Dani sjećanja na genocid u Srebrenici u Tuzli

Foto: JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona

U JU Bosanskom kulturnom centru u Tuzli u sklopu dana sjećanja na genocid u Srebrenici otvorena je izložba „Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova“, koja je dio istraživačkog projekta Memorijalnog centra Srebrenica i Centra za postkonfliktna istraživanja. 

„Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova“ su prikaz svih pravosnažno osuđenih osoba za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kasnije Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Suda Bosne i Hercegovine i Višeg suda u Beogradu. 

Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja kazala je da je ova izložba u Tuzli premijerno prikazivanje pravnih činjenica koje su utvrdili sudovi, a s ciljem da se na jednostavniji i kreativniji način približe mlađim generacijama.

Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja (Foto: JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona)

„Ovim projektom želimo da građanstvu prikažemo koliko je osoba presuđeno za genocid u Srebrenici. Mi znamo da je više od 8.000 muškaraca i dječaka ubijeno a do sada su presuđene 53 osobe. Projektom želimo da ukažemo na to koliko je važno nastaviti procesuirati ratne zločine, ali i educirati mlade o činjenicama“, kazala je Šarić. 

Prema njenim riječima, projektom su obuhvaćene presude i za druge općine, poput Prijedora, Zvornika, i Višegrada, i do kraja ove godine će Memorijalni centar Srebrenica i Centar za postkonfliktna istraživanja imati interaktivnu bazu podataka, a koja će prikazati koliko je tačno osoba presuđeno za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini. 

Amir Kulaglić, predsjednik Pododbora „Marš mira 2022“ je kazao da je genocid u Srebrenici forenzička, teorijska, naučna, pravna i svaka druga istina, koja je posljedica jednog sistemskog zločina. Za kažnjavanje genocida, Kulaglić je naglasio istinsku 27-godišnju borbu „naših majki i sestara“, koje su smogle snage da se bore za istinu i pravdu, prisustvuju kao svjedoci u mnogim sudskim procesima, budu istrajne u pronalasku kostiju svih onih koji se vode kao nestali, te da svi koji su okrvavili ruke ubijajući budu privedeni pred lice pravde.

Amir Kulaglić, predstavnik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice (Foto: JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona)

Nemanja Stjepanović, istraživač Programa mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobima, kazao je da su suđenja pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove manje ili više gotova za područja bivše Jugoslavije, ali da sada imamo sudski utvrđene činjenice, obimnu arhivu, obilje dokumenata, među kojima su ratni dnevnici, presretnuti razgovori, kao i svjedočenja, odnosno video snimke do kojih se može doći.

Nemanja Stjepanović, predstavnik Programa Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobom (Foto: JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona)

„Ove presude za genocid i zločine protiv čovječnosti u Srebrenici mogu biti podsticaj za mlade ljude, odnosno za nove projekte, koji mogu uključiti više hiljada ljudi u rad“, kazao je Stjepanović. 

Vedad Gurda, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, naveo je podatke iz istraživanja, prema kojem je osuđeno ukupno 1.054 osobe na svim sudovima, uključujući sudove u Njemačkoj, Norveškoj i drugim državama, a koji su procesuirali ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, upoređujući broj s desetinama hiljada stradalih.

Prof.dr. Vedad Gurda, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli (Foto: JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona)

„Prosjek kazni suda u Haagu je 15 godina, a Suda BiH 11 godina“, kazao je Gurda, naglasivši da je jako bitno utvrditi formalnu istinu. 

Srebrenica, prema Gurdi, simbol je stradanja u Bosni i Hercegovini, simbol stradanja čovječanstva, ali je više osoba presuđeno za ratne zločine počinjene u Prijedoru kada se upoređuju brojevi osuđenih. „Urađeno je mnogo ali još uvijek nedovoljno“, kazao je Gurda. 

Jasmin Imamović, gradonačelnik Grada Tuzle, je kazao da sve ono što je u Memorijalnom centru Srebrenica mora biti u svakome dijelu Bosne i Hercegovine. 

Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle (Foto: JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona)

„To moramo uraditi prije svega zbog pijeteta prema žrtvama genocida i žrtvama zločina protiv čovječnosti, to moramo uraditi zbog čovječanstva jer to je najteže djelo koje može čovjek počiniti čovjeku i čovječanstvu. Moramo se suprotstaviti negatorima genocida iz razloga što je negiranje genocida priprema za novi genocid, to je školski primjer pripreme za novi genocid. Genocid se ne smije ponoviti nikada i nikome. Ni Bošnjacima, ni Srbima, ni Hrvatima, nijednom narodu, nikome“, kazao je Imamović. 

Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke Vlade Tuzlanskog kantona je naglasio važnost čuvanja sjećanja na genocid i zločine kako se oni ne bi ponovili. 

Dr. Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke u Vladi Tuzlanskog kantona (Foto: JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona)

Izložba ,,Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova“ u JU Bosanskom kulturnom centru u Tuzli je bila postavljena od 5. do 13. jula 2022. godine, s ciljem obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici.

Foto: JU Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona

Vezani članci

Romski jezik kao čuvar identiteta
Romski jezik i obrazovanje imaju ključnu ulogu u očuvanju romske kulture i identiteta. Međutim, s obzirom da u današnjem obrazovnom sistemu je nedovoljno podržan i integriran, romski jezik se sve manje govori i dolazi gotovo do njegovog nestajanja i u romskim zajednicama, za koje se navodi da su najbrojnija manjina u Bosni i Hercegovini.
Ljudska prava Roma na Balkanu
Harriman Institut na Columbia Univerzitetu i Centar za holokaust Kupferberg na CUNY-u udružili su snage kako bi proslavili Međunarodni dan Roma 8. aprila održavanjem konferencije o stanju ljudskih prava Roma u Evropi i na Balkanu. Nekoliko vodećih stručnjaka i aktivista okupilo se sa ciljem razmatranja trenutnog stanja ljudskih prava Roma. Tri panela konferencije obuhvatila su edukativne prezentacije, inspirativne govore i kratki dokumentarni film o svakodnevnim izazovima s kojima se ova zajednica suočava.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu