Plavi telefon – sve veći broj prijava sumnje na nasilje

Izvor: Udruženje “Nova generacija”

Besplatna savjetodavna linija “Plavi telefon” koju je uspostavilo udruženje “Nova generacija” prvenstveno za pružanje psihološke pomoći djeci i mladima na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, za deset godina imala je 60.000 poziva, od kojih su najčešći od djece i tinejdžera u dobi od deset do 18 godina. 

Maja Kovačević, koordinatorica za rad na savjetodavnoj liniji “Plavi telefon”, kazala je da su zabilježili oko 6.000 upita putem e-savjetovanja, a što podrazumijeva dopisivanje klijenata sa savjetnicima putem e-mail, chata ili društvenih mreža. 

„Nadležnim institucijama je upućeno preko 210 prijava koje se mogu dovesti u sumnju sa nasiljem“, dodala je Kovačević, istaknuvši da broj poziva iz godine u godinu raste, pa u poređenju sa prošlom za ovu godinu imaju duplo više poziva. 

Pojasnila je da su u prvoj polovini prošle godine imali 15-ak prijava sumnje na nasilje, a ove godine ih je 40. Na mjesečnom nivou imaju oko 1.500 poziva i najčešći pozivatelji su djeca i tinejdžeri u dobi od deset do 18 godina. Najčešće ih pozivaju djevojčice i djevojke uzrasta od 14 do 18 godina te žene od 18 i više godina. Dječaci i muškarci u manjoj mjeri pozivaju “Plavi telefon”. 

Jelena Zelić radi kao savjetnica na liniji “Plavi telefon”. Pojasnila je da pozivatelji najčešće traže da ih se sasluša, da dobiju prostor za izražavanje razmišljanja i emocija. 

„Plavi telefon za njih predstavlja sigurno mjesto putem kojeg mogu dobiti olakšanje koje je ili kratkoročnog trajanja ili će doći do nekih bitnih spoznaja i uvida o njima samima. Istovremeno od nas savjetnika očekuju podršku i konkretne smjernice, ukoliko im mi to možemo dati u skladu sa situacijom. Veliki akcenat je na odnosu povjerenja između klijenta i savjetnika“, pojasnila je Zelić. 

Pored toga, zahtjevi uključuju prijave na nasilje, intervenisanje i posredovanje korisnika i institucija, upućivanje ka centrima za mentalno zdravlje i psihoterapiju, kao i centrima za besplatnu pravnu pomoć koji mogu riješiti njihove probleme. 

Načini prijave vršnjačkog nasilja prema UNICEF-u (Izvor: Udruženje “Nova generacija”)

Koliko su građani Bosne i Hercegovine upoznati sa postojanjem linije “Plavi telefon”, Kovačević je pojasnila da su kroz promotivne online aktivnosti zabilježili 1.300.000 građana, koji su upoznati sa postojanjem ove besplatne savjetodavne pomoći. Kada se uporedi broj poziva od prije deset godina kada je uspostavljena linija, zaključuje da je sada 15 puta više poziva. Taj podatak, kako je dodala, govori im da građani imaju povjerenja u usluge “Plavi telefon”. 

Smjernice i savjetovanje

Besplatna savjetodavna linija “Plavi telefon” pokrenuta je 2013. godine od udruženja “Nova Generacija”, koje ima sjedište u Banjoj Luci, a čiji tim se sastoji od psihologa i socijalnih radnika koji su usmjereni na promovisanje i zaštitu ljudskih prava, prvenstveno djeteta te na implementaciju programa za zaštitu ugroženih kategorija. Njihove aktivnosti su: usluge dnevnog centra za djecu u riziku, savjetovalište za djecu i mlade te prihvatnu stanicu za djecu zatečenu u skitnji i prosjačenju. U nedostatku savjetodavne linije uspostavili su i “Plavi telefon”, koji uz savjetovanje i konsultacije, pruža i informacije o mogućnostima za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite. 

Primarni cilj linije “Plavi telefon” je da pruže psihološku pomoć i podršku djeci u kriznim i teškim situacijama sa naglaskom na nasilje i eksploataciju. Međutim, prema Kovačević, djeca su prepoznala Plavi telefon kao jedno sigurno mjesto na kojem mogu razgovarati i o različitim drugim temama koje su za njih važne. Uključili su se i u rad s mladima i fokus im je proširen na mentalno zdravlje, odnose u porodicama, prijateljske odnose, seksualno i reproduktivno zdravlje. 

„“Plavi telefon” je trenutno jedina savjetodavna linija koja je namijenjena za pomoć djeci na području cijele Bosne i Hercegovine, bez ograničenja na vrstu poteškoće koja je povod za traženje pomoći“, istakla je Kovačević.

Maja i Jelena rad na liniji “Plavi telefon” započele su kao volonteri, da bi nakon toga postale i zaposlenice. Obje ističu da im je rad pružio priliku za lični rast i razvoj te profesionalno usavršavanje. Ono sa čim se susreću su i kapaciteti za suosjećanje sa različitim situacijama kojima su izložene u radu. Stava su da bez suosjećanja nije moguće pružiti potpunu uslugu a izazov im je uspostavljanje jasnih granica prilikom rada s klijentima kako bi ostali u domenu savjetodavnog rada. 

Razgovarajući o smanjenju predrasuda i tabua vezanih za teme mentalnog zdravlja, Zelić je navela da kroz promotivne aktivnosti na društvenim mrežama kao što su: tekstovi, snimanje emisija i priloga sa kompetentnim gostima i drugim vidovima plasiranja informacija umnogome možemo smanjiti tabue kada su u pitanju ove teme i približiti ih dodatno široj javnosti koja još uvijek nije upoznata i spremna da potraži pomoć.

„Imali smo jednu korisnicu od koje smo dobili pozitivnu povratnu informaciju kao reakciju na naše objave o mentalnom zdravlju na društvenim mrežama. Korisnica nam je kazala da je ta objava uticala na njenu svijest o problemu i pomogla joj da pronađe rješenje. To je svakako jedan od korisnih načina da se ljudima na konkretnim primjerima pokaže da traženje pomoći u vezi sa nekim problemom ne predstavlja bauk i ne treba da bude neko strašno i sramno iskustvo“, pojasnila je Jelena. 

Prema njenim riječima, veliku ulogu igra i individualni pristup svake osobe, kao i spremnost suočavanja sa određenim temama koje predstavljaju problem. Pored toga, ljudi iz struke se trebaju staviti na dostupnost široj javnosti. „Oni trebaju razbijati mitove o ovim temama te koristiti jednostavan i razumljiv jezik za ljude različitih dobnih skupina“, mišljenja je Zelić.

Budući da radi kao savjetnica na liniji “Plavi telefon”, pojasnila je da su korisnici svjesni dometa koje pokriva, u smislu da se radi o savjetodavnoj liniji koja pruža smjernice i savjetovanje. 

Jedinstveni evropski broj

Kada su u pitanju planovi, Kovačević je podijelila neke od ideja koje će nastojati implementirati i na taj način doprinijeti kvalitetnijoj usluzi i zadovoljstvu korisnika. 

„Kroz naše projekte i aktivnosti na kojima radimo fokusirani smo na unaprijeđenju naših usluga. Važno nam je zadovoljstvo korisnika našim uslugama. U narednom periodu dugoročno gledano, cilj nam je dostupnost linije “Plavi telefon” 24/7, kao i da se obezbijedi institucionalna prepoznatljivost i dugoročna sistemska podrška. Sadašnje radno vrijeme uključuje period od 09:00-22:00 sati svakim radnim danom“, pojasnila je koordinatorica za rad na liniji “Plavi telefon”. 

Također, jedan od ciljeva je da dobiju jedinstveni evropski broj 116111 koji ima većina savjetodavnih linija za djecu i mlade na području čitave Evrope. To bi značilo u praksi da kada dijete ili mlada osoba ode iz BiH u neku drugu državu može neometano da ih pozove i zatraži uslugu. „U aktivnom smo procesu rada na tome, zajedno sa našim partnerom UNICEF-om u Bosni i Hercegovini koja podržava naše aktivnosti“, zaključuje Kovačević.

Amir Barleci je obučeni dopisnik Balkan Diskurs platforme iz Sarajeva. Po struci je Magistar psiholoških nauka. Dugogodišnji je medijski i politički aktivista. Učestvovao je na brojnim seminarima, konferencijama I projektima. Osnivač je alumni klubova pri nevladinim organizacijama Fondacija Boris Divković I Helsinški Parlament građana Banjaluka za koji je napisao naučni rad na temu Ravnopravnost spolova u medijskom prostoru. Za sebe kaže da je ambiciozna, pouzdana, te za nova iskustva otvorena osoba.

Vezani članci

Kanada i BiH: Uspon politike identiteta
Temeljni dio državnog jedinstva je zajednički osjećaj nacionalnog identiteta, utjelovljen u zastavi, himni ili pasošu. Uprkos brojnim razlikama, Kanada i Bosna i Hercegovina (BiH) svjedočile su porastu politika identiteta i podjela koje su prijetile društvenoj koheziji i nacionalnom identitetu u obje zemlje.
Jugoslovenski spomenici: Zaboravljena mjesta otpora i sjećanja
Stotine djece trčalo je po Kosmaju, Kozari, Sutjesci i drugim značajnim mjestima nastalim u spomen žrtava Drugog svjetskog rata. Sada su te posjete rijetke, a neki spomenici godinama nisu dočekali turiste.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu