Univerzitet u Sarajevu na globalnoj stazi promjena

Izvor: UNSA/Ajla Čaušević

U sistemu obrazovanja svih nivoa u Bosni i Hercegovini je vrlo malo prostora za mlade kako bi se na neki način vokalizirali u problemima koji njih zanimaju i dotiču. Fakultet političkih nauka u Sarajevu daje prilike mladima, kako bi se čuli njihovi glasovi i time potaknuli pozitivne promjene u bosanskohercegovačkom društvu.

Dr. Sarina Bakić, predavačica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, nije posvećena samo obrazovanju studenata već je otišla korak dalje i predstavlja izvrstan primjer kako edukacija se može pretvoriti u snažan alat za društvenu transformaciju. 

Zajedno sa profesoricom dr. Amila Ždralović sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, početkom novembra prošle godine, održale su predavanje i učestvovala u diskusiji zajedno sa studentima i studenticama Fakulteta političkih nauka, a kao doprinos dijalogu na generalnoj konferenciji Ujedinjenih Nacija (UN-a) u Parizu. Studenti i studentice su imali priliku da iznesu mišljenja o globalno relevantnim pitanjima i društvenim izazovima, te su predstavili vlastita gledišta o načinima djelovanja prema zajedničkim dugoročnim rješenjima. 

Diskusija je održana zbog toga što je Univerzitet u Sarajevu među sedam globalnih univerziteta odabranih za UNESCO-ovu debatu “(Re)thinking the commons, acting together to protect them”.

„Ovo je samo jedan od nekoliko pokušaja da na vrlo važna pitanja damo odgovor iz viđenja mladih ljudi“, kazala je Bakić, istaknuvši da je činjenično stanje da glas mladih ljudi u akademskoj zajednici zna biti zanemaren.

Prema Bakić, pojedinci u ličnom prijestupu prave promjenu i ističu važnost koraka naprijed u obrazovanju, ali mladi su važan resurs za bolje sutra. 

Dr. Sarina Bakić, predavačica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu (Izvor: UNSA/Ajla Čaušević)

„Mladi su tolika potencijalna snaga bili tokom historije, zašto ne bi i sada. Ali, čini mi se da mi stariji ne uzimamo vas za ozbiljno. Ne slušamo vas, ne vidimo vas. Ja pokušavam da vas čujem i vidim. Nadam se da u tome uspijevam“, pojasnila je Bakić. 

U srcu svake zajednice nalaze se pojedinci koji ne samo da predaju, već i nadahnjuju i potiču druge na akciju. Takve figure čija strast i posvećenost projektu ne samo da obogaćuju
znanstvenu zajednicu, već postaju i izvor inspiracije za mlade ljude širom zajednice. 

Shodno tome jedan od kolega koji je bio učesnik diskusije istaknuo je važnost samog profesora kao motivatora za buduće akademske građane a prvenstveno za mlade ljude. 

„Profesori su krucijalni aspekt razvoja svakog budućeg akademskog građanina. Bez pravog profesora koji je strastven prema svojoj nauci, koji takođe posjeduje znatnu harizmu i socijalnu inteligenciju mladi ne bi imali akademsku ličnost da postave sebi kao uzor, a bez uzora nema neki privid uspjeha i znanja koji želimo dostići“, kazao je Abdulah Cuplov, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. 

Osim što je bila ključna figura u projektu, Bakić je uspostavila most između teorije i prakse pružajući studentima priliku da primjene svoje znanje u stvarnom svijetu. Njen pristup potiče kritičko razmišljanje i podstiče studente da preuzmu aktivnu ulogu u oblikovanju društva. 

„Svi uključeni u obrazovni sistem, ne samo profesori i profesorice nego i administrativno osoblje koje može pridonijeti na svoj način radu sa mladima se moraju više uključiti da ne bi upali u zamku neoliberalnog poimanja svijeta – me, myself and I, nego da svi budemo u ovom kontekstu društveno angažirani“, smatra Bakić. 

Profesori i profesorice nisu samo predavači koji prenose znanje već trebaju biti pokretači promjena. Ovakve inicijative za mlade, kako navode, predstavljaju nadahnuće, potičući ih na razmišljanje i djelovanje prema zajedničkim dugoročnim rješenjima. 

„Ovaj primjer pokazuje da edukacija ima moć biti pokretač pozitivnih transformacija, a angažman mladih je ključan resurs za izgradnju održivije budućnosti“, stav je studenata koji su učestvovali u diskusiji na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Zerina Sirćo je obučena Balkan Diskurs dopisnica iz Visokog. Studira na Fakultetu političkih nauka, odsjek Međunarodni odnosi i diplomatija. Njena strast prema međunarodnim odnosima proizlazi iz duboke radoznalosti o povezanosti nacija i dinamici koja oblikuje globalne poslove.

Vezani članci

Manjak ekološke svijesti u Bosni i Hercegovini
Klimatske promjene su prisutne, a bosanskohercegovačka vlast i društvo nemaju dovoljno razvijene mehanizme borbe i “zelenih” reformi koje će unaprijediti ekološku svijest. Ipak, postoje mladi ljudi koji svojim akcijama potiču na aktivizam, poput Emira Delića, 28-godišnjeg Bišćanina, koji je svoje ideje podijelio i na konferenciji Mladih za klimu u New Yorku. 
Tuzla opominje i ne zaboravlja 25. maj 1995. godine
Historijski spomenik u gradu Tuzla je svjedok mnogih događaja ali zasigurno jedan od najkrvavijih i najtužnijih bio je prije 28 godina, masakr nad tuzlanskom mladošću, za koji gotovo niko nije odgovarao iako je pravosnažno presuđen zločin. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu