Važnosti regionalne suradnje i solidarnost u borbi protiv desnog ekstremizma su dio zaključaka Podgoričkog plenuma „Quo Vadis Balkan“, koji je održan od 10. do 12. veljače/februara u Crnoj Gori, s predstavnicima intelektualne, akademske i političke elite iz država regije.
Na dvodnevnom regionalnom skupu, koji su organizirali Centar za građansko obrazovanje, Regionalna akademija za razvoj demokratije i Fondacija Friedrich Ebert, političari/ke, historičari/ke, novinari/ke, publicisti/kinje, pisci i spisateljice, predstavnici/e međunarodnih i nevladinih organizacija, kao i drugi sudionici/e govorili/e su o problemima rastućeg nacionalizma, šovinizma i ekstremizma, a kako bi osnažili progresivne snage za prevazilaženje problema s ciljem osiguranja stabilnosti i sigurnosti regiona.
O radikalizaciji i fašizmu Zapadnog Balkana govorili su historičari, diskutujući o uzastopnoj potrebi političkih struktura da se legitimiraju zloupotrebom historije. „Brak između politike i istoriografije je loš odabir“, istaknuo je historičar Ivo Goldstein.
Profesor Husnija Kamberović osvrnuo se na situaciju u Bosni i Hercegovini i naveo problem različitih narativa. Kako je kazao, govoriti o nacionalnim historiografijama znači dati im važnost znanstvene historiografije, što svakako ne može biti slučaj.
„Istorija je znanost o sadašnjosti a ne o prošlosti“, kazala je historičarka Dubravka Stojanović, naglasivši da treba razlikovati reviziju istorije i revizionizam, koji podrazumijeva svjesno, zlonamjerno ideološko i ciljano manipuliranje historijskim činjenicama i zloupotrebu prošlosti.
Publicisti/kinje, novinari/ke i pisci te spisateljice iz regije na panelu „Kako možemo biti glasniji?“, naglasili su važnost uloge i utjecaja medija na probleme s kojima se suočava regija. Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja i dugogodišnja novinarka, kazala je da je jako bitna uloga vjerskih lidera, posebno u Bosni i Hercegovini, jer umjesto da unose mir i stabilnost zna se dogoditi da vjerske vođe uzrokuju destabilizaciju i budu uzročnici širenja mržnje.
Bosna i Hercegovina, kako je kazala Šarić, suočava se s ozbiljnim problemima nakon donošenja Zakona o zabrani negiranja genocida, iako je prijeko potreban i bez njega bi budućnost za mlade osobe bila nesigurna.
Novinarka Vesna Mališić iz Srbije je kazala da je jedan od osnovnih problema u regiji govor mržnje koji se tumači kao sloboda govora, dok je profesor Vladimir Vojinović govorio o opasnostima da se uvede vjeronauka u škole u Crnoj Gori.
Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva bila je na panelu sa Stipom Mesićem, bivšim predsjednikom Republike Hrvatske, Danijelom Serverom, profesorom s univerziteta Johns Hopkins i Ivanom Vukovićem, gradonačelnikom Podgorice. Gradonačelnica Karić je istaknula da ideje koje nosi socijaldemokracija nisu prolazne niti vremenski ograničene i da ih nitko ne može zaustaviti. Prema riječima sarajevske gradonačelnice, treba govoriti o intenziviranju ili osnaživanju socijaldemokracije i antifašizma, a ne nestanku, jer se radi o univerzalnim idejama koje nemaju veze s religijom, nacijom ili političkim sukobima.
O utjecaju socijaldemokracije govorio je i Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, na panelu zajedno s Vesnom Pusić, bivšom ministricom vanjskih poslova i potpredsjednicom Vlade Republike Hrvatske, Josipom Juratovićem, zastupnikom u njemačkom Bundestagu, Rankom Krivokapićem, bivšim predsjednikom Skupštine Crne Gore, Duškom Markovićem, zastupnikom i bivšim predsjednikom Vlade Crne Gore i Natašom Vučković, direktoricom fondacije Centra za demokratiju iz Beograda.
Otvoreno su govorili s kojim se problemima suočava ljevica, a Magazinović je naglasio da države regije žele postati članice Europske unije (EU) i da „kod nas moraju da vrijede iste vrijednosti i pravila koja važe u EU“, kao i da oko toga ne smije biti nikakve političke trgovine.
Daniel Serwer, jedan od međunarodnih stručnjaka za situaciju na Balkanu, ocijenio je da je situacija izuzetno teška te da su sve zemlje na Balkanu ekonomski ovisne o pomoći EU. Spomenuo je da je etnički populizam koji cvjeta na Balkanu „plodno tlo za djelovanje Rusije, Kine i Turske“, i da je jedan od načina suprotstavljanja tim utjecajima na Zapadnom Balkanu „osnaživanje progresivnih političara koji moraju djelovati u suradnji s građanskim društvom“.
Očitovanje Srbije u vezi rusko-ukrajinskog sukoba je bilo jedno od glavnih pitanja. Balša Božović, predsjednik Izvršnog odbora Regionalne akademije za demokratski razvoj, kazao je da rusko-ukrajinska kriza i najnoviji potezi Rusije, kao i reakcija EU i zapadnih demokracija, stavljaju Srbiju pred izbor hoće li uskladiti vanjsku politiku s EU ili biti neutralna pod raznim izgovorima i tako iznova pokazati da nije pouzdan partner EU.
