Dvadesetosmogodišnja Maja Milijaš je jedna od najmlađih doktorica nauka u našoj zemlji i usprkos ponudama da ide u inostranstvo i radi, izabrala je da ostane u Bosni i Hercegovini, zemlji gdje je rođena, odrasla, školovala se a sada već i zasnovala svoju porodicu.
Veća povezanost između obrazovanja i tržišta rada, obrazovanja i nadležnih institucija u smislu analize potreba i kompetencija, sticanje prakse i odsustvo diskriminacije po spolnoj, dobnoj i nacionalnoj opredijeljenosti od strane poslodavaca i osiguravanje mogućnosti napredovanja i odgovarajućeg plaćanja su neki od načina da veći broj mladih ljudi bude uveden u bosansko-hercegovačko tržište rada i ostvari mogućnost dugotrajnijeg zaposlenja.
Iako se svakodnevno susrećemo sa izrazima „Na mladima svijet ostaje“, „Mladi su budućnost ove države“ i slično, problemi mladih u Bosni i Hercegovini (BiH) ne jenjavaju i širok ih je spektar od neusklađenosti obrazovanja, zapošljavanja pa do korištenja zdravstvenih i drugih usluga.
Mladi u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) kao najveće probleme s kojima se susreću navode nezaposlenost, korupciju, slabe mehanizme podrške, nizak standard života i loše obrazovanje.
Dvadesetjednogodišnjak iz Sanskog Mosta nije sjedio i čekao da mu neko pomogne da ostvari svoju dječačku želju da postane frizer već je tokom pandemije krenuo da radi po kućama ili dvorištu mušterija, ponekad i bez naplate, da bi danas postao uspješan u svom poslu.
Jednostavna Google pretraga s pojmovima 'tražim posao' ili 'mogućnosti zaposlenja' na bosanskom jeziku daje vam odličnu sliku trenutne situacije u zemlji. Ono što se najčešće pojavljuje su opcije za poslove u Njemačkoj, prilike u inostranstvu ili statistike o nezaposlenosti, posebno mladih i žena. Imajući na umu ovu sumornu sliku, ovaj će se članak baviti predstavljanjem najvećih izazova za postizanje pune zaposlenosti u zemlji i potencijalnim načinima za napredak.