Mlade Mostarke zamijenile odlazak iz BiH sa plasmanom vlastitih proizvoda

Foto: VERT

Gorući problem u Bosni i Hercegovini (BiH) je odlazak mladih u druge zemlje, da li privremeno ili trajno napuštaju svoja ognjišta i to nakon završene srednje škole u dobi od 18 do 24 godine.

Međutim, dvije mlade Mostarke još u srednjoj školi su svoje umjetničke sposobnosti pretočile u djelo i osnovale vlastiti brend odjeće pod nazivom „VERT“, izrađujući odjeću za sve prilike i to ne samo za tržište Bosne i Hercegovine. 

Prema izvještaju o istraživanju „Anketa o emigraciji mladih iz BiH“ Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) iz augusta 2021. godine, najizraženija migracijska aspiracija je primijećena među muškarcima, mladima u dobi od 18 do 24 godine, mladima sa završenom srednjom školom, onima koji nisu aktivni na tržištu rada i osobama koje rade na pola radnog vremena, ispitanicima koji nisu stupili u brak i koji su razvedeni, ispitanicima koji imaju dvojno državljanstvo, ispitanicima čiji članovi porodice i prijatelji žive u inostranstvu, onima koji su manje zadovoljni svojom neposrednom životnom sredinom, onima koji ne pokazuju povjerenje u javne institucije i onima koji izražavaju određeno interesovanje za politički i građanski angažman. 

Glavne migracijske motivacije i aspiracije su, prema istraživačkoj studiji koja je obuhvatila 5.001 mladu osobu u dobi od 18 do 29 godina, u želji mladih da aktivno tragaju za boljim životnim uvjetima i pobjegnu od životnih uvjeta, ispod standarda koji su povezani sa lošim ekonomskim i političkim faktorima i faktorom političkog okruženja.  

Mostarke Merjem Novalić i Dalila Vila, vlasnice brenda VERT (Foto: VERT)

Dok njihovi vršnjaci su u želji da napuste BiH ili su već otišli, Mostarke Merjem Novalić i Dalila Vila postaju mlade poduzetnice i prkose poražavajućim statistikama.  Iste godine kada je objavljeno istraživanje UNEFPA, tada još srednjoškolke pokreću vlastiti biznis, brend odjeće pod nazivom „VERT“. 

„S obzirom da sam povezana sa umjetnošću na više načina, htjela sam usmjeriti svoj put na nešto kreativno i nešto od čega ću imati korist“, kazala je Dalila, naglasivši da je sa kolegicom počela razmjenjivati ideje koje bi mogle sjediniti sa našim tržištem. 

Tako su počele nastajati prve odjevne kombinacije koje su danas pretvorene u ozbiljan biznis. 

„Nekoliko godina prije osnivanja VERT-a počela sam da šijem odjeću za sebe, koju sam svakodnevno nosila i objavljivala na društvenim mrežama. Dobivala sam pozitivne reakcije pratioca i mnogo upita da li bih prodavala svoje kreacije, tako da mogu reći da zbog zainteresiranosti publike, a i vlastitom željom je potekla ideja za osnivanje VERT-a“, kazala je Merjem, Dalilina poslovna partnerica. 

Zajedničkim snagama Dalile i Merjem osnovan je VERT dizajn, odjeća koja je prilagođena svakom stilu i osobi koja nosi njihove kreacije. 

Brend VERT obuhvata osim kolekcije odjeće, i satove te ručno izrađen nakit. (Foto: VERT)

Prema riječima Dalile, inspiracija za njihove kolekcije nastala je u crtanju raznih kolekcija i traženju inspiracije u raznim motivima. Iako su počele isključivo sa odjećom, ove poduzetnice su svoje kolekcije upotpunile ručno izrađenim nakitom i satovima. 

Inovativnost i kvaliteta rada mladih Mostarki prepoznata je izvan granica BiH, a uskoro svoje tržište planiraju proširiti i na druge države.  

Iako su za kratko vrijeme uspjele ostvariti značajan uspjeh, mlada Dalila i Merjem nisu zanemarile svoje obrazovanje. Zajedničkog su stava da će uskladiti svoje obrazovanje i posao i uskoro iznenaditi svoje klijentice novim i još kvalitetnijim kolekcijama VERT-a.

Muamer Zukanović je završio dodiplomski studij komunikologije na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” i stekao zvanje Bachelor komunikologije/smjer odnosi sa javnošću. Radio kao dopisnik Dnevnog avaza, scenarista i moderator mnogobrojnih manifestacija iz oblasti kulture i sporta, te kao PR menager. Dobitnik različitih priznanja za svoj rad.

Vezani članci

Bosna kao evropska avangarda
Bosna i Hercegovina je model „Jugoslavije u malom“, uprkos tome što je prošla kroz najbrutalniji oružani sukob od Drugog svetskog rata naovamo, očigledno je da je multikulturalizam u toj zemlji i nakon toga, mada prožet sada stravičnim sećanjima rata, najmanje tri nivoa iznad zapadnjačkog multikulturalizma
Neophodna veća odgovornost za inkluzivnije društvo
Osobe s invaliditetom se svakodnevno susreću s mnogobrojnim poteškoćama, a i sistem ih često zanemaruje. Alma Mujanović, pored mnogih izazova s kojima se suočava kao osoba s oštećenjem sluha, uz mnogo rada i truda, uspjela se uključiti u profesionalni i društveni život.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu