski diskriminisani, politički nepodržani, ekonomski neosnaženi i da svoju budućnost vide tamo gdje ih sistem podržava, korupcija ne postoji, a postoje prilike za obrazovanje i zaposlenje.
„Mlade ljude ne možemo kriviti za ovakvo stanje u BiH, ali ih možemo osnažiti da svojim izlaskom na izbore, stalnim upitima ka vlastima, protestima i javnim okupljanjima zahtijevaju rezultate u radu institucija’’, navodi Kemal.
Smatra da su glavni problemi u bosanskohercegovačkom društvu korupcija, nepotizam, tenderske prevare, plaćena radna mjesta, izmišljene etničke tenzije i strateški nerazvijena ekonomija.
,,Pozitivne pomake vidimo, ali smo daleko od cilja gdje treba da budemo 25 godina nakon rata. Vjerujem da moramo pronaći novi način da se obračunamo sa političkom mafijom, objavimo rat korupciji i na vlast biramo stručne ljude. Samo znanjem i rezultatima u radu možemo promijeniti naše stanje, svaka druga alternativa neće zaživjeti’’, poručuje Kemal.
Školovanje u Njemačkoj mu je bilo ponuđeno, kako kaže, već od srednje škole, međutim odlučio je ostati u BiH, završiti srednju školu, dodiplomski studij i tek onda otići vani u potrazi za novim znanjima. Kao stipendista njemačke fondacije Konrad Adenauer, Kemal je magistrirao na evropskim studijima na Europa-Universität Flensburg u Njemačkoj kroz interdisciplinarno istraživanje „Migracijske tendencije i integracijske perspektive bh. dijaspore u Njemačkoj’’.
Kao dobitnik nagrade za izvanredne rezultate u radu i posvećenost evropskim integracijama od strane Evropskog foruma Alpbach, Kemal vjeruje da je njegova životna misija da bude svojevrsni ambasador BiH. Promocija BiH u svijetu jedan je od njegovih najvećih ciljeva, te svoju zemlju predstavlja odgovorno i ponosno na brojnim konferencijama i programima.
,,Težina zadatka dolazi iz svih problema sa kojima se susreće naše društvo, dok vještinu da govorimo o pozitivnim stvarima u BiH crpimo iz naše ljubavi prema domovini. Jer domovina su ljudi, ravnice i gore, prelijepa mahala i duša bosanskih planina i njenog hercegovačkog krša. Ne bih da zvučim kao pjesnik, ali Bosna jeste pjesma’’, opisuje Kemal.
Ovaj mladić vjeruje da je moguće podići standard života u BiH i veoma ga interesuju pitanja interkulturalne i prekogranične saradnje, pomirenja i zbližavanja ljudi. Kemalov rad je prepoznat kroz nekoliko priznanja, te je nedavno kao jedan od pet mladih iz srednje i istočne Evrope dobio nagradu Erhard Busek za izvanrednu predanost i rad na evropskim integracijama. Takođe je osvojio i UNICEF-ovu nagradu za najbolji omladinski projekt u BiH, te nagradu od strane Schuler Helfen Leben organizacije za projekt prekogranične saradnje, između ostalih priznanja.
Uskoro će kao kruna njegovog rada, biti objavljena knjiga u kojoj će biti uključen i njegov magistarski rad koji se bavi temom integracije i migracije bosanskohercegovačke dijaspore u Njemačkoj.
,,Kroz istraživanje koje sam sproveo u dvije njemačke pokrajine Baden-Würtemberg i Schleswig-Holstein potrudio sam se da otkrijem razloge zbog kojih naša dijaspora migrira u određena njemačka područja, šta su razlozi njihovog odlaska i kako vide svoju integraciju u njemačkom društvu’’, objašnjava on i dodaje kako su rezultati ohrabrujući kada se govori o ekonomskoj integraciji, dok uključivanje i dalja integracija zavisi od bh. dijaspore i njemačkog društva u cjelini.
Školovanjem je izgradio sebe, ali i stvorio mehanizme koji mogu pomoći daljnjem razvitku BiH.
,,Moj plan je podržati integraciju našeg stanovništva, pratiti njihov razvoj i predlagati na koji način možemo domovini pomoći i izvana. Moramo biti svjesni da se izvan BiH nalazi više od pola njenog stanovništva, da je bh. dijaspora raskoš profesionalaca, akademika, uspješnih biznismena, sportista pa i političara. Ovo je resurs koji moramo vratiti našoj domovini i sa njim rješavati okove i oklop problema koji je uništavaju’’, vjeruje Kemal.
Unatoč brojnim ponudama, Kemal se vratio u region i odlučio raditi za Regionalnu kancelariju za saradnju mladih (RYCO) u Tirani. Objašnjava da je RYCO jedinstvena međuvladina institucija koja ima mandat da poveže mlade u regionu, omogući im da se upoznaju i sarađuju jedni sa drugima, da putuju i vole svoj region.
,,Kada sam kao student implementirao svoje projekte za mlade, osnivanje RYCO – Regionalne kancelarije za saradnju mladih za mene je bilo iskreno ohrabrenje da našoj regiji može biti bolje. Ova činjenica zaista me raduje, iako danas imamo sve više negativnih političkih poruka, administrativnih prepreka za putovanje mladih, jako niskih budžetskih izdavanja za mlade i cjelokupna situacija ne obećava mladim ljudima da planiraju budućnost u svojoj domovini’’, zaključuje Kemal.
Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.
Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva Nacionalnog fonda za demokratiju.
