Vijeće mladih FBiH: Zajedno protiv trenda odlaska mladih i nezaposlenosti

Foto: Facebook stranica Vijeća mladih FBiH

Mladi u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) kao najveće probleme s kojima se susreću navode nezaposlenost, korupciju, slabe mehanizme podrške, nizak standard života i loše obrazovanje.

Ovo su rezultati ankete “Šta kažu mladi” koju je provelo Vijeće mladih FBiH 2020. godine koja djeluje kao krovna i legitimna organizacija mladih na području Federacije. Iz Vijeća poručuju da je jedan od načina povećanja zaposlenosti mladih implementacija programa Garancija za mlade, koji se primjenjuje u zemaljama Evropske unije. 

Prije osam godina u FBiH osnovano je Vijeće mladih u čiji je rad uključeno više od 500 mladih iz 71 zajednice a koji dolaze iz više od 100 omladinskih udruženja. Aktivnosti i zadaci su različiti, u zavisnosti od nivoa djelovanja, ali svi imaju zajednički cilj – bolji položaj mladih u Bosni i Hercegovini. 

U rad Vijeća mladih FBiH uključeno je više od 500 mladih iz 71 zajednice. (Izvor: Facebook stranica Vijeća mladih FBiH)

Irma Rešidović, projektna asistentica u Vijeću mladih FBiH, je kazala da je samo osnivanje Vijeća mladih na lokalnom, kantonalnom i nivou Federacije prvenstveno doprinijelo položaju mladih i omladinskom organizovanju zbog toga što su prepoznati Zakonom i predstavljaju krovne organizacije mladih na ovim nivoima, a uz to svakodnevno osluškuju potrebe mladih koji su dio njihovih struktura.  

Sam početak rada Vijeća nije bio lagan, ali su uspjeli zahvaljujući ogromnoj podršci koju su imali širom Zapadnog Balkana.

,,Najveću podršku i vjetar u leđa imali smo od strane regionalnih krovnih tijela i omladinskih organizacija širom Zapadnog Balkana te pozitivne prakse koje su oni iznjedrili. Nakon duže saradnje s njima, bili smo podstaknuti na naše djelovanje u ostvarivanju dijaloga mladih i predstavnika institucija vlasti upravo u polju zapošljivosti”, objasnila je Rešidović.

Zakonom o mladima Federacije Bosne i Hercegovine jasno je definisano da su vijeća mladih legalna i legitimna predstavnička tijela mladih. Zadatak je prvenstveno uključiti mlade u društveni život zajednice te ohrabriti stvaranje kvalitetnih politika prema mladima. 

,,Prema posljednjoj Analizi implementacije Zakona iz 2020. godine koju provodi Vijeće mladih FBiH, moramo istaknuti da se Zakon ne implementira u onoj mjeri u kojoj bi to bilo potrebno mladima i poboljšalo njihov svakodnevni život u ovoj zemlji“, objasnila je Rešidović, dodavši da ipak nije sve tako crno jer postoje zajednice koje implementiraju ovaj Zakon na pravi način. 

Kao lideri pozitivnih promjena koji uspješno implementiraju odredbe Zakona o mladima su gradovi Tuzla, Brčko, Ilijaš te sarajevska općina Centar.

Kroz različite događaje i aktivnosti, Rešidović je istaknula da su mladi predočili niz problema kada je u pitanju nezaposlenost, ali zaključak svega toga jeste simultani rad u sektoru obrazovanja i prilagođavanju istoga tržištu rada, ali i rad sektora zapošljavanja u BiH i njihov doprinos u kreiranju adekvatnih prilika za posao. 

Povećanje zaposlenosti mladih moguće je osigurati reformom obrazovanja, jačanjem partnerstva između institucija, neformalnim obrazovanjem i usvajanjem dokumenata koji će mladima garantovati posao nakon završetka obrazovanja. Rešidović je pojasnila da se zaposlenost mladih može poboljšati implementacijom novih mehanizama kao što je Garancija za mlade, program koji mladim osobama koje su završile određeni ciklus obrazovanja u sljedeća četiri mjeseca garantuje posao, prekvalifikaciju, stažiranje ili nastavak studija. Uz to, naglasila je važnu saradnju između civilnog društva, institucija i privatnih kompanija. 

Garanciju za mlade u evropskim zemljama pokrenula je Evropska komisija 2013. godine, a 2020. godine je postala politička obaveza svih članica Evropske unije. Garancija za mlade svim osobama mlađim od 30 godina nudi kvalitetno zapošljavanje, nastavak obrazovanja ili pripravnički rad u roku od četiri mjeseca po završetku obrazovanja ili gubitka posla. 

Jedan od najvećih problema mladih je nezaposlenost protiv koje se zalažu predstavnici krovnih tijela mladih. (Izvor: unsplash.com)

Pored toga što se BiH suočava s problemom nezaposlenosti mladih, tu je i problem masovnog odlaska mladih koji je iz godine u godinu sve izraženiji, a predstavnici krovnih tijela mladih kao dio rješenja vide intenzivniji angažman lokalnih zajednica i strateški pristup u kreiranju i realiziranju politika prema mladima na svim nivoima. 

Provođenjem različitih projekata, Vijeće FBiH nastoji edukovati mlade s područja cijele države o njihovim pravima ali i stvoriti siguran prostor gdje mladi slobodno i otvoreno mogu razgovarati o aktuelnim problemima. Pored toga, potrebno je odbaciti tvrdnju da su mladi pasivni i da ne žele promjene, jer kako je kazala Rešidović, svako od nas želi promjenu u sferi koja je njemu/njoj zanimljiva.

Organizacije civilnog društva i mediji su zato itekako bitni za promovisanje mladih, vrijednih, uspješnih, samostalnih ljudi koji su primjeri da se i u društvu poput bosanskohercegovačkog može uspjeti.

Vlast u BiH ne nudi mladima sistemska i dugoročna rješenja koja bi riješila problem s kojima se susreću. Zbog toga je izuzetno važno da institucije vlasti napokon pokažu da im je stalo do mladih i da mladi nisu samo mrtvo slovo na papiru kojim kupuju glasove u izbornoj godini.

,,Ono na šta mladi ljudi apeluju jeste na rad institucija vlasti. Ukoliko budu implementirali zakone, strategije i politike koje su prvashodno donijeli i usvojili, mladim ljudima će se maknuti teret sa leđa da sve moraju sami i da na njima ostaje cijeli svijet. Skrojite nam barem jedan dio kvalitetnog svijeta, a mi ćemo ostalo“, dodala je Rešidović.

Ovaj članak dio je serije tekstova u okviru projekta #EmployMe Centra za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskursa. Cilj serijala je podići svijest o problemima s kojima se susreću mladi ljudi u oblasti obrazovanja i zapošljavanja u BiH te istaknuti neke dobre prakse u borbi s tim preprekama. Ovaj serijal dio je “Programa zadržavanja mladih u BiH – Opšta mobilizacija” kojeg provodi Udruženje građana Nešto Više u saradnji s PRONI Centrom za omladinski razvoj, uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH.

Amina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Sarajeva. Velika strast su joj engleski jezik i mirovni aktivizam. Diplomirala je engleski jezik i književnost, te nedavno magistrirala na odsjeku za Sigurnosne i mirovne studije Univerziteta u Sarajevu.

Vezani članci

Putevi prema kulturi mira sa Velmom Šarić i Tatjanom Milovanović
Centar za postkonfliktna istraživanja je nevladina organizacija za izgradnju mira i istraživački centar sa sjedištem u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
Nije bitno ime, bitni su ljubav i poštovanje
Olga i Zijad će ove godine proslaviti 40 godina sretnog braka. Rođenim Banjalučanima, bračnu sreću, ljubav i posvećenost odgoju dvije kćerke, nisu uspjele da pokvare etničke i religijske podjele, pa ni rat koji je Bosnom i Hercegovinom bjesnio skoro četiri godine.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu