‘Kuća dobrih tonova’: Mjesto učenja, okupljanja i pozitivnih promjena

Naslovna fotografija, Mladen Kojić

Srebreničko udruženje ʻKuća dobrih tonovaʼ već više od decenije ispunjava svoju misiju, vjerujući u ideju da promjene moraju biti suštinske, dugotrajne i održive. Od samog početka rada cilj im je da spoje mlade ljude iz Srebrenice, Bratunca, Potočara, Milića, Konjević polja i Skelana te im pruže različite vještine kroz moderne nastavne metodologije. Iako su rad započeli kao muzički pokret, danas mladi u sklopu udruženja imaju priliku izučavati i druge oblasti.

Ismar Porić, predsjednik i direktor ovog udruženja, ističe da su sa radom započeli bez velikih očekivanja, sa samo nekoliko stotina eura na računu. Međutim, jedan kulturno-umjetnički projekat ubrzo je prerastao u udruženje koje uspješno radi od 2011. godine.

Pod vodstvom Ismara Porića program posebno nastoji razviti kreativnost svoje djece i proširiti njihove kulturne horizonte. Foto: Mladen Kojić

„Do sada je hiljade djece prošlo kroz naše programe, desile su se velike razmjene talenata u regionu, ali i u cijeloj Europi. Naši studenti i studentice realizovali su više od stotinu koncerata širom Europe. Imali smo inicijative sa raznim organizacijama i udruženjima iz Srbije, Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke i mnogih drugih zemalja“, ponosno ističe Porić.

U samom početku kada su uvidjeli potrebu za osnivanjem ovog udruženja, nisu imali podršku kao danas, a Porić dodaje da su predanim radom i trudom uspjeli prevazići izazove.

„Počeli smo zapošljavali više ljudi, dobili smo povjerenje od raznih donatora, ali i roditelja, što nam je bio jedan od najtežih aspekata u samom početku. Kada smo tek došli u Srebrenicu da radimo ovoja projekat, bili smo jedna od hiljadu različitih inicijativa, a roditelji su s razlogom bili skeptični. Međutim, nakon nekoliko godina smo izgradili povjerenje u čemu smatramo da je ključ našeg uspjeha“, govori direktor ovog udruženja.

Bivši studenti i studentice ‘Kuće dobrih tonova’ su najbolji dokaz koliko su edukacija i rad s djecom potrebni za njihov razvoj, a Porić naglašava da je najvažnije to što su djeca izrasla u dobre ljude.

Kuća dobrih tonova: siguran prostor za djecu da postanu ono što jesu: Foto: Mladen Kojić

Osluškivati potrebe mladih i razgovarati

‘Kuću dobrih tonova’ čini tim mladih ljudi, a Poriću kao najvažnije polje djelovanja je odlazak na teren i razgovor s ljudima o njihovim problemima. „Mi smatramo da je odlazak na teren najvažniji, jer ovakve stvari se ne mogu rješavati u kancelarijama pisanjem izvještaja koje niko ne čita“, pojašnjava Porić.

Izuzetno im je važno da osluškuju potrebe studenata i studentica. Sarađuju sa mnogim organizacijama i univerzitetima u cijelom svijetu od kojih preuzimaju najmodernije pristupe edukaciji, kroz koje postižu dobre rezultate.

Iz ‘Kuće dobrih tonova’ pojašnjavaju da djeca koja odrastaju u Srebrenici nose određeni teret prošlosti, a razgovarajući o njihovim potrebama, shvatili su da muzika može na dobar način povezati mlade iz različitih etničkih skupina.

Muzika je ključna u radu Kuće od samog početka s instrumentima koji krase gotovo svaku sobu: klaviri, violine, gitare i još mnogo toga. Foto: Mladen Kojić

„Muzika je sjajan alat za povezivanje. Sarađujemo sa mnogim organizacijama Zapadnog Balkana, koje nam dolaze u posjetu i mi odlazimo njima. Vrlo je bitna ta razmjena talenata jer oni mogu dosta učiti jedni od drugih. Naš pristup radu se temelji na tome da se ljudi najbolje spoje onda kada nađu zajednički problem jer tada su najažurniji, najbrži, najkreativniji…“, navode iz ovog udruženja.

Porić pojašnjava da kada se bave osjetljivim temama, važno je da ne budu navalentni i agresivni, posebno kada rade s djecom.

„Ljudi su prirodno različiti i imaju različite afinitete, ali je isto tako prirodno da moramo stvoriti kompromis da bi gradili mostove i osigurali mladim ljudima prostor za napredak i bolju budućnost. Ljudi u svijetu prave rakete, a mi se ovdje još uvijek bavimo nekim drugim stvarima. Ponosno mogu reći da skoro 150 koncerata koje smo održali i bezbroj putovanja, otvara nove perspektive mladima“, istaknuo je Porić.

Nedostatak prilika za mlade u malim sredinama

Nezaposlenost stanovništva u Bosni i Hercegovini jedan je od gorućih problema, a nezaposlenost mladih prema podacima Agencije za statistiku BiH dostigao je nivo od skoro 40 posto. Pojedina istraživanja su ukazala da je jedan glavni razlog iseljavanje mladih iz BiH nemogućnost pronalaska posla.

U manjim sredinama, mladi su dodatno osuđeni na nedostak edukativnih programa i sadržaja koji bi ih pokrenuli.

Djeca su uključena u programe koji uključuju muziku, društveni angažman, volonterizam, film i književnost. Foto: Mladen Kojić

„Većina programa je fokusirana na velike gradove i mislim da je izuzetno važno uključiti i manje sredine. Statistički podaci pokazuju da će mladi prije otići iz manjih sredina, nego iz onih većih. Baš zbog toga, smatram da smo se održali toliko dugo u Srebrenici, jer je ovo mala sredina bez puno prilika, a djeca to cijene. Stalno im govorimo da koriste naše prostorije, da budu tu, da rade zadaće, da budu kreativni i da ćemo mi pomoći oko biznis ideja. Tu smo za njih! Važno je ostati i u maloj sredini, jer ipak je kući najljepše. Treba se boriti za to – jer gdje god da odeš nije sve savršeno“, pojasnio je Porić.

Prema njegovim riječima, obrazovni sistem u BiH je zaostao i često je dosadan, a djeca nemaju koncentracije kao prije. Jedna studija u Engleskoj je pokazala da prosječna pažnja mladog čovjeka traje koliko gleda story na Instagramu, a to je najčešće sedam sekundi. Ako u ovom period ne uhvatite pažnju, mladi najčešće nastavljaju tragati za zanimljivijim informacijama.

„Stoga, trudimo se da imamo drugačiji i moderan pristup studentima i studenticama kako bi lakše usvojili znanje. Drugačije je kad im nešto povežete sa modernom pop kulturom, što im je blisko, pa vas onda više i slušaju. Ubacimo naprimjer elemente Harry Pottera da bismo došli do željenog rezultata i kako bi shvatili gradivo“, kazao je direktor ovog udruženja.

KDT teži drugačijem i modernom pristupu prema studentima kako bi lakše usvajali znanje.

Različite edukativne oblasti – za svakoga po nešto

Kroz različite alternativne i moderne načine obrazovanja, studenti i studentice ovog udruženja imaju priliku usavršavati vještine u različitim poljima. Pored umjetničkih sadržaja kojima mladi imaju pristup, ovo udruženje nudi i druge edukativne oblasti.

„Učimo ih o drugim kulturama i nacijama, kritičkom razmišljanju i medijskoj pismenosti. Današnji svijet je opasan za mlade ljude, a u našem udruženju učimo ih da formiraju vlastita mišljenja, da ga znaju iskazati i da se znaju izboriti za svoja prava. Pored toga, želimo da se naši studenti i studentice upoznaju sa mladima širom Zapadnog Balkan i tako stječu iskustva koja će im pomoći u različitim životnim sferama“, pojasnio je Porić.

‘Kuća dobrih tonova’ ima šest različitih programa, a to su muzika, edukativne radionice, community engagement, volonterizam, healthy lifestyle te književnost i literatura. Udruženje radi pet dana sedmično, tokom cijele školske godine. Svake godine imaju između 300 i 400 polaznika i polaznica koji dolaze iz Srebrenice, Skelana, Potočara, Bratunca, Milića i Konjević polja.

„Imamo jednu svoju transportnu liniju koja razvozi djecu. Trudimo se da svako dijete bude najmanje dva puta sedmično kod nas. Pored toga, imam i kantinu gdje se djeca hrane, a projekat je potpuno besplatan u svim segmentima“, kazao je Porić.

Za svoj rad i trud više su puta nagrađivani. Foto: Mladen Kojić

Iz udruženja ističu da imaju i svoju podružnicu u Prijedoru ali i želju da se ‘Kuća dobrih tonova’ razvije u mrežu udruženja po cijeloj Bosni i Hercegovini, koja će edukovati mlade.

„Mi imamo svoj način rada i pristup koji se može prenijeti na druge. Ima mnogo udruženja u BiH koji rade sjajan posao, ali uvijek treba onih koji će na neinvazivan način edukovati mlade i dati podršku u eliminaciji nepotrebnog gradiva od kojeg djeca nemaju koristi. Mi neumorno radimo i važno mi je da skratimo put do uspjeha našoj omladini. Na hiljade djece je već prošlo kroz ‘Kuću dobrih tonova’ i jako smo ponosni na to“, za kraj je istaknuo Porić.

Mirnes Bakija je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Sarajeva. Magistrirao je Komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Trenutno je novinar na Radiju Slobodna Evropa u sklopu Regional Reporting Fellowship programa. Teme o kojma najčešće izvještava su ljudska prava, marginalne skupine, te o pravima žena. Sarađivao je sa mnogim medijima i organizacijama civilnog društva u BiH, kao što su eTrafika, BIRN, Mediacentar, Tacno.net, Zamisli.ba i drugi. Urednik je i koordinator projekta i publikacije "Može i drugačije", te je bio jedan od članova dopisničkog tima na projektu "Love Tales". Dobitnik je tri novinarske nagrade, od čega su dvije o govoru mržnje prema marginalnim skupinama, te je osvojio nagradu na fotografskom konkursu MIR.

Vezani članci

Innovation Lab – mjesto ličnog i poslovnog razvoja mladih
Umjesto odlaska i napuštanja Bosne i Hercegovine (BiH), nekoliko mladih ljudi zajedno sa svojim profesorima pristupilo je razvoju i izradi inovacija, pokretanju samih biznisa, a za razvoj ideja kreirali su SSST (Sarajevo School Science and Technology) Innovation Lab koji je smješten u prostorijama SSST Univerziteta u Sarajevu. 
Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini
Borba protiv trgovine ljudima i dalje je jedno od glavnih pitanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH) iako se ulijeva nada obzirom na nedavne reforme koje bi trebale doprinijeti učinkovitijoj borbi, ali za potpunu eliminaciju trgovine ljudima neophodni su preventivni napori i poticanje veće saradnje između političkih subjekata i civilnog društva.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu