U Bosni i Hercegovini, maloj zemlji srcolikog oblika, nalaze se neke od najljepših rijeka i prirodnih izvora u ovom dijelu Balkana. Prema nekim predajama, samo ime naše države Bosne potiče od riječi Bosnae što je Ilirski naziv za rijeku Bosnu koja protiče kroz našu zemlju.
Danas smo svjedoci zagađenja bosansko-hercegovačkih rijeka što od pojedinaca, što od raznih kompanija koje se žele obogatiti na račun naših rijeka – uništavajući ih u tom sebičnom cilju. Ipak, postoje i oni koji se hrabro bore da sačuvaju rijeke Bosne i Hercegovine, brane ih nekada i svojim vlastitim tijelima. Među njima je Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, koja je osnovana 2020. godine vizijom Marsele Pećanac iz Sjedinjenih američkih država (SAD-a), osnivačice, i Lejle Kusturice iz Sarajeva, direktorice, jer vjeruju da svi ljudi trebaju živjeti u miru i harmoniji jedni s drugima i s prirodom.
Misija i cilj Fondacije, prema riječima Kusturice, je povezivanje, inspirisanje i osnaživanje aktivista jer su prvenstveno aktivistička organizacija, ali i umjetnika različitih usmjerenja.
„Mi nismo projektna organizacija i nismo tu samo dok postoje neki projekti. Mi smo tu za viši cilj – osnažiti mlade aktiviste i doprinijeti zdravijem i održivom životu u našim lokalnim zajednicama“, kazala je Kusturica.
Kao i za većinu nevladinih organizacija, tako i za Fondaciju Atelje za društvene promjene – ACT počeci nisu bili lagani, ali za kratko vrijeme su urodili plodom. Već u septembru 2020. godine imali su kampanju #jaBiHdatečem, koja se tiče spašavanja rijeka u BiH, a u kojoj su podržali napore Koalicije za zaštitu rijeka BiH, a bila je usmjerena ka Vladi Federacije BiH (FBiH) sa zahtjevom da ispoštuje zaključak o zabrani gradnje malih hidroelektrana i reviziji svih saglasnosti u FBiH.
U skladu s tim zaključkom, prošle godine, kako je pojasnila Kusturica, sačinjen je prijedlog Zakona o dopunama zakona o električnoj energiji u FBiH a kojim se zabranjuje izgradnja novih malih hidroelektrana u FBiH. Prije nekoliko mjeseci je pokrenuta kampanja #VodajeZakon, nakon koje su oba doma Parlamenta FBiH usvojili zakonska rješenja o zabrani gradnje malih hidroelektrana u FBiH.
Kampanju #VodajeZakon podržao je i holivudski glumac Leonardo DiCaprio koji se osim glumom bavi i ekološkim aktivizmom. Iz Fondacije ACT zahvalni su svjetski poznatom, američkom glumcu na podršci koju im pruža, ali ipak skreću pažnju da su glavni heroji ove priče bosanskohercegovački aktivisti koji se godinama mukotrpno bore za očuvanje naših rijeka.
„Počelo je u prozorskom selu Duge, 1997. godine, nastavljeno u Fojnici, Kruščici kod Viteza, Bunskim kanalima kod Mostara, Jablanici, dolini Neretvice kod Konjica, Kaknju, Foči, Istočnom Sarajevu i brojnim drugim mjestima u kojima je narod jasno i glasno istakao da je protiv izgradnje ovih ekocidnih objekata“, podsjetila je Kusturica.
Na putu ka očuvanju i zaštiti prirodnih bogatstava BiH, aktivisti su nailazili na razne prepreke i opstrukcije. Njihovi životi kao i životi njihovih najbližih često su bili ugroženi zbog njihove istrajne borbe da zaštite rijeke od kompanija koje ih žele iskoristiti za svoje ciljeve. Uprkos svim ovim negativnim iskustvima, aktivisti nisu odustali. Znaju da postoji veći cilj – čiste i slobodne rijeke Bosne i Hercegovine i u tome pronalaze svoju snagu i elan za nastavak ove borbe.
„Ovo je borba koja svakako nije laka, ali ako znamo da postoji neki veći cilj za dobrobit svih nas i ako smo svi kao jedno udruženi i istrajemo u odbrani tog cilja – onda ništa ne može biti teško za nas“, kazala je Kusturica, istaknuvši da je mnogo neprijatelja, s jedne strane energetski a druge politički lobi a kojima odgovara da se sve u ovoj državi proda za novac.
Bunt oko zaštite rijeka, prema Kusturici, vjerovatno je najiskreniji i najveći u novije vrijeme. Podsjetila je na hrabre žene Kruščice – aktivistkinje koje su rijeke doslovno branile i štitile svojim tijelima. „Budi se svijest u ljudima i to je najveći uspjeh i postignuće”, istakla je Kusturica.
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT je najveću borbu imala u posljednjih nekoliko mjeseci prije 7. jula ove godine, kada je Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji.
,,Ovo je narodski zakon – jer ga je zaista narod i pokrenuo, a od izuzetnog je značaja za neometan protok naših rijeka i prestanak građenja novih mHE“, dodala je Kusturica.
Nakon usvajanja u Parlamentu FBiH, na redu je Republika Srpska, a Kusturica vjeruje da će doći do prelijevanja praksi.
„Naša planeta je ugrožena klimatskom krizom, moramo zaštititi divlju prirodu jer je to pretpostavka opstanka svega živog na Zemlji, a onda moramo obrazovati i povezivati se, kako bismo se oduprijeli silama čiji je jedini cilj dominacija, eksploatacija i profitiranje i na ljudima i na prirodi. Mi to možemo, potrebno je samo da vjerujemo u to“, zaključila je Kusturica.
