Maja Milijaš: Jedna od najmlađih doktorica nauka u BiH

Foto: privatna arhiva

Dvadesetosmogodišnja Maja Milijaš je jedna od najmlađih doktorica nauka u našoj zemlji i usprkos ponudama da ide u inostranstvo i radi, izabrala je da ostane u Bosni i Hercegovini, zemlji gdje je rođena, odrasla, školovala se a sada već i zasnovala svoju porodicu. 

„Organizacija, predanost i trud se uvijek isplate. Voljela bih kada bi moj primjer bio vjetar u leđa onima koji žele da krenu istim ili sličnim putem. Studirajte ono što želite, vjerujte u sebe, tragajte za znanjem, tražite ga od onih koji su dužni da vam ga pruže i budite dosljedni sebi i svojim ciljevima“, poruka je ove mlade doktorice nauka.

Maja Milijaš je iz Srpca, koji je od Banjaluke udaljen oko 40 kilometara. Zvanje doktora nauka stekla je sa samo 28 godina. Pojašnjava da je na eksperimentalnom i teorijskom djelu disertacije na temu optimizacija procesa proizvodnje medovine a sa ciljem poboljšanja karakteristika ove vrste vina, radila pet godina. 

Maja je doktorsku disertaciju radila na temu optimizacije procesa proizvodnje medovine. (Foto: privatna arhiva)

Podsticaj za ovu temu, kako je pojasnila, bila je činjenica da je riječ o nedovoljno istraženoj oblasti sa jako malim brojem dostupnih literaturnih podataka a što je njoj dalo prostora za inovativnost. Također, ova disertacija je bila nastavak njenih prijašnjih istraživanja koja su imala značajnu poveznicu sa njenim radom. 

Tokom cijelog procesa izrade disertacije uz nju su bili njeni najbliži, kao i saradnici sa fakulteta, koji su joj, kako naglašava pružili podršku da ostvari svoje snove. 

„Pripreme za početak eksperimenta su počele u januaru 2019. godine, a prva analiza je urađena u februaru. Uz neprestani rad, kraj eksperimentalne faze je došao u februaru nakon tri godine, dok je samo pisanje doktorske disertacije trajalo nepune dvije godine. U jednom periodu desilo se preklapanje, što je zapravo bio najveći izazov, jer je sve to iziskivalo mnogo vremena tokom jednog dana“, kazala je Maja. 

Iako se čini kao da je ovo sve dio jednog odlično razrađenog plana, ona nije oduvijek znala da želi da doktorira, ali ju je entuzijazam nakon svakog savladanog stepenika gurao da nastavi dalje. Uprkos dugom i teškom putu koji je vodio do ostvarenja cilja, uspjela je da savlada i ovaj posljednji stepenik. Dok je radila na ostvarenju svojih snova, Maja nije zapostavila ni druge aspekte života, te je tako sve vrijeme bila jednako posvećena porodici i prijateljima. 

Jedan od uslova koji sam postavila samoj sebi je da ne zapostavim sebe, porodicu, prijatelje, hobije. Organizacija je bila ključ usklađivanja svih obaveza i društvenog života. Naravno, uvijek je bilo momenata kada sam se u određenoj mjeri morala više posvetiti eksperimentu, ali su te faze bile privremene i kratkotrajne. Da sam morala da se odreknem svega ostalog zarad doktorata, vjerovatno ga ne bih ni završila, ili bar ne bih uspjela u ovom vremenskom roku“, pojasnila je Maja. 

Kako se sve više bližio kraj osjećala je veliko olakšanje, ali i strepnju. Nakon što je izradila konačnu verziju svoje disertacije, bilo je potrebno čak šest mjeseci za usvajanje rada i prolazak cjelokupne procedure koju je neophodno sprovesti do momenta odbrane. Uslijedilo je iščekivanje rezultata provjere na plagijarizam, uvid javnosti u trajanju od 30 dana, a zatim ocjene i komentarisanje drugih stručnjaka iz te oblasti. Potpuno olakšanje za nju je nastupilo tek u trenutku kada je saznala termin odbrane.

Uprkos mogućnosti da ode u inostranstvo kao mlada kvalifikovana naučnica, Maja  bira da ostane. Za Bosnu i Hercegovinu veže je porodica koja je u svim prilikama bila njen oslonac i izvor sigurnosti. Zbog toga je za nju odvojenost od bitnih ljudi jednako teška kao i pojedini segmenti koje nosi ostanak ovdje.

Maja planira ostati u Bosni i Hercegovini gdje je osnovala i porodicu. (Foto: privatna arhiva)

„Bez obzira gdje se nalazila, budućnost je ispred mene, s tim da smatram da je mnogo lakši temelj za uspjeh pronaći u svojoj zemlji, nego negdje gdje si stranac. Svako za sebe bira put i gradi ga na sebi svojstven način, a ja vjerujem da su za odlazak potrebni veći motivi. Na mojoj vagi, tas je prevagnuo u korist ove zemlje gdje sam rođena, gdje sam odrasla, školovala se, a sada već i zasnovala svoju porodicu“, istaknula je Maja.

Ovaj članak dio je serije tekstova u okviru projekta #EmployMe Centra za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskursa. Cilj serijala je podići svijest o problemima s kojima se susreću mladi ljudi u oblasti obrazovanja i zapošljavanja u BiH te istaknuti neke dobre prakse u borbi s tim preprekama. Ovaj serijal dio je “Programa zadržavanja mladih u BiH – Opšta mobilizacija” kojeg provodi Udruženje građana Nešto Više u saradnji s PRONI Centrom za omladinski razvoj, uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH.

Danica je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Banja Luke. Trenutno studira na Prirodnomatematičkom fakultetu u Banja Luci. Danica je svestrana, prilagodljiva, otvorenih vidika i uvijek spremna za nove izazove. U slobodno vrijeme se bavi kreativnim pisanjem, amaterskim fotografisanjem, te čitanjem knjiga. Jedno od njenih mnogobrojnih interesovanja takođe je novinarstvo, kojim se aktivno bavi dvije godine pišući za portal eTrafika.

Vezani članci

Studio Teatar: Umjetnost, kultura i mladi
Teatarska trupa iz Zenice – Studio Teatar već šest godina afirmiše i približava mladima pozorišnu umjetnost, umjetnost uopće, razvija svijest o važnosti teatarske umjetnosti kroz različite projekte, uključujući i mlade iz drugih zajednica Bosne i Hercegovine. 
Jelena Milušić i Merima Ključo: Balkanska duša u muzičkom izričaju
Dok specifični kontra-alt Jelene Milušić miluje svojim glasom, na harmonici je uz nju jedna od najpoznatijih svjetskih harmonikašica, Merima Ključo. Obje su muziku odabrale kao svoj životni put a svoju saradnju nazivaju sudbinom.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu