Peta Škola za mlade Srebrenica održana je od 7. do 12. jula u historijskom gradu Srebrenici u istočnoj Bosni, u organizaciji Centra za postkonfliktna istraživanja (CPI) i Memorijalnog centra Srebrenica (MCS). Ovaj godišnji događaj nastavlja da služi kao ključna platforma za mlade istraživače, lidere i aktiviste kako bi se više uključili u prevenciju, izgradnju mira i sjećanja.
Iz Bosne i Hercegovine i još 13 država, učesnici Škole su odali počast žrtvama genocida u Srebrenici. Kroz interaktivne panele, predavanja profesora i stručnjaka, razgovor s preživjelim srebreničkog genocida, Holokausta i genocida u Rwandi, obilazak Memorijala, peto izdanje Škole unaprijedilo je svoju misiju osnaživanja naredne generacije da značajno doprinesu procesu ozdravljenja i pravde.
Učesnici škole su imali priliku da razgovaraju sa predstavnicima međunarodnih i lokalnih organizacija u Bosni i Hercegovini (UN-a, OSCE-a, EU, ICMP-a, Humanity in Action, La Benevolencija) a koji rade na projektima tranzicione pravde i izgradnje mira. Također, razgovarali su s profesorima iz Bosne i Hercegovine – Dino Abazović i Edina Bećirević (Univerzitet u Sarajevu), ali i sa David Simon (Univerzitet Yale), Melanie Cammett (Univerzitet Harvard), te sa svjetski poznatim direktorima memorijala u Kigaliju (Freddy Mutanguha) i Johannesburgu (Tali Nates).
Ova Škola je predstavila istraživanje ključnih tema kao što su religija, identitet i etnicitet; rast glorifikacije ratnih zločinaca i govora mržnje na Zapadnom Balkanu; potraga za nestalima iz Srebrenice i okoline; nasljeđe apartheida i holokausta; faze genocida; etnička politika i pristupi izgradnji mira; prevencija genocida; međugeneracijska odgovornost i lekcije iz Ruande. Također je naglašena i važnost usmenih svjedočanstava, što je bilo evidentno prisustvom Muhizina Omerovića, preživjelog genocida u Srebrenici, i Freddyja Mutanguhe, preživjelog genocida nad Tutsima u Ruandi, kao i Tali Nates, unuke žrtve Holokausta.
Učesnici su 10. jula također prisustvovali dolasku posmrtnih ostataka 14 žrtava genocida a 11. jula kolektivnoj dženazi.
“Bavimo se živom historijom”
Događaj su službeno otvorili Velma Šarić, predsjednica i osnivačica CPI-a, i Emir Suljagić, direktor MCS-a. U svom uvodnom obraćanju, Suljagić je naglasio jedinstveni značaj mjesta na kojem se škola održava, rekavši: ,,Ovo je jedno od naših svetih mjesta. Bavimo se historijom, ali za razliku od mnogih memorijala širom svijeta, mi se bavimo živom historijom, neizmirenom historijom.“
Šarić je istakla važnost mirovnog obrazovanja, posebno u svjetlu nedavno usvojene rezolucije UN-a o genocida u Srebrenici, koja naglašava potrebu uključivanja znanja o genocidu u školske kurikulume, ne samo u Bosni i Hercegovini, već globalno. ,,Sada imamo još veću odgovornost da stvorimo platformu koju će mladi ljudi razumjeti. Ovo obrazovanje je ključno za prevenciju i osiguranje da se takvi zločini nikada ne ponove“, dodala je Šarić.
Učesnici su imali priliku obići Memorijalni centar, uz vodstvo kustosa Enisa Mustafića. Razgovarali su o važnosti očuvanja sjećanja na genocid kroz dokumentaciju, kao i kroz umjetničke medije. Učesnica Škole, Ana Gvozdić iz Mostara je kazala: ,,Posjeta Memorijalnom centru ostavila je poseban trag na mene; izložbe naglašavaju važnost svjedočanstava za uspostavljanje istine i postizanje pravde, te skreću pažnju na greške međunarodne zajednice“.
Predrasude, glorifikacija zločina i nestale osobe
Drugog dana Škole za mlade, Dino Abazović, profesor sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, održao je predavanje o religiji, identitetu i etnicitetu. Abazović je naglasio da je dijalog u BiH moguć samo kada ,,dopustimo drugome da se predstavi onakvim kakav zaista jeste, da artikulira svoju poziciju, umjesto da budemo fiksirani na naše vlastite ideje o drugome, koje su često ispunjene predrasudama, stereotipima i neznanjem“.
Ovo pitanje predrasuda i unaprijed stvorenih mišljenja dalje je istraženo u panel diskusiji o rastu glorifikacije ratnih zločinaca i govoru mržnje na Zapadnom Balkanu. Panelisti su bili Agnes Picod (Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini), Vladimir Andrle (Jevrejsko kulturno-obrazovno i humanitarno društvo La Benevolencija), Joeri Maas (Evropska unija u Bosni i Hercegovini), Halisa Skopljak (Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini) i Zarja Marković (Humanity in Action Bosna i Hercegovina). Panel je istraživao kako takve predrasude doprinose alarmantnom porastu govora mržnje i opasnoj glorifikaciji ratnih zločinaca u regiji.
Učesnici škole su također imali priliku prisustvovati predavanju Nihada Brankovića, višeg savjetnika za odnose s vladama Zapadnog Balkana iz Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP). Branković je objasnio proces identifikacije koji počinje nakon što se pronađu posmrtni ostaci nestalih osoba.
,,Trenutno, koncept odgovornosti države nije dovoljno opremljen za rješavanje ad hoc situacija. Stoga, ICMP potiče razvoj politika i stvaranje pravnog okvira,“ rekao je Branković. Dodao je da u Bosni i Hercegovini još uvijek ima najmanje 7.000 nestalih osoba, ali uprkos tome, svake godine u Bosni i Hercegovini svjedočimo sve manjem broju ekshumacija i pronalazaka posmrtnih ostataka. Ovo, kako je objasnio, je zbog činjenice da vlade, lokalni počinitelji i njihovi civilni saučesnici nisu voljni surađivati s ICMP-om.
Učesnici škole su 10. jula imali priliku prisustvovati konferenciji “Osnaživanje kroz sjećanje: Održavanje međugeneracijske odgovornosti”, koju je organizirao Memorijalni centar Srebrenica u okviru obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici. ,,Konferencija je organizirana da nas sve podsjeti na našu odgovornost: da se sjetimo da su neki prije nas prihvatili dužnost da prenesu ono što su vidjeli, što su doživjeli i čemu su svjedočili. Ova odgovornost sada leži na novim generacijama“ rekao je Suljagić, direktor MCS-a.
Svjedočanstva preživjelih
Tokom trajanja škole, učesnici su bili smješteni u Kući susreta i prostorijama Fondacije Emmaus. Također su imali priliku posjetiti Kuću dobrih tonova, lokalnu organizaciju posvećenu pružanju djeci i mladima u Srebrenici pristup kvalitetnim obrazovnim, kulturnim i zabavnim resursima.
Gian Remnant iz Sjedinjenih američkih država (SAD), razmišljajući o svom iskustvu kao učesniku Škole, rekao je: ,,Učešće na školi bilo je prosvjetljujuće iskustvo koje mi je pružilo duboko razumijevanje značaja sjećanja i memorijalizacije. Susretanje sa preživjelima i slušanje njihovih priča iz prve ruke bilo je izuzetno snažno, nešto što se ne može u potpunosti shvatiti samo iz knjiga“.
S druge strane, Cate Asberry (SAD) je govorila o nedostatku obrazovanja o historiji Srebrenice u američkom obrazovnom sistemu, i kako joj je Škola otvorila oči o ovoj temi. ,,Prije nego što sam stigla u Bosnu i Hercegovinu, znala sam za Srebrenicu i zločine koji su počinjeni, ali gotovo ništa nisam znala o historiji grada ili obimu nasilja nad civilima. Svjedočenje trajnim posljedicama genocida u Srebrenici na lokalnu zajednicu, ali istovremeno i zajednici koja istovremeno komemorira i poštuje sjećanja na žrtve, otkrilo mi je koliko se truda ulaže u nadu da se stvori trajna promjena u BiH.“
Emina Buljubašić iz Tešnja, BiH, razmišljajući o svom iskustvu, izjavila je: ,,Ova škola bila je lijepo iskustvo gdje sam upoznala dosta mladih ljudi iz različitih zemalja i kritički pristupala temama ratnih zločina, genocida i tranzicijske pravde, kako u predavanjima tako i u neformalnim razgovorima. Iako je tema genocida u Srebrenici, meni kao Bosanki, bila teška za emotivno podnijeti u nekim trenucima, vrijeme provedeno u Potočarima sa CPI timom, i grupom mladih učesnika, te razmjenjivanje iskustava sa njima – ne bih ni za šta mijenjala. Psihički izazovno ali predivno iskustvo“.
Aleksa Krstić iz Srbije također je prisustvovao ovogodišnjoj Školi za mlade. ,,Kao neko iz Srbije, škola je bila posebno značajno iskustvo. U vrijeme kada se genocid u Srebrenici negira, važno je da postoji mjesto okupljanja gdje se insistira na stvaranju znanja, učenju te razmjeni iskustava i ideja.“
Naglašavajući ciljeve Škole, Šarić je kazala: ,,Mirovno obrazovanje je ključno za izgradnju društva koje razumije i cijeni raznolikost. Događaji poput ove škole pružaju mladima priliku da uče iz prošlosti i aktivno doprinose izgradnji bolje budućnosti. Samo kroz obrazovanje možemo spriječiti ponavljanje genocida i drugih masovnih zločina, te osigurati trajni mir“.
Škola za mlade Srebrenica predstavlja transformacijsku platformu koja podstiče duboko razumijevanje i empatiju među mladima širom svijeta kroz obrazovanje i iskustvo historijskog sjećanja. Kako su istakli učesnici i govornici, ovaj događaj naglašava ključnu ulogu mirovnog obrazovanja u sprečavanju budućih zločina i promicanju trajnog pomirenja u postkonfliktnim društvima poput Bosne i Hercegovine.
