Da li će Bosna i Hercegovina postati država staraca je vrlo često postavljeno pitanje na čiji rezultat mogu uticati predstavnici vlasti na svim nivoima, i to pružanjem prilika mladim ljudima da se zaposle i dobiju solidna primanja za normalan život, da osiguraju poticaje za smanjenje bijele kuge a samim time i da školske klupe u nekim kantonima ne budu prazne.
Sociolog Jusuf Žiga pojašnjava da su negativni demografski trendovi već u kontinuitetu i da je problem bijele kuge prisutan više od decenije, uz enorman pad fertiliteta, nataliteta ali i povećanje mortaliteta.
Uz to, veliki broj mladih odlazi iz Bosne i Hercegovine. Među njima je i muzičar Dino (Senadin Šahmanović) koji planira da ode u Njemačku i da tamo osnuje porodicu.
„Formirati porodicu u našoj zemlji je skupo, previše. Evo, ovdje sam radio kao muzičar i to je bilo sasvim dovoljno da preguram mjesec, ali i ne da uštedim ili da sebi godišnje priuštim malo luksuza, odlazak do Neuma, Makarske, negdje na primorje“, objašnjava Dino, pitajući se kako čovjek može da se ne plaši imati dijete a znati da mu ne možete mnogo toga priuštiti jer su poslovi od danas do sutra.
Demografski analitičar Aleksandar Čavić istaknuo je da postoji niz problema zbog kojih mladi ljudi odlaze: ,,Istraživanje koje smo radili na osnovu skupine koja ima namjeru odlaska došli smo do nekoliko grupa. Jedna grupa je vezana za uslove rada, visinu plate, sigurnost radnog mjesta, a druga je vezana za opšte uslove života a tiče se kvaliteta zdravstvenog i obrazovnog sistema, treća ovisi od perspektive za potencijalne migrante i njihove porodice, nepotizam, korupcija i tako dalje“.
Kako navodi Čavić, nema statistike spoljnih migracija na nivou države zbog čega ne postoje tačni podaci koliko je stanovništva napustilo zemlju, a što, kako je kazao, govori kakav je odnos države prema tom problemu.
Manjak perspektive
Prema Federalnom zavodu za statistiku, u periodu od 2016. do 2020. godine iz Federacije BiH iselila je 21.551 osoba, a broj novorođenih smanjio se za 12,4 posto. Nezaposlenost, manjak perspektive i nizak životni standard navode mlade da iseljavaju iz države a što utječe na pad nataliteta i ostavlja prazne školske klupe.
,,Prosvjetni radnici Unsko-sanskog kantona se prebrojavaju na listi tehnološkog viška i bilježe svake godine manjak učenika u školskim klupama. Oni su ogorčeni jer jedino oni osjećaju odljev stanovništva i jedino oni ispaštaju što nam ljudi odlaze“, kazala je predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja Unsko-sanskog kantona, Zehra Hadžić.
Veliko iseljavanje stanovništva bilježi i Kanton 10, a ministrica znanosti, prosvjete, kulture i športa tog kantona, Gordana Nakić, je kazala da su u akademskoj 2010/2011. godine imali 8.900 učenika, a pet godina kasnije taj broj se značajno smanjio na 7.500.
,,U prošloj godini imali smo nešto malo manje od 5.900 učenika. U zadnjih deset godina izgubili smo ukupno 3.000 učenika ili jednu trećinu, što su izuzetno loši statistički podaci i zbilja apeliram na sve da se što se prije uhvatimo u koštac s ovom bijelom kugom“, kazala je ministrica Nakić.
Naknade za porodilje
Ni u Gradu Mostaru situacija nije mnogo drugačija. Gradski vijećnik Stanko Ćosić je kazao da su demografski podaci alarmantni: ,,U zadnjih deset godina, 1.200 djece je manje u osnovnim školama što je nekih od 50 do 60 razreda“.
„U Mostaru je zadnjih desetak godina natalitet 9.2 posto, zadnje četiri godine je i manji. Prema demografima ako imamo natalitet manji od 15 posto kaže se da je rodnost niska. Ako udio populacije starijih od 65 godina je 8 posto tada se kaže da stanovništvo stari, a mi u Gradu Mostaru imamo čak 17 posto takve populacije“, kazao je Ćosić.
Kako bi povećali natalitet, Ćosić je kazao da su uveli jednokratnu novčanu pomoć koja varira od broja djeca u jednoj porodici.
Vlada Kantona Sarajevo je donijela prošle godine odluku da se osigura naknada porodiljama godinu dana bez obzira da li su zaposlene ili ne u iznosu nešto manjem od 1.000 konvertibilnih maraka. Odluka se primjenjuje na području Sarajevskog kantona. Po uzoru na ovu odluku i neki drugi kantoni poput Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Bosansko-podrinjskog, Srednjo-bosanskog planiraju ili su već uveli veće naknade za porodilje.
Kao moguće rješenje za zaustavljanje odlaska mladih, analitičar Čavić je kazao da je potrebno uspostaviti sistem za praćenje spoljnih migracija i onda ići dalje na način da se provede veliko istraživanje u iseljeništvu posebno posljednjih deset ili 12 godina i ustanove razlozi odseljavanja a onda raditi na otklanjanju tih uzoraka.
„Ono što ja vidim kao rješenje je uspostaviti jedan normalan sistem vlasti koja bi brinula o ključnim problemima ljudi“, kazao je Čavić.
Sličnog je mišljenja i sociolog Žiga, koji smatra da se u problem iseljavanja trebaju uključiti svi i stvoriti ambijent za poželjan život mladom čovjeku da se može zaposliti i pristojno od svog rada živjeti.
