Maja Milinković: Muzičarka koja spaja portugalski fado s bosanskim sevdahom

Naslovna foto: Vanja Lisac

Prije 16 godina, sarajevska kantautorica Maja Milinković je prvi put čula portugalski Fado (na portugalskom znači sudbina) i od tada joj je „sudbinski predodređen“, na način da je zajedno s ansamblom postala pionir u donošenju tog muzičkog žanra u Bosnu i Hercegovinu, spajajući ga s bosanskim sevdahom, pa su temperament i meditativni karakter objedinjeni u jedno.

Milinković, višestruko nagrađivana i međunarodno priznata sarajevska kantautorica, za Fado je prvi put čula u interpretaciji Amálie Rodrigues još 2008. godine, koja je kraljica Fada i njena vječna inspiracija.

„Volim reći da je Fado pronašao mene. U početku je bila velika strast i ljubav na prvi pogled, a poslije se javila želja za daljim istraživanjem. Fado je u potpunosti promijenio moj život. Naučila sam novi, veoma zahtjevan jezik, upoznala muzičku kulturu, te sve je rezultiralo mojom dugogodišnjom karijerom u Portugalu“, kazala je Milinković.

Prema dostupnim informacijama, zapisi o muzičkom žanru Fado datiraju iz 18. stoljeća, a karakteriziraju ga tužne melodije i tekstovi, često o moru i životu siromašnih. Naziva se saudade – nostalgija, češnja za domom. Neki smatraju da je riječ o mješavini ritmova afričkih robova iz Brazila s tradicionalnom muzikom ruralnog Portugala, uz arapske utjecaje.

Maja Milinković je pjevačica i tekstopisac fada i sevdaha, višestruko nagrađivana i međunarodno priznata umjetnica, rođena u Sarajevu. Privatna arhiva

S obzirom da na portugalskom znači sudbina, Milinković vjeruje da je sudbinski bilo predodređeno da se javi i njena zainteresiranost i ljubav prema portugalskoj muzici i melosu. Osnovala je 2011. ansambl pod nazivom „Fado veradeiro“, koji je jedini u Bosni i Hercegovini, a godinu kasnije je snimila i svoj prvi Fado pod nazivom „Tudo isto e fado“.

Osvrnuvši se na taj period istakla je da je u momentu kada je njena ljubav prema Fadu uzela maha, odlučila da krene sa koncertima u Sarajevu. Ansambl je bio sa Mirzom Redžepagićem, kojeg Milinković navodi da je sjajni gitarista, koji sada radi fuziju flamenca i sevdaha.

„Bili smo pioniri u donošenju Fada u našu zemlju. Bilo je to potpuno iznenađenje za mene, ali i izazov od kojeg se ne može pobjeći. Krenuli smo sa koncertima (Baščaršijske noći, Kamerni Teatar 55) koji su bili jako dobro primljeni od strane publike, gdje sam nakon šest mjeseci došla do zaključka da trebam ići tim putem“, pojasnila je Milinković.

Dvije sestre blizanke

Upoređujući portugalski Fado s tradicionalnom bosanskom Sevdalinkom, navela je da voli reći da su Fado i Sevdah dvije sestre blizanke odrasle u različitim područjima jer Fado ima više temperamenta zbog Iberijskog poluotoka, a Sevdalinka je više meditativnog karaktera. Oboje, kako dodaje, su gradske, urbane, pjesme, koje pričaju o životu, ljubavi i češnji.

Majin muzički put spaja dvije kulture, portugalsku i bosanskohercegovačku, fado i sevdah. Privatna arhiva

„Narativnog su karaktera, bez refrena“, istakla je Milinković.

Na svom albumu Fadolinka iz 2019. godine, Milinković je spojila fado i sevdah, pojasnivši da je to za nju bio prirodan proces umjetničkog puta, a i njen posljednji album pod nazivom Fadolinka 2.0, dostupan je na svim streaming platformama.

„Za mene je to bilo potpuno prirodno. Nakon što sam upoznala fado, vratila sam se svojim korijenima i napravila most pod nazivom Fadolinka između te dvije skulpture, jedne koja mi pripada po rođenju i druge koja me je prisvojila. Fadolinka je jako dobro prepoznata i prihvaćena, te je moj brend“, stava je Milinković.

Drago, rodno Sarajevo

Sa pjesmom “Kada dunja zamiriše” naša sagovornica osvojila je nagradu na Splitskom festivalu prošle godine, album “Kaftan D’Alma” nagrađen je 2021. pohvalama širom svijeta, dok je pjesma “Sarajevo u duši mi spavaš” tokom mjeseca februara bila prva na Itunes top listi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Istakla je da joj svi ovi uspjesi gode, te da je divan osjećaj kada je vlastiti rad prepoznat od strane publike, ali i predstavlja obavezu i očekivanje da se svakog puta donese nešto novo, a opet svoje. S posebnim emocijama osvrnula se na pjesmu “Sarajevo u duši mi spavaš” koja je posvećena njenom dragom, rodnom Sarajevu.

„Važno je da je ta pjesma ušla u dušu Sarajlija, te da je prepoznata kao jedna od najljepših pjesama napisanih gradu Sarajevu na što sam jako ponosna i sretna. Ta pjesma je izjava ljubavi mome gradu. Gdje god išli po svijetu Sarajevo nikada ne izlazi iz vas“, nostalgična je Milinković.

Kada je riječ o aktualnim događajima na kojima radi, ali i planovima za budućnost Milinković kaže da je trenutno u fokusu priprema novog singla, te da sada ne bi mnogo pričala o tome, ali se nada da će proljetni singl naići na oduševljenje publike i dodaje da će još biti iznenađenja.

Zahvalila se svima koji prate njen rad i citirala misao od portugalskog pjesnika Fernanda Pessoa: „Da biste bili sjajni budite cjeloviti. Ništa Vaše ne preuveličavajte, ali i ne isključujte. Budite cjeloviti u svemu. Stavite sve što jeste u najmanje što radite. Na taj način u svakom jezeru mjesec sija čitav, jer živi visoko“.

Amir Barleci je obučeni dopisnik Balkan Diskurs platforme iz Sarajeva. Po struci je Magistar psiholoških nauka. Dugogodišnji je medijski i politički aktivista. Učestvovao je na brojnim seminarima, konferencijama I projektima. Osnivač je alumni klubova pri nevladinim organizacijama Fondacija Boris Divković I Helsinški Parlament građana Banjaluka za koji je napisao naučni rad na temu Ravnopravnost spolova u medijskom prostoru. Za sebe kaže da je ambiciozna, pouzdana, te za nova iskustva otvorena osoba.

Vezani članci

Kemal Nedžibović: „Odrasti na Balkanu najveći je izazov’’
Kemal Nedžibović je primjer mlade osaobe iz Bosne i Hercegovine koja je svoj aktivizam pretvorila u djelo. Ovaj dvadesetčetvorogodišnji Tuzlak stručnjak je u području evropskog prava i politike, te evropskih integracija.
Mladi u procesu suočavanja s prošlošću
Učesnici Omladinske akademije “Stanje mira”, u organizaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Centra za postkonfliktna istraživanja, a koji dolaze iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine odali su kroz niz komemoracija počast civilnim žrtvama rata u Tuzli, Brčkom, Sarajevu i Vitezu.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu