Upotreba interneta, odnosno društvenih medija, postala je svakodnevnica, a što prema istraživanjima može dovesti do ovisnosti a uz to kod mladih i djece može imati negativne posljedice po mentalno zdravlje. Stručnjaci preporučuju roditeljima da pronađu i postave granicu između pozitivne i negativne upotrebe interneta, razgovaraju s djecom ili zatraže stručnu pomoć kako bi ubrzali rješavanje problema.
Prema Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, neki znakovi koji upućuju na postojanje problema kod djece i mladih zbog upotrebe interneta su „opadanje“ ocjena u školi i zanemarivanje školskih obaveza, smanjivanje interesa za druženje s prijateljima i za ostale društvene aktivnosti, tajnovitost i laganje o vremenu provedenom na internetu, veća odstupanja u navikama spavanja na način da koriste internet noću a spavaju danju i tome slično.
Društveni mediji mogu imati negativne učinke na mentalno zdravlje djece i omladine, smatra Amela Memić, porodična terapeutkinja u Centru za psihološku podršku “Sensus” u Mostaru. „Neka istraživanja pokazuju da postoji poveznica između korištenja društvenih medija i simptoma depresije kod djece i mladih“, kazala je Memić.
Majka dvije djevojčice iz Mostara ističe da ograničava upotrebu interneta ali i da je u današnjem svijetu izazov odgajati djecu. S njom se slaže i nastavnik u jednoj od područnih škola u Čapljini, navodeći prednosti modernih tehnologija ali i izazova zbog evolucije tehnologije koja može dovesti i do vršnjačkog nasilja.
Stručnjaci savjetuju roditelje da razgovaraju s djecom i destigmatiziraju razgovor o mentalnom zdravlju ili pak potraže stručnu pomoć ako uoče neke znakove koji upućuju na postojanje problema.
Moderne tehnologije i odgojno-obrazovni procesi
Studije pokazuju da je kod tinejdžera koji koriste društvene mreže više od pet sati dnevno 50 posto porast simptoma depresije kod djevojčica i 35 posto među dječacima u odnosu na one koji koriste društvene mreže samo jedan do tri sata dnevno.
„Korištenje društvenih medija povezano je s uznemiravanjem na internetu, poremećajem spavanja, zadovoljstva izgledom, zadovoljstva tjelesnom težinom za djevojčice i dječake“, kazala je Memić.
Adnan Šaldo, nastavnik u osnovnoj školi u Čapljini, ističe da se korištenjem modernih tehnologija omogućava pristup širokom spektru informacija pa ih je samim time nužno uključiti u odgojno-obrazovni proces, a istovremeno stvarati preduslove za njihovo pravilno i uspješno primjenjivanje u svim oblicima učenja.
„Velike su mogućnosti poboljšanja kvalitete nastavnog procesa korištenjem modernih tehnologija sa naglaskom na brži i veći prenos informacija koje su isto tako geografski neograničene kao nikad u historiji čovječanstva. Osim klasične, žive i pisane riječi, te posmatranja, sve više se koriste različite audio tehnike i multimedije“, kazao je Šaldo.
Najveća mana modernih tehnologija su, prema njegovim riječima, što ni prosvjetni radnici ni roditelji ne mogu pratiti tako ubrzane revolucije istih a time učenici mogu upasti u brojne zamke u tom širokom spektru informacija i neadekvatnih sadržaja obzirom na njihovu fizičku i emocionalnu nezrelost.
Ena Pudar, majka dvije djevojčice, starosti tri i jedne godine, kazala je da njena djeca isključivo koriste televiziju kako bi gledale crtane filmove i druge programe edukativno-zabavnog karaktera.
„Za nas vaspitanje djevojčica u današnjem vremenu predstavlja izazov. Ne želimo da nam djeca vrijeme provode u virtualnom svijetu i trudimo se ograničiti vrijeme kad koriste moderne tehnologije, ali problem nastaje ako se u njihovom društvu nalazi dijete koje koristi tehnologije u većem obimu“, kazala je Pudar.
Amina Martinović, majka šestogodišnje djevojčice, smatra da u današnje vrijeme je teško vaspitati djevojčice ali da nije nemoguće. „Svakodnevnim razgovorom i posvećivanjem pažnje djetetu svaki roditelj može ostvariti svoj cilj – pravilno vaspitanje djeteta“, kazala je Martinović.
Na televizijskim kanalima i društvenim mrežama, ona ističe da se produciraju sadržaji iz kojih mnoge stvari mogu naučiti djeca ali i roditelji.
Ključna direktna komunikacija
Da bi zaštitili svoju djecu, Memić je pojasnila da roditelji trebaju razgovarati o mentalnom zdravlju s njima, uključujući razgovore o simptomima depresije i anksioznosti i kako oni mogu utjecati na djecu kako bi ih osnažili da izgrade vještine suočavanja i uključe samosvijest i brigu o sebi. Iako ponekad može biti neugodno razgovarati o tim temama, Memić je istaknula da roditelji trebaju nastojati destigmatizirati rasprave o mentalnom zdravlju.
„Vaspitanje djece u modernom dobu predstavlja izazov za roditelje. U svakom vaspitanju važno je pružiti djeci suosjećanje i razumijevanje. Otvorena, direktna komunikacija je ključna i bez nje nema izgradnje zdravog odnosa i istinskog razumijevanja koje je važno u odgoju i vaspitanju svakog djeteta“, kazala je Memić.
Zadatak svakog roditelja, kako je dodala, je postavljanje jasnih granica djeci kojoj je „sve dostupno“, a to podrazumijeva kreiranje jasnih pravila, očekivanja od djece i dosljednosti u provođenju tih pravila.
Pravila koja pomažu u postavljanju granica, poručuje Memić, mogu biti: bez telefona dok jedemo, što uključuje sve obroke i međuobroke, isključivanje dostupnosti interneta za stvaranje vremena bez tehnologije u našem domu, te stvaranje popisa onog što djeca moraju učiniti prije nego što uključe televiziju, uređaj za igranje, tablet ili telefon, a što može pomoći u provođenju ideje da je vrijeme ispred ekrana privilegija.
Šaldo je istaknuo da roditelji nisu nikad bili u težoj situaciji po pitanju vaspitanja djece.
„Burno doba koje iziskuje borbu za preživljavanjem jedne prosječne bosanskohercegovačke porodice roditeljima ne pruža priliku da odvoje dovoljno vremena za svoju djecu. Često je jedan od roditelja u inostranstvu, ponekad su informatički polupismeni ili nepismeni, a time i neadekvatna kontrola nad sadržajem koji su djeci dostupni dozvoljavaju djeci da žive u paralelnom (nestvarnom) svijetu što može dovesti do emocionalnih problema“, pojasnio je Šaldo.
Naglasio je da korištenje društvenih mreža može biti jedan od uzroka vršnjačkog nasilja jer susretanje s brojnim takvim sadržajima može biti jedan od okidača. „Biti nasilnik često je IN ponašanje u društvu, te na društvenim mrežama počinje potraga sa svojim ‘idolima'“, ustvrdio je Šaldo.
Ako roditelji primijete znakove upozorenja koji mogu dovesti do problema, poput laži o vremenu korištenja interneta, poremećaja spavanja, manjeg druženja sa prijateljima i slično, u Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije navode da „ranije dovođenje djeteta stručnjaku može ubrzati rješavanje problema“.
