PRONI: Mladi su neprocjenjiv kapital

Foto: PRONI arhiva

„Samo zamislite, usudite se i pitajte – PRONI tim ima odgovor“, kazala je Miroslava Milivojević, polaznica PRONI Akademije omladinskog rada u Banja Luci.

PRONI Centar za omladinski razvoj od 1998. godine djeluje na nacionalnom, ali i međunarodnom nivou. Pokrenut je u Brčko distriktu BiH, a kao glavne ciljeve postavlja edukaciju mladih, kao i promociju mira i aktivizma među građanima. 

„Strateški ciljevi PRONI Centra za omladinski razvoj mijenjali su se tokom vremena kao što su se mijenjale i potrebe mladih, ali i društveno-politički kontekst u kome smo djelovali. Ipak, neki od strateških ciljeva su ostali isti, a to su doprinos izgradnji demokratskog društva u Bosni i Hercegovini (BiH) kroz socijalno obrazovanje mladih, izgradnju mira, međusektorsku saradnju, podršku omladinskim aktivnostima i promovisanje evropskih integracija“, naglasio je Adnan Pecković, eksterni saradnik PRONI Centra za omladinski razvoj.

Dvadeset tri godine rada s mladima dovele su do objave „Priručnika za omladinski rad“. Kažu da je rad s mladima još uvijek relativno nova profesija u Bosni i Hercegovini te još uvijek nije priznat kao zanimanje. Zbog doprinosa boljem društvenom životu mladih, omladinski rad neupitno zaslužuje bolji status u našoj državi.

Upravo PRONI je osnivač najveće mreže omladinskih klubova u BiH, pa tako broji 42 kluba mladih. Pored toga, kao rezultati projekata STaR BiH (Societal transformation and reconciliation) i YouVolution kroz BHRI inicijativu, nastalo je još nekoliko omladinskih klubova. Radi se o prostoru namijenjenom mladima, koji oni mogu koristiti za svoje lično i profesionalno usavršavanje, druženje i razvijanje.

PRONI je pokretač omladinskih klubova u BiH, kao novog načina rada s mladima. (Foto: PRONI arhiva)

Više od 40.000 mladih ljudi je, na posredan i neposredan način, dio aktivnosti koje je ova organizacija realizirala. Više od stotinu projekata namijenjenih poboljšanju njihovog ličnog i socijalnog razvoja kroz neformalnu edukaciju pozicionirali su PRONI Centar kao dio nevladinog sektora koji nastoji da što veći dio mlade populacije potakne da budu aktivni članovi zajednice, da razumiju svijet oko sebe i svojim inicijativama utiču na rješavanje problema.

PRONI Centar ima preko 20 zaposlenih koji, disperzirani u različitim gradovima, nastoje održati kontinuitet rada i povezati mlade iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine kroz aktivnosti koje potiču koheziju nezavisno od nacije, etničke pripadnosti, religije, spola i drugih teritorijalnih i neteritorijalnih identiteta. Mladi ljudi navode PRONI kao dobar model rada nevladinog sektora, a neki ovu organizaciju smatraju najboljom u Bosni i Hercegovini.  

,,Rad organizacije je uspostavljen tako da svakoj instituciji ili bilo kojoj ustanovi bude ogledalo kako se postupa prema omladini i koji su principi rada. Kolegijalnost je na najvišem nivou, svako od uposlenika i volontera je uvek spreman da pomogne i doprinese da se aktivnosti sprovedu na najbolji mogući način. Svi članovi PRONI-ja su jednaki, nema razlika jer svi imaju isti cilj – omogućiti mladim osobama bolju perspektivu u društvu“, navodi Milan Sofrenić, polaznik PRONI Akademije omladinskog rada i volonter u omladinskom klubu u Bijeljini. 

Mustafić Alma, polaznica PRONI Akademije omladinskog rada u Sarajevu, svrstava PRONI među najbolje nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini, zato što, kako navodi, kompetentnost i stručnost kadra omogućava da prenose znanje na najbolji mogući način, a inovativnost i dinamičnost dodatno daju na kvaliteti rada.

Pored kreiranja sigurnog prostora za mlade, osiguranja jednakih prilika za razvoj njihovih kapaciteta bez obzira na to ko su i odakle dolaze, izgradnje mira, tolerancije i suživota kroz kohezivne politike, PRONI radi i na ekonomskom osnaživanju mladih nudeći im evropska rješenja kroz program ,,Evropska Omladinska Kartica“, istovremeno promovirajući mobilnost mladih kao Kontakt tačka programa Erasmus + mladi i Evropske snage solidarnosti. Kao jedini licencirani zastupnik za BiH, ovim programom PRONI otvara nove prilike za mlade.

PRONI je jedina pridružena organizacija iz BiH za tri najbolja evropska programa za mlade i mobilnost mladih. (Foto: PRONI arhiva)

,,Od ulaska u PRONI do danas na sebi sam video mnoštvo pozitivnih promena i mogućnosti koje posedujem i to je svakom potrebno. Pored znanja, najbolja moguća stvar za svaku mladu osobu je socijalizacija i upoznavanje s drugim mladim osobama u BiH i šire. Učešćem na aktivnostima stvorio sam prijatelje za ceo život i s kojima sam u kontaktu iako nas kilometri dele. Svaki grad u našoj državi me asocira na jednu ili više osoba koje sam upoznao i sprijateljio se. Najveće je bogatstvo kad znate da ste dobrodošli gde god da pođete“, kaže Sofrenić.

Važnost mladih nisu ostavili po strani čak ni za vrijeme globalne pandemije virusom COVID-19. Svoj rad su prilagodili novim uslovima, a svoje edukacije preusmjerili na online svijet, sprečavajući na taj način da mladi potencijali i njihov razvoj trpe posljedice novonastale situacije. 

Polaznici online edukacija navode kako su bili skeptični, imali različite strahove od online rada te su mislili da će biti samo nijemi posmatrači. Međutim, ističu kako su njihova iskustva bila mnogo više i bolje od onoga što su očekivali. 

,,Sada kada pogledam unazad sve su to bili samo smiješni strahovi. Od očekivanja koja sam imala dobila sam mnogo više i samu sebe sam pobijedila u izazovu da izađem iz zone komfora. Ali ništa to ne bi bilo moguće da nije bilo sjajnog PRONI tima koji je učinio da taj online svijet i online radionice izgledaju manje strašnim i manje neugodnim. Iskustvo koje je, s punom slobodom to mogu reći, promijenilo mene, ali i usmjerilo put mog života ka novim stvarima i izazovima. Izašla sam iz zone komfora upravo zahvaljujući PAOR programu, odvažila sam se da se izdvojim iz mase, da budem taj pojedinac koji mijenja stvari“, navodi Elma Mulić. 

Pored različitih programskih sadržaja koje nudi, PRONI otvara vrata svim mladim ljudima i njihovim idejama, omogućavajući im na taj način da stiču iskustvo, da rade istovremeno na sebi i na drugima kroz implementaciju aktivnosti koje su u sferi interesovanja mlade populacije. Ovakvim pristupom promovira mlade lidere i zagovarače promjena u zajednici.

PRONI otvara vrata svim mladim ljudima, njihovoj uključenosti u različite programe koji su u sferi njihovog interesovanja, te pružanju slobode njihovoj kreativnosti. (Foto: PRONI arhiva)

Neki od onih koji su tu mogućnost već iskoristili preporučuju ostalim mladim ljudima da budu dio aktivnosti PRONI Centra kako bi radili bolje stvari za sebe i za ljude oko sebe. 

„PRONI priča je priča o inkluziji. Pri tome, ovdje pojam ‘inkluzije’ ne izjednačavam samo s potrebama lica koja imaju određene psihofizičke poteškoće. Govorim o potrebama svih nas, posebno mladih. Potrebama da se naš glas čuje, da naše ideje postanu djela i primjer moguće pozitivne prakse koja pokreće našu zajednicu. Potrebe da suživot s drugim i drugačijim ne bude samo misaona imenica, nego imperativ i inspiracija za svjetliju budućnost mladih u našoj zemlji. Mislite da je nemoguće sve ove potrebe zadovoljiti? Samo zamislite, usudite se i pitajte – PRONI tim ima odgovor!“,  istakla je Milivojević.

Dugo godina prepoznavanja potreba mladih stoji iza PRONI Centra za omladinski razvoj, a kontinuirane aktivnosti prilagođene razvoju njihovih potencijala govore da ova organizacija zaista mlade ljude vidi kao neprocjenjiv kapital.

Ovaj članak je ranije objavljen u prvom izdanju MIR Magazina. MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs. Posvećen je pojedincima i organizacijama koje su nam ostavile u naslijeđe čvrste temelje za nastavak naše borbe za mir i pravdu.

Benisa je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Bijelog Polja, a trenutno živi i radi u Sarajevu. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu gdje je stekla i zvanje magistra na odsjeku za politologiju. Kao jedan od najboljih studenata, Benisa je dobitnica dvostrukog Specijalnog priznanja ‘’Srebrena značka’’ Univerziteta. Dvije godine radi u nevladinom sektoru kao certificirana omladinska radnica, vršnjačka edukatorica i PR u oblasti rada sa mladima, a od 2021.godine i kao projektna asistentica Centra za postkonfliktna istraživanja.

Vezani članci

Osvrt na memorijalizaciju genocida i Holokausta
Židovski pravni teoretičar poljskog porijekla Raphael Lemkin prvi je skovao termin ʻgenocidʼ u djelu ʻVladavina osovine u okupiranoj Evropi: Zakoni okupacije, analiza vlade, prijedlozi za ponovnu uspostavuʼ 1944. godine. Lemkinov opis genocida podrazumijeva „zločinačku namjeru da se uništi ili trajno osakati jedna grupa“. Ovom definicijom postavio je temelje za Konvenciju o genocidu i studije o genocidu kao sociološku disciplinu.
Iskustva BiH korak naprijed za Ukrajinu u prepoznavanju CRSV-a (III dio)
Seksualno nasilje počinjeno u konfliktu (CRSV) neosporno ima trajne posljedice kako za preživjele, tako i za njihove porodice ali prema izvještajima nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, proces memorijalizacije i javno priznanje zločina veliki su doprinos procesu postizanja pravde i korak naprijed ka njihovoj integraciji u društvo.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu