Neophodno riješiti problem bijele kuge i odlaska mladih

Izvor: portal Moja Hercegovina

Da li će Bosna i Hercegovina postati država staraca je vrlo često postavljeno pitanje na čiji rezultat mogu uticati predstavnici vlasti na svim nivoima, i to pružanjem prilika mladim ljudima da se zaposle i dobiju solidna primanja za normalan život, da osiguraju poticaje za smanjenje bijele kuge a samim time i da školske klupe u nekim kantonima ne budu prazne.

Sociolog Jusuf Žiga pojašnjava da su negativni demografski trendovi već u kontinuitetu i da je problem bijele kuge prisutan više od decenije, uz enorman pad fertiliteta, nataliteta ali i povećanje mortaliteta. 

Uz to, veliki broj mladih odlazi iz Bosne i Hercegovine. Među njima je i muzičar Dino (Senadin Šahmanović) koji planira da ode u Njemačku i da tamo osnuje porodicu. 

„Formirati porodicu u našoj zemlji je skupo, previše. Evo, ovdje sam radio kao muzičar i to je bilo sasvim dovoljno da preguram mjesec, ali i ne da uštedim ili da sebi godišnje priuštim malo luksuza, odlazak do Neuma, Makarske, negdje na primorje“, objašnjava Dino, pitajući se kako čovjek može da se ne plaši imati dijete a znati da mu ne možete mnogo toga priuštiti jer su poslovi od danas do sutra.

Demografski analitičar Aleksandar Čavić istaknuo je da postoji niz problema zbog kojih mladi ljudi odlaze: ,,Istraživanje koje smo radili na osnovu skupine koja ima namjeru odlaska došli smo do nekoliko grupa. Jedna grupa je vezana za uslove rada, visinu plate, sigurnost radnog mjesta, a druga je vezana za opšte uslove života a tiče se kvaliteta zdravstvenog i obrazovnog sistema, treća ovisi od perspektive za potencijalne migrante i njihove porodice, nepotizam, korupcija i tako dalje“.

Sociolozi upozoravaju da je problem bijele kuge prisutan više od decenije. (foto: Samir Jordanović AA)

Kako navodi Čavić, nema statistike spoljnih migracija na nivou države zbog čega ne postoje tačni podaci koliko je stanovništva napustilo zemlju, a što, kako je kazao, govori kakav je odnos države prema tom problemu. 

Manjak perspektive

Prema Federalnom zavodu za statistiku, u periodu od 2016. do 2020. godine iz Federacije BiH iselila je 21.551 osoba, a broj novorođenih smanjio se za 12,4 posto. Nezaposlenost, manjak perspektive i nizak životni standard navode mlade da iseljavaju iz države a što utječe na pad nataliteta i ostavlja prazne školske klupe.

,,Prosvjetni radnici Unsko-sanskog kantona se prebrojavaju na listi tehnološkog viška i bilježe svake godine manjak učenika u školskim klupama. Oni su ogorčeni jer jedino oni osjećaju odljev stanovništva i jedino oni ispaštaju što nam ljudi odlaze“, kazala je predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja Unsko-sanskog kantona, Zehra Hadžić.

U Kantonu 10 se, prema podacima iz 2016. godine, broj upisanih učenika smanjio na 7.500. (foto: sestaosnovna.ba)

Veliko iseljavanje stanovništva bilježi i Kanton 10, a ministrica znanosti, prosvjete, kulture i športa tog kantona, Gordana Nakić, je kazala da su u akademskoj 2010/2011. godine imali  8.900 učenika, a pet godina kasnije taj broj se značajno smanjio na 7.500. 

,,U prošloj godini imali smo nešto malo manje od 5.900 učenika. U zadnjih deset godina izgubili smo ukupno 3.000 učenika ili jednu trećinu, što su izuzetno loši statistički podaci i zbilja apeliram na sve da se što se prije uhvatimo u koštac s ovom bijelom kugom“, kazala je ministrica Nakić.  

Naknade za porodilje

Ni u Gradu Mostaru situacija nije mnogo drugačija. Gradski vijećnik Stanko Ćosić je kazao da su demografski podaci alarmantni: ,,U zadnjih deset godina, 1.200 djece je manje u osnovnim školama što je nekih od 50 do 60 razreda“. 

„U Mostaru je zadnjih desetak godina natalitet 9.2 posto, zadnje četiri godine je i manji. Prema demografima ako imamo natalitet manji od 15 posto kaže se da je rodnost niska. Ako udio populacije starijih od 65 godina je 8 posto tada se kaže da stanovništvo stari, a mi u Gradu Mostaru imamo čak 17 posto takve populacije“, kazao je Ćosić.

Kako bi povećali natalitet, Ćosić je kazao da su uveli jednokratnu novčanu pomoć koja varira od broja djeca u jednoj porodici. 

Vlada Kantona Sarajevo je donijela prošle godine odluku da se osigura naknada porodiljama godinu dana bez obzira da li su zaposlene ili ne u iznosu nešto manjem od 1.000 konvertibilnih maraka. Odluka se primjenjuje na području Sarajevskog kantona. Po uzoru na ovu odluku i neki drugi kantoni poput Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Bosansko-podrinjskog, Srednjo-bosanskog planiraju ili su već uveli veće naknade za porodilje.

Kao moguće rješenje za zaustavljanje odlaska mladih, analitičar Čavić je kazao da je potrebno uspostaviti sistem za praćenje spoljnih migracija i onda ići dalje na način da se provede veliko istraživanje u iseljeništvu posebno posljednjih deset ili 12 godina i ustanove razlozi odseljavanja a onda raditi na otklanjanju tih uzoraka. 

„Ono što ja vidim kao rješenje je uspostaviti jedan normalan sistem vlasti koja bi brinula o ključnim problemima ljudi“, kazao je Čavić.

Sličnog je mišljenja i sociolog Žiga, koji smatra da se u problem iseljavanja trebaju uključiti svi i stvoriti ambijent za poželjan život mladom čovjeku da se može zaposliti i pristojno od svog rada živjeti.

Edina Šahmanović je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Kalesije. Studira žurnalistiku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Radi kao spikerka i voditeljica lokalnog RTV servisa u Tuzli.

Vezani članci

Ture preko kojih bh. krajolici dobijaju drugi značaj
Udruženje „Azimuth 135“ kroz slogan „Hodaj pravom stazom“ promoviše planinarenje kroz multidisciplinarni spoj nekoliko disciplina za osobe različite životne dobi.
Ranjivi položaj trans osoba u Bosni i Hercegovini
Trans osobe su posebno ranjiva kategorija u Bosni i Hercegovini (BiH) u pogledu društvene prihvaćenosti, zakonskog priznanja i pristupa zdravstvenoj zaštiti. Nedostatak zaštite, prihvaćanja i podrške u državi ogleda se u ograničenjima i preprekama s kojima se pojedinci suočavaju prilikom interakcije s institucijama i medicinskim stručnjacima.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu