Nezaposlenost i dosada razlog za opijanje

Amela Mrakić, Center for Youth Education

Na području Srednje Bosne sve veći broj mladih konzumira alkoholna pića. Kao razlog navode nezaposlenost, nesigurnost i dosadu. “Što se više popije to je žurka bolja“, nezaobilazna je rečnica kod mladih koji žive u Vitezu i okolini i predstavlja sinonim za dobro provedeno subotnje veče i dobru zabavu. Nakon trežnjenja, mladi razmjenjuju iskustva koliko je …

Na području Srednje Bosne sve veći broj mladih konzumira alkoholna pića. Kao razlog navode nezaposlenost, nesigurnost i dosadu.

“Što se više popije to je žurka bolja“, nezaobilazna je rečnica kod mladih koji žive u Vitezu i okolini i predstavlja sinonim za dobro provedeno subotnje veče i dobru zabavu.

Nakon trežnjenja, mladi razmjenjuju iskustva koliko je ko popio, koji je lokal popunjen, koja je estradna zvijezda gostovala i gdje je ko završio.

Osim punoljetnih, nerijetko se opijaju i mlađi, koji alkohol kupuju u prodavnicama mješovite roba, a da im prodavači ne zatraže ni obaveznu ličnu kartu.

Asmir Đelilović, predsjednik Udruženja “Izvor mladosti“ iz Viteza, kazao je da je nezaposlenost kod mladih ljudi jedan od ključnih faktora zbog kojeg se sve češće odlučuju na konzumaciju alkohola.

“U trenutnoj situaciji u kojoj se mladi ljudi nalaze u našoj državi, trebamo biti presretni ukoliko se ovaj trend ne bi širio u značajnijoj mjeri, jer to bi onda značilo potpuni haos i dezorjentaciju kod mlađih naraštaja“, kazao je A.R (26) iz Viteza.

Sličnog razmišljanja je i Đ.S. (22), koji smatra da se otvaranjem fabrika i stalnim upošljavanjem isključivo mladih ljudi može očekivati prevencija alkoholizma kod mladih.
Lokali u kojima se ne prodaje alkohol nisu primamljivi i mladi ih redovno zaobilaze.

“Ne pijem i nisam pristalica alkoholnih pića, ali u društvu gdje ga većina konzumira vrlo često dođem u situaciju da na kraju žurke shvatim da mi ustvari tu i nije bilo mjesto. S druge strane, to je opet moje društvo i ne mogu ga tako lako odbaciti jer i sam volim zabavu i malo dinamičnije lokale“, kazao je T.Z. (22).

Prema njegovim rječima, mladi kroz alkohol na kratko pokušavaju zaboraviti svakodnevnicu, koja je ispunjena masovnom nezaposlenosti.

“Centar za edukaciju mladih“ iz Travnika sproveo je istraživanje u školama Srednjo – Bosanskog Kantona (SBK) pod nazivom “Znanje je pola zdravlja“ u periodu od oktobra 2014. do februara 2015. godine. Cilj istraživanja je bio ispitati mišljenja školskog osoblja, uprave škola, učenika/ca i roditelja u Vitezu, Bugojnu i Kiseljaku o potrebama uvođenja zdravih životnih stilova u škole.

Amela Mrakić iz “Centra za edukaciju mladih“ kazala je da su došli do podatka da učenici nemaju odgovarajuće znanje kako živjeti zdravo, te da ih 4,25 posto između 11 i 14 godina često konzumira alkohol.

Najveći problem, kako je kazala Mrakić je laka dostupnost alkohola i jeftine cijene, te mogućnost kupovine u gotovo svim trgovačkim objektima.

U martu ove godine, Centar je sproveo istraživanje pod nazivom, “Tajni kupac“, kada je troje maloljetnika otišlo u tri supermarketa u Travniku da kupi alkohol. Mrakić je kazala da su u dva supermarketa kupili alkohol bez da im je iko zatražio ličnu kartu, odnosno upozorio na Zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH. Prema Zakonu, zabranjena je prodaja alkohola maloljetnim osobama.

Koliko se konzumira alkohol, koji je jedan od glavnih razloga prerane smrti pokazuju i podaci Ministarstva unutrašnjih poslova SBK. Tokom protekle godine zabilježeno je 60 slučajeva nasilja u porodici, 201 saobraćajna nesreća i 195 slučajeva narušavanja javnog reda i mira a sve zbog konzumacije alkohola kako kod mladih, tako i kod odraslih osoba.

Emir Redžić je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Viteza, Bosna i Hercegovina.

Vezani članci

Burnout sindrom kao nova bolest bh. društva
„Radio sam dugi niz godina za veliki trgovački lanac u Sarajevu. Vremenom su se poslovi i radni zadaci usložnjavali, a stepen razumijevanja nadređenih je bio veoma nizak i to je dovelo do burnout-a i zdravstvenih posljedica.“
Medeni pripravci način osiguranja osnovnih i (ili) dodatnih prihoda
Budući da je pčelarstvo u ekspanziji i sve više imamo pčelara koji se uvezuju i prelaze granice Bosne i Hercegovine kako bi unaprijedili svoje “medene” proizvode ali i poboljšali zaradu, postavlja se pitanje da li se može živjeti od prihoda od prodaje pčelinjih proizvoda.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu