Uloga italijanske diplomatije u izgradnji mira u Bosni i Hercegovini

Izvor: canva.com

Među prvim zemljama koje su uspostavile diplomatske odnose s Bosnom i Hercegovinom (BiH) je bila Italija i to još u ratnom periodu putem „specijalnog diplomatskog predstavništva“, a službeno ambasada je uspostavljena u novembru 1996. godine. Dobre odnose u trgovinskom, kulturnom, medicinskom, obrazovnom i drugim aspektima između Italije i Bosne i Hercegovine danas u italijanskoj ambasadi u Sarajevu žele još više ojačati, ali i doprinijeti procesu izgradnje mira. 

Italijanska diplomatija, kako navode iz ambasade Italije u Bosni i Hercegovini, ima dva glavna cilja a to su snažniji bilateralni odnosi između obje zemlje, promocija mira i stabilizacija Bosne i Hercegovine, a što nastoje potaknuti kroz evropske i atlantske međunarodne strukture. 

Italija je članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC-a), koji daje smjernice Visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini, a italijanski napori da pomogne bh. stabilizaciji vidljivi su i na vojnoj razini, kroz EUFOR i NATO.

Uz blisku političku saradnju, od velike su važnosti ekonomski i trgovinski odnosi ove dvije zemlje. Kako pojašnjavaju u Ambasadi, Italija je bila prvi uvoznik za BiH, prvi izvoznik i drugi po redu trgovinski partner u 2021. godini ali i tokom prvih pet mjeseci 2022. godine. 

,,Italija ima koristi od vrlo razgranate mreže poduzeća ove zemlje. Oni [poduzeća] su odavno uspostavljeni u proizvodnom tkivu BiH na vrlo učinkovit, prilagodljiv i dinamičan način u različitim sektorima“, kazao je Marco Di Ruzza, ambasador Italije u BiH. 

Tipične italijanske industrije u BiH

Ova ekonomska saradnja uveliko se može objasniti geografskom blizinom Italije i BiH, kao i prednostima u smislu energetskih i transportnih troškova za investitore. Upravo zahvaljujući ovim povoljnim uvjetima bio je moguć razvoj tipično italijanskih industrija u BiH poput industrije obuće, tekstila, odjeće i metalurgije, koje su naišle na istinsko uvažavanje oznake “Made in Italy”. Štaviše, Italija ima značajnu ulogu u bankarskom sistemu BiH sa svoje dvije banke, Unicredit i Intesa Sanpaolo.

Osim političkih i ekonomskih veza, Italija je od početka rata davala značajan doprinos razvoju BiH. Zapravo, Italija je prvi put pružila medicinsku i logističku pomoć zemlji 1992. godine i pomogla zbrinjavanje velikog broja ranjenih i izbjeglica iz BiH. 

Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine, Italija je usmjerila svoje resurse uglavnom u obnovu i ekonomski razvoj, time pridonoseći naporima međunarodnih organizacija i drugih zemalja. Posljednjih godina italijanska razvojna saradnja bila je uglavnom u sektorima ruralnog razvoja i izgradnje institucija. Na primjer, Italijanska agencija za razvojnu suradnju (AICS) provela je 2021. godine 11 inicijativa u Bosni i Hercegovini, što odgovara 11.373.632 eura bespovratnih sredstava.

,,Kroz AICS se finansiraju brojni projekti s ciljem što većeg razvoja veza, mostova i poveznica između različitih zajednica“, kazao je ambasador Di Ruzza.

Jedan od projekata koji je dobio snažnu potporu je Via Dinarica, platforma osmišljena da razvije dinamične i održive oblike turizma prilagođene mladima a kako bi doprinijeli ekonomskoj ravnoteži i omogućili da BiH iskoristi i unaprijedi izvanredne prirodne ljepote koje ima za ponuditi.

Platforma Via Dinarica osmišljena je da razvije dinamične i održive oblike turizma prilagođene mladima. (Izvor: viadinarica.com)

Snažnu bilateralnu saradnju prate i bliski kulturni odnos, a što se odražava u raznim inicijativama koje su proistekle iz Sporazuma o bilateralnoj saradnji na području kulture, obrazovanja i sporta, potpisanog 2004. godine, a koji je stupio na snagu 2015. godine. 

Most ka filmskoj ljetnoj sezoni

U području obrazovanja, na univerzitetskoj razini, snažno se potiče podučavanje italijanskog jezika zahvaljujući doprinosu Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije (MAECI-ja). Druge nedavne saradnje uključuju uvođenje programa “Radio Italia” tokom pandemije kao i organizaciju tri koncerta Orkestra mladih uz potporu italijanske ambasade. 

Italiju i BiH povezuje i kinematografija, a što se moglo vidjeti na “Danima italijanskog filma”, manifestaciji koja je održana od 27. juna do 3. juna ove godine u većim bosanskohercegovačkim gradovima poput Sarajeva, Banjaluke i Mostara. 

Dani italijanskog filma 2022. godine (Izvor: faktor.ba)

Ambasador Di Ruzza je istaknuo da filmska selekcija nastoji ,,simbolično izgraditi most ka tradicionalnoj, filmskoj ljetnoj sezoni Sarajeva, periodu izvanredno intenzivnom i dinamičnom za prijestolnicu, u koju pristižu redatelji i akteri iz cijele regije i iz mnogobrojnih zemalja“.

Postoji i velika umjetnička saradnja između Italije i BiH, što svjedoči o bliskoj kulturnoj vezi ove dvije zemlje još od završetka rata. Italijanski umjetnici i muzeji su odigrali ključnu ulogu u Ars Aevi projektu sarajevskog Muzeja savremene umjetnosti, a kojim se podržavaju temeljna uvjerenja da “Umjetnost može pobijediti zlo i destrukciju”,“Kultura je majka tolerancije” i “Interkulturalni dijalog obogaćuje”. 

Tokom godina umjetničke saradnje bile su česta pojava, a najnoviji primjer je izložba “La luce si colora” (Obojena svjetlost), italijanskog umjetnika Claudija Malacarnea, koja je bila u sarajevskoj Umjetničkoj galeriji od 2. do 27. juna ove godine.

Izložba La luce si colora umjetnika Claudija Malacarnea bila je izložena u Umjetničkoj galeriji u Sarajevu. (Foto: Serena Lucia Bassi)

Kustos izložbe Cesare Orler pojasnio je da je cilj Malacarneova rada prikazati “mediteranskost”. ,,U izložbi ima figurativnih djela u rasponu od južnotalijanskih vrtova do raznih vodenih scena – bazena, jezera, vodenih trgova raznih vrsta – u kojima je subjekt jednostavno povod za slikanje. Pravi protagonisti su mediteransko svjetlo i jarke, jako kontrastne boje“, kazao je Orler.

Prema riječima kustosa, skrivena poruka iza Malacarneovog rada je da postoji snažna veza između ljudskih bića koja može nadvladati mržnju i rat. To je razlog što je Ambasada Italije snažno podržala ovu izložbu, koja je ujedno služila i jačanju kulturnog mosta između Italije i BiH. 

Orler pojašnjava da to nije postignuto toliko odabirom umjetnika i njegovih djela koliko samo izložbom. ,,To što će strana ambasada imati priliku izlagati u državnoj galeriji jedne zemlje znači da je bosanskohercegovačka država ustupila svoj najprestižniji prostor kako bi Italiji dala priliku da se uključi u vrlo važan dijalog. Smatram da je ovo snažna i smislena poruka, koja je apsolutno i hitno potrebna“, istaknuo je Orler. 

Uz sve navedeno, kako ističu sagovornici, Italija nastoji doprinijeti procesu pomirenja u BiH koji još uvijek traje. U tu svrhu, Ambasada radi na promicanju međureligijske i međuetničke saradnje na lokalnoj razini kako bi stvorili mogućnosti za razmjenu i kulturni razvoj. 

„Ideja je da u vremenima očaja, poteškoća i tragedije za jednu naciju, druga zemlja može priskočiti u pomoć nudeći joj sigurno utočište“, istaknuo je Orler. 

Nada postoji da će se takve inicijative nastaviti i proširiti u godinama koje dolaze, s dalekosežnim potencijalom da pozitivno utiču na društvo koje je još uvijek jako pogođeno nasljeđem rata.

Serena je studentica političkih nauka na Univerzitetu Sciences Po Paris specijaliziran za srednju i istočnu Evropu. Na drugoj godini, nakon što je odabrala studij politike i uprave, fokusirala se na predmete koji se odnose na komparativnu politiku u istočnoj Evropi i međunarodno pravo. Nakon što je godinu u sklopu programa razmjene provela na Odsjeku za društvene i bihevioralne nauke Univerziteta u Amsterdamu, želja joj je upisati magisterij iz međunarodnog humanitarnog prava. Njen interes za tranzicijsku pravdu i humanitarnu pomoć te volontersko iskustvo doveli su je do rada u CPI-u. Nakon završetka studija planira raditi u humanitarnom sektoru.

Vezani članci

Eko Jasmina: Uspješan biznis organske hrane kao odgovor na nezadovoljstvo sustavom
Eko Jasmina, mali dućan organskog voća i povrća postoji već pet godina, a pokrenula ga je Mostarka Jasmina Ćušić iz, kako kaže, revolta protiv sustava u Bosni i Hercegovini.
Kako do ženskih prava u BiH?
Unatoč činjenici da su žene u Bosni i Hercegovini (BiH) dobile pravo glasa već 1945. godine, borba za ravnopravnost spolova i danas traje. Mnogi smatraju da je BiH patrijarhalna država, u kojoj je teško ostvariti ravnopravnu sredinu za žene i muškarce, međutim aktivistkinje u BiH svojom svakodnevnom borbom dokazuju suprotno.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu