Škola rokenrola u Mitrovici je jedna od rijetkih inicijativa koja je uspjela da kreira popularne aktivnosti, da se širi i napreduje, a sve zato što to žele ljudi iz lokalnih zajednica i različitih etničkih grupa.
Intervencije međunarodne zajednice u oblasti prevencije konflikta i jačanja pomirenja su kreirale povoljna okruženja za rast civilnog društva. Međutim, aktivnosti civilnog sektora koje su podržane od strane međunarodnih donatora ne uspijevaju uvijek da se približe lokalnoj zajednici i održe svoj rad kao aktualan. Ove organizacije su često okarakterisane kao ,,strani agenti’’ koji predstavljaju stavove samo jedne etničke grupe, što im koči potencijal za gradnju pomirenja u podijeljenim zajednicama.
Škola rokenrola u Mitrovici je jedna od rijetkih inicijativa koja je uspjela da kreira popularne aktivnosti, da se širi i napreduje, a sve zato što to žele ljudi iz lokalnih zajednica i različitih etničkih grupa. Ova škola je svoj rad započela 2008. godine kao ,,tipični’’ međunarodno podržan projekt, da bi 2012. godine, uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova Holandije, postala nezavisna nevladina organizacija.
Rad u gradu poput Mitrovice gdje podjele po etničkim linijama sežu duboko, uključujući odvojene vladine usluge, telefonske linije, škole i valute, nije nimalo jednostavan.
Prema riječima direktora za istraživanje u Kosovskoj fondaciji za civilno društvo (KCSF), Drena Puke: „Društvene podjele ograničavaju zajedničko građansko djelovanje. Jedna od glavnih karakteristika koje definišu Mitrovicu je totalno odsustvo nade…. Kada se vratite kući nakon neke aktivnosti, okruženi ste nekim strahom koji se uvijek koristi kako bi se grad dalje izolovao.ˮ
Sa ovim se slaže i Wendy Hassler-Forest, predstavnica organizacije Muzičari bez granica, jednog od međunarodnih donatora škole: „Raditi u gradu gdje se ljudi ne mogu čak ni sresti na nekom zajedničkom mjestu je pravi izazov. Rad u ovom gradu me doveo do spoznaje da ljudi sa dvije strane Mitrovice ne znaju ništa jedni o drugima.ˮ
Uprkos svim preprekama, škola je postepeno počela da okuplja i Srbe i Albance, kao dvije etničke grupe koje rijetko komuniciraju u ovom podijeljenom gradu, u jedan kolektiv u kojem sviraju i pjevaju zajedno. Blizu 1300 studenata je prošlo kroz školu, formirano je 49 multietničkih bendova, te su organizovani mnogobrojni koncerti, od kojih su neki održani i u multietničkom Kosovu. Samo u 2019. godini, 112 studenata je učestvovalo u 1782 časa i 179 treninga za bendove, a 10 bendova koji imaju kao članove mlade iz različitih etničkih grupa je izvelo 96 proba i 13 koncerata u sjevernoj i južnoj Mitrovici, Prištini, Leposaviću, Brezovici, Novom Selu, Skoplju i Beogradu.
Korisna prošlost i transcendentna moć muzike
Škola je osnovana pod motom „Želimo da zajedno obnovimo ponosnu muzičku baštinuˮ. Često se zaboravlja da je Mitrovica nekada bila multikuturološko čvorište sa bogatom umjetničkom i kulturnom scenom. Osnivači su odlučili privući pažnju javnosti promocijom specifičnog žanra muzike – rokenrola, a kroz naglašavanje univerzalnih vrijednosti poput poštovanja i tolerancije su privukli pažnju velikog broja publike svih generacija.[1]
Fokus na rokenrol, školi je omogućio čitav spektar aktivnosti poput predavanja, treninga, radionica, koncerata i priliku za stvaranje bendova. Škola također, od 2015. godine, pomaže mladim bendovima kroz studio za snimanje pjesama, te prostore za probe i zajednički rad, u sjevernom i južnom Kosovu, što je napredak koji je bio malo vjerovatan kada je škola počela sa radom 2008. godine.
Hassler-Forest nam je pokušala dočarati ovu moć muzike za prevazilaženje podjela: ,,Mogućnost da u jedan bend stavite Jelenu koja pjeva i Drenu gitaristu koji piše nevjerovatne pjesme, bez ikakvog vezanja za politiku je nevjerovatna. Njih dvoje su prevazišli prepreke koje im je nametnulo društvo.ˮ
Škola je pomogla da se među umjetnicima, a i ostalim korisnicima napravi atmosfera povjerenja, pa čak i prijateljstva. Kako navodi Milizza, jedna od lokalnih direktorki škole: „Poslije svog vremena konačno se mogu vidjeti studenti koji su se istinski povezali i oformili jaka prijateljstva…[Ali] trebalo nam je dosta vremena da dođemo gdje smo sada.“
Od neutralnosti do lokalnog mjesta za okupljanje
S obzirom da je održavanje sigurnosti jedna od glavnih briga za građane Mitrovice, i ova škola je morala pronaći rješenje kako da osigura sigurna mjesta gdje se muzičari iz različitih zajednica mogu okupljati i raditi zajedno.
,,Prvobitno smo našli lokaciju u podrumu centra za kulturu, koji se nalazi odmah kod glavnog mosta…. u nadi da će omladina, sa dvije različite strane, dolaziti tu na časove muzike. Ali to je bilo naivno razmišljanje. Ljudi u Mitrovici jednostavno ne prelaze taj most, pogotovo ne za neke male povode kao što su časovi muzike“, objašnjava Hassler-Forest.
Osnivači su potom odlučili da pozovu mlade muzičare na ljetnu školu u Skoplju u Makedoniji, kako bi se mladi iz različitih zajednica družili zajedno, vježbali pjevanje i sviranje i na kraju izveli koncert zajedno. Po povratku sa te škole, mladi su rekli da žele da imaju isto takvo mjesto za druženje i u Mitrovici.
Hassler-Forest se prisjeća: „Ovi mladi muzičari su, odmah po povratku, rekli da zahtijevaju jednu ovakvu školu u svom gradu. Tada smo odlučili da restrukturiramo cijeli projekt, i stvorimo jednu školu na svakoj strani u kojoj ćemo organizovati redovne ljetne škole, treninge i turneje.“ Tako su se rodile dvije grane ove škole, jedna na sjeveru i jedna na jugu Mitrovice.
Oblik mješovitog lokalnog i međunarodnog menadžmenta je također pomogao razvoj ove inicijative. „Kako bi na najbolji način pružili podršku našem lokalnom timu nastavnika i umjetnika, u školi rokenrola uvijek imamo jedan glavni tim za menadžment u kojem su dva lokalna člana sa obje strane grada i jedan međunarodni član. Na ovaj način smo osigurali balans i ravnopravno uključivanje svihˮ, objašnjava Hassler-Forest.
Interes lokalnog stanovništva nije bilo lako razviti. Tim škole i dalje organizuje siguran prevoz za mlade muzičare sa jednog na drugi dio grada, ali sve veći broj mladih odlučuje da sami organizuju prevoz ili pješače sa jedne na drugu stranu. Sve ovo su jasni pokazatelji da povjerenje i povezanost u gradu raste. Učenici škole također slobodnije promovišu svoj muzički rad, pjesme i koncerte na društvenim mrežama, što je radikalna primjena koja nije bila zamisliva do prije par godina.
Milizza zaključuje: „Svi učenici škole su uzeli učešće u prošlogodišnjem koncertu u Mitrovici. Iskreno, i sama sam bila malo iznenađena, pogotovo kada sam vidjela koliku podršku su ovi mladi dobili od svojih roditelja.ˮ Nakon svega „najteža je stvar napredovati polako i ne očekivati brze rezultateˮ.
[1] Web stranica Škole rokenrola u Mitrovici: https://www.mitrovicarockschool.org/
Ovaj članak je dio šireg istraživanja podržanog od strane Kosovske Fondacije za otvoreno društvo kao dio projekta „Izgradnja znanja o Kosovu (3.0)ˮ, čiji će rezultati biti objavljeni uskoro.
